Jurčić: S ovom vladom izgubili smo dvije godine, a izgubljena je već i prva polovica 2014.
(Novi list)
Skup ekonomista bez predstavnika Vlade i uz slabiju posjećenost
Mikroekonomski, Inu se isplati kupiti ako se daje fer cijena za fer vrijednost, to su nužni uvjeti, a dovoljni su ako vlada ima sposobnost upravljanja da digne efikasnost Ine. Političko-ekonomski, vlada treba definirati ciljeve na naftnom tržištu s Inom, vidjeti koliko ti ciljevi vrijede i vidjeti koliko se isplati uložiti u te ciljeve, i onda je to i vrijednost Ine. Tako da tu nema napamet, hoćemo-nećemo, nema sentimenta, emocija, nego ima racio poslovni i racio politički - kazao je Ljubo Jurčić.
OPATIJA Tradicionalno godišnje savjetovanje ekonomista pod nazivom "Ekonomska politika Hrvatske u 2014" počelo je danas u Opatiji, međutim bez predstavnika Vlade.Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista,kazao je da o razlozima nedolaska treba pitati samu Vladu, jer HDE je, kaže,"civilna udruga koja daje mikrofone, i mi smo i u proljeće i najesen pozvali Vladu, imali su tu prostor, međutim ispričali su sedrugim obavezama, da ne mogu doći, da su spriječeni, a ostalo morate pitati njih. Ovo je skup ekonomista na koji je došlo preko 200 ljudi", rekao je Jurčić. No, kako je svojevremenoskup znao brojiti i do800-tinjak sudionika, Jurčića smo pitali za razloge pada popularnosti:
- Kriza jeučinili svoje,znalo je ranijebiti po 500 sudionika,lani ih je bilo 290, sada oko 200.Štedi se, očito, na kotizacijama, broju noćenja,racionalizacija je prisutna, međutim, mi smo još uvijek najbolje posjećen skup ovog tipa, kaže Jurčić. Veli da u ovakvoj ekonomskoj situaciji i jesmo jer izvršna vlast ne sluša ekonomiste, niti s njima očito želi raspravljati i problem sagledati s različitih aspekata.
- Nažalost, izgubili smo 2012. i 2013. godinu s ovom vladom, a izgubilismo iprvu polovicu 2014. jer da bi se nešto promijenilo nabolje moraju se poduzeti mjere barem 5 do 6 mjeseci ranije, a u nekim sektorima kao turizam ili poljoprivreda i 5 do 10 godina ranije. Ali, nabolje se ništa ne mijenja samo od sebe, veliJurčić, dodajući da potonuti ipak nećemo "jer jehrvatski narod žilav, u našim ljudima postojipoduzetničkiduhkoji se bori za svoj život, plaću i profit, i to je ono što nas drži na površini".
Na pitanje, treba lidržava otkupiti dionice Ine ako joj se pruži prilika, Jurčićveli da bi on "Inuuvijek otkupio, no politika mora znati koje ciljeve ima s Inom, a ti ciljevi onda opravdavaju cijene".
Skup je otvorio Boris Cota, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića, istaknuvši da je Hrvatska premala da bi rast temeljila na domaćoj potražnji pa se mora okrenuti inozemnoj te pokušati povećati izvoz, i to izvoz proizvoda visoke dodane vrijednosti, a toga nema bez industrijske politike, i to uz značajne vladine intervencije. Niti jedna zemlja, kazao je Cota, nije postala bogata bez eksplicitne vladine intervencije, koja je provodila industrijsku politiku, rekao je Cota, citirajući Johna Maynarda Keynesa koji je kazao: Kada se moje informacije promijene, ja mijenjam svoje zaključke, a što vi činite?
Cota je nadalje primijetio da je interna devalvacija koja se kod nas svodi na smanjenje troškova rada, politički teška, a ekonomski učinak joj je upitan, jer ako svi budu provodili takve mjere - imat ćemo na kraju trgovački rat. Kako smo visokoeurizirani, tečaj je stabilan. U kratkom roku dakle politiku koja bi u značajnijoj mjeripodigla izvoz, ne vidim,zaključio je Cota.
Jurčić veli da je ključnoodrediti što i kako proizvoditi i za koje tržište, a to može samo sustavna ekonomska politikana čelu s industrijskom koju svedruge politike moraju slijediti. Što se MMF-a tiče, on veli da jest za MMF, ali samo kao suport takvoj suvisloj ekonomskoj politici rasta koju, kaže, mora osmisliti vlada. U tom slučaju, MMF bi donio niže kamate za financiranje takvog rasta i to ima smisla, međutim, ako ekonomske politike nema, onda je sasvim svejedno, došao MMFili ne došao: standard hrvatskih građana u takvom će scenariju padati.
No, dodaje Lovrinović, prodaja pa ondai referendum mogli bi se izbjeći samo da se promijeni model financiranja države, odnosno da HNB bankama omogući financiranje kod nje po stopi od 0,5 posto, što je praksa i u eurozoni, a onda da banke vladi plasiraju kredite uz stopu od 1 posto. Na tome bi se u godinu dana uštedjelo više no što nam se sada nudi za prodaju državne banke, zaključuje Lovrinović.
Objavljeno: 13. 11. 2013.