29.8.2014.

Hrvatska zora: Priprema se najveće obezvrjeđenje hrvatskog nacionalnog poduhvata

(Hkv.hr)
Izgradnja jadransko-jonske autoceste, koja bi trebala povezati južnu sa zapadnom i središnjom Europom, bila je jedna od glavnih tema sastanka u Cavtatu, a bit će i u Berlinu. Autocesta koja je u hrvatskom dijelu došla do Ploča trebala bi se nastaviti preko Popova polja, Bosne i Hercegovine, a Dubrovnik bi se spajao priključkom. Od svih zemalja kojima bi 1100 kilometara dug koridor prolazio Hrvatska je dosad izgradila najviše.

8670.milanovic

Izgradnja Jadransko-jonske autoceste za hrvatsku bi Dalmatinu značilo više prometa i samim time više prihoda. Povezao bi se napokon s ostatkom zemlje i jug Hrvatske.

Premijer Milanović i ministar prometa Hajdaš Dončić rade suprotno interesu hrvatskog naroda i hrvatske države, a ponajmanje u interesu struke. Kada daju izjave poput ministra: " Gotovo je nemoguće da nastavak autoceste od Ploča ide kroz hrvatski teritorij. "Tom izjavom dali su do znanja da nemaju znanja, a još manje političke volje da rade u hrvatskom interesu.

Do prije 3 mjeseca Hajdaš Dončić je govorio kako se u Vladi SDP-a zalažu za projektno rješenje prometnog povezivanja juga Republike Hrvatske Pelješkim mostom, a da za isti uopće nisi aplicirali za sredstva Europske unije,  jer da jesu onda bi Jadransko jonski prometni koridor išao preko hrvatskog teritorija do Dubrovnika, a onda obilazno (povezivajući Dubrovnik sa tri spojna traka) premostiti Dubrovnik te nastaviti prema Srbiji i Crnoj Gori. Savim je siguran ishod Berlinskog sastanka da Europska unija svojim sredstvima neće financirati trasu preko Bosne i Hercegovine, jer nije htjela niti Neumski koridor iz sigurnosnih razloga radi odvijanja Schengenskog režima. Premijer Milanović i Vlada ponovo obmanjuju javnost neistinama, uglavnom kao i dosad o svemu. Njihovi planovi i projekti su nevjerodostojni i protivni svemu,van svakog okvira komentiranja.
 

Premijeru Milanoviću bilo bi pametnije da traži tehničku pomoć Europske unije za reprogram kredita i spašava Hrvatske autoceste, a ne da u inozemstvu izgovara i progovara besmislice o izgradnji novih kilometara na uštrb građana Republike Hrvatske. Ponovna najava premijera Milanovića  o monetizaciji autocesta je preljevanje iz šupljeg u prazno.

Vlada i predsjednik Josipović

Argumenti Vlade i predsjednika Josipovića: U hrvatske medije Vlada plasira „argumente" za davanje autocesta u koncesiju na 50 godina poput „Monetizacija autocesta ili bankrot", „Monetizacija autocesta nema alternative", „Jedina šansa za spas", itd. Slavko Linić uvjerava Hrvate kako „nitko neće odnijeti autoceste iz Hrvatske", ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić „prijeti" da će otići iz Vlade ako ne monetiziramo autoceste itd.

Predsjednik se oglasio čim se netko drznuo napisati da je „čudno" autoceste izgraditi i održavati, i nakon toga ih prepustiti nekome za otprilike polovicu uloženih sredstava. Naravno da takve glasove treba ušutkati, i takve argumente, tj. činjenice, sakriti od očiju Hrvata, a činjenice i brojke su sljedeće:

Prosudbena računica će nas dovesti do podataka koji se naravno ne prezentiraju javnosti, dakako, jer se sprema najveće obezvrjeđenje hrvatskog nacionalnog poduhvata izgradnje nacionalnih autocesta - u rekordno kratkom vremenu. Republika Hrvatska je uložila odnosno njen narod u izgradnju 5,5 milijardi eura i oko 0,5 milijarde eura na održavanje do sada, znači:

5,5 milijardi eura uloženo / koncesija za 2.5 –3 milijarde eura

Izgradili smo ih, održavamo ih i sada ih prepuštamo na „upravljanje"za iznos novaca za koji nije jasno u kakvom modelu i uz kakve pretpostavke(uvjete) je izračunat, jer smo valjda nesposobni i nekompetentni sami upravljati svojom imovinom. Ukoliko bi se dalo u koncesiju za 3 mlijarde eura, u startu smo u minusu 11 milijardi kuna.

Astronomski skupa gradnja

Zoran Milanović i ekipa na vlasti treba progovoriti sljedeće i baviti se sljedećim:
 

Kako je u cestogradnji je u zadnjih 12 godina zamračeno ili ukradeno oko milijardu eura, to najbolje pokazuje podatak da je dionica A3 Zagreb-Lipovac plaćen 4.838.417,00 kn/km dok je Vc koridor Beli Manastir-Granica BiH,dionica sa istom konfiguracijom terena i tehničkim karakteristikama par godina kasnije plaćena 10 puta više ili 50.120.573,00 kn/km. Sramota! Također dionica Dugopolje  – Ploče nestvarnih 82.093.691,00 kn/km.

Koncesija autocesta dovela bi do niza negativnih mjera na uštrb svih:

• Poskupljenje cestarine (procjena do 20 %)
• Smanjen standard održavanja (bit će doveden na minimalnu razinu čime će biti ugrožena sigurnost cestovnog prometa)
• Otpuštanje zaposlenika HAC-a (procjena 30 % - u fazama)
• Negativan efekt za državne i županijske ceste jer će se izbjegavati vožnja skupim autocestama, te će opterećenje državnih cesta biti ogromno, trebat će još više novaca za njihovo održavanje koje država ionako nema, a te će ceste biti nesigurne s obzirom na njihovo opterećenje i intezitet prometa, tako da će dolaziti do povećanog broja prometnih nezgoda
• Negativan efekt u turizmu, jer će turisti izbjegavati skupe autoceste kao npr. u Sloveniji (60% turista kod nas dolazi cestovnim putem, 40 % ostalim vidovima prometa, 22% zračnim putem, 5 % željeznički promet, 13 % pomorski i unutarnji plovni putovi)- znači manje turista i manji prihodi

Dakle autoceste koje su se godinama mukotrpno gradile i skupo platile, ne samo da bi se brzopleto i olako dale u koncesiju bez transparentne računice isplativosti i nacionalne opravdanosti takvog poteza već bi vjerovatno u budućnosti imale i dalekosežni negativan utjecaj na državne prihode.

Hrvatska zora nudi Vladi Republike Hrvatske model za spas autocesta:

1. postaviti sposobne i stručne direktore koji će restrukturirati tvrtku
2. prestankom zapošljavanja po političkom ključu
3. smanjiti plaće svima (selektivno)
4. smanjiti broj zaposlenih (selektivno)
5. od MMF-a zatražiti tehničku (pomoć u koncipiranju reformi) i financijsku potporu (5-10 mlrd. € kredita) uz nisku kamatu-te reprogramirati skupe HAC ove kredite, i druge skupe kredite, uz naravno obvezu provođenja reformi koje ionako svi vanjski čimbenici traže.
 
 
Izvor: hkv.hr
Autor: Tomislav Bubalo, dipl.ing., Hrvatska zora
Objavljeno: 28. 8. 2014.