Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pala za još 4 posto

To je znatno veći pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, procjenjivala su u prosjeku da je u rujnu industrijska proizvodnja pala za 1,8 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kretale su se u rasponu od 0,4 do 3,0 posto.

To je već šesti mjesec zaredom kako industrija slabi, pri čemu je pad ubrzan u odnosu na kolovoz, kada je proizvodnja skliznula za 3,5 posto.

»Industrijska je proizvodnja u rujnu nastavila s negativnim godišnjim stopama, uz dodatno ubrzavanje stope pada u usporedbi s kolovozom. Pad od 4 posto u odnosu na rujan prošle godine snažniji je nego što smo očekivali«, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pad proizvodnje posljedica je nejake domaće i inozemne potražnje, kao i restrukturiranja domaće industrije.

Promatrajući prema GIG-u, u rujnu je na godišnjoj razini najviše, 11,8 posto, potonula proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s padom od 8,9 posto slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda pala je, pak, za 2,7 posto.

S druge strane, proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju u rujnu je porasla za 10,5 posto na godišnjoj razini, dok je proizvodnja energije povećana za 8,5 posto.

Ukupno je u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja pala za 1,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

»Do kraja ove godine ne očekujemo značajniji oporavak industrijske proizvodnje. U idućoj godini očekujemo da će investicije biti pokretač rasta domaćeg gospodarstva i dati pozitivne pomake i u industrijskoj proizvodnji«, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Hrvatski gospodarstvenici sljedeće godine očekuju stagnaciju, dok rast svog poslovanja predviđaju tek 2015. godine , a i dalje su među najmanje optimističnima u Europi, pokazalo je danas predstavljena studija konzultantske kuće Roland Berger o trendovima u restrukturiranju u Hrvatskoj za 2013.

U Hrvatskoj se ove godine poboljšala situacija s likvidnošću u odnosu na prošlu, nastavljaju se procesi restrukturiranja, ali ne više samo uz rezanje troškova nego i uz holističke mjere s blagim poticanjem razvoja, više je i profesionalizacije menadžmenta, no za razliku od sjeverozapadne Europe, koja jak gospodarski rast očekuje iduće godine, u Hrvatskoj se, kao i u cijeloj jugoistočnoj Europi, očekuje stagnacija, uz mogućnost rasta tek u 2015., neki su od zaključaka studije.

Roland Berger je studiju o trendovima u restrukturiranju u Hrvatskoj izradila osmu godinu za redom, obuhvatila je 75 menadžera iz Hrvatske iz različitih sektora, većinom financijskog (26 posto) i energetsko/komunalnog (9 posto).

Istraživanje o trendovima u restrukturiranju i konkurentnosti ta konzultantska kuća u Europi provodi devetu godinu za redom, a obuhvatilo je više od 500 menadžera iz 15 različitih industrijskih grana.

Studija je pokazala da hrvatski poduzetnici još ne prepoznaju potencijal zajedničkog europskog tržišta, a iako kažu da su reforme u procesu pridruživanja EU povećale razinu ekonomskih sloboda s neslobodne na umjerenu razinu, njih oko 50 posto vjeruje da će se konkurentnost Hrvatske u Europi u iduće tri godine pogoršati, dok bi se to u odnosu na azijske tvrtke moglo malo poboljšati.

Vladimir Preveden, izvršni partner Rolanda Bergera, to je objasnio relativno slabim i ne baš ambicioznim planovima hrvatskih tvrtki za iskorak na druga, posebno tržišta u nastajanju, što bi se moglo promijeniti da se ide možda na nekoliko najmnogoljudnijih gradova u svijetu i to s inovativnim, fleksibilnim i jedinstvenim proizvodima i uslugama.

To bi moglo pridonijeti i da se hrvatski poduzetnici 'izvuku' iz pesimizma o vlastitom poslovanju, po čemu se izdvajaju i ove godine i jedini su među europskim regijama iskazali veći pesimizam u odnosu na prošlogodišnje istraživanje.

Studija je, naime, pokazala da u regiji rast prodaje očekuje 60 posto tvrtki, u zapadnoj Europi njih 80 posto, a u Hrvatskoj tek 21 posto. Hrvatski su poduzetnici manje optimistični i samopouzdani i po pitanju konkurentnosti vlastite zemlje i svojih proizvoda u Europi, ali će, slično kao i europske kolege, nova tržišta tražiti u srednjoj i istočnoj Europi, Rusiji i dijelovima Azije.

U razgovoru s novinarima, Preveden je, komentirajući predstečajne nagodbe kao model restrukturiranja tvrtki u Hrvatskoj, kazao da to ima kratkoročne dobre efekte za tvrtke, ali ne i za vjerovnike, jer se puno dugova otpisuje bez potpunih analiza i bez istodobnog plana rasta i razvoja.

Preveden smatra i da bi se puno toga moglo riješiti kad bi država, osim samo nekoliko većih projekata, imala strateški master plan za gospodarstvo, a drži i da su za Hrvatsku kao malu zemlju prikladna dva do tri područja koja treba razvijati, održivi cjelogodišnji turizam, ekološka i općenito poljoprivreda te informacijske i internet tehnologije, jer za sve to ima resurse i pamet i s tim bi mogla konkurirati u svijetu.