Hrvatska na dnu i zbog klime nesigurnosti Vladinih reformi

Prvi put u povijesti Hrvatska će 2015. biti zemlja s najslabijim kretanjem BDP-a u cijeloj Europskoj uniji, najavljeno je u najnovijoj ekonomskoj prognozi Europske komisije. Nakon šest godina recesije, EK hrvatskom gospodarstvu dogodine predviđa sićušan rast od 0,2 posto. Ove godine hrvatski BDP pada za 0,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

– Poboljšanje globalnog okruženja djelovat će pozitivno na Hrvatsku, no otežavajući čimbenik su strukturne karakteristike vašeg gospodarstva i to je ono što sputava rast. Jedan od utega je visoka zaduženost, ne samo Vlade, nego i kućanstava i poduzeća. Također, na prognozu rasta negativno djeluje i klima nesigurnosti oko reformi koje se najavljuju – rekao je za Večernji list jedan izvor u Bruxellesu koji je detaljno upućen u proces pisanja najnovije ekonomske prognoze za Hrvatsku.

Investicije vidljive 2016.

Ni investicije iz fondova EU ne očekuju se u 2015. u toliko velikoj mjeri da bi stopu rasta hrvatskog BDP-a podigle iznad granične razine od 0,2 posto.

Prema prognozi EK, deficit hrvatskog proračuna i javni dug daleko su od ciljeva koje je Bruxelles zadao Zagrebu u tzv. proceduri prekomjernog deficita. Prognozira se da će Vlada imati deficit od -5,6 posto u 2016., a cilj koji je zadala Komisija bio je -2,7 posto u toj godini. Sada se taj cilj čini nedostižnim.

– Prema našoj prognozi, nije vjerojatno da će Hrvatska uspjeti postići preporučeni cilj za 2014. godinu. Komisija će analizirati proračunsko stanje i uzeti u obzir sve druge mjerodavne elemente prije nego što dođe do zaključka i pokrene određene aktivnosti – rekao je europski povjerenik za ekonomsku politiku Pierre Moscovici. – U svakom slučaju, snažno političko djelovanje i snažne mjere su jako bitne kako bi se ispunila konsolidacijska strategija za Hrvatsku i kako bi poduprla gospodarski rast – dodao je Moscovici, donedavni francuski ministar financija.

Nenadani troškovi

Javni dug Hrvatske bit će čak 81,7 posto BDP-a ove, 84,9 posto sljedeće i 89 posto 2016. godine. U prethodnoj, proljetnoj ekonomskoj prognozi EK je hrvatski javni dug predviđao na razini 69 posto BDP-a u 2015. Razlog za tako velik porast leži u, kako piše u dokumentu EK, uključivanju “dvaju velikih poduzeća u vlasništvu države” u kalkulaciju hrvatskog javnog duga.

“Negativni fiskalni rizici su i dalje prisutni”, navodi se u dokumentu Europske komisije i pojašnjava da su to rizici od nenadanog pojavljivanja troškova u zdravstvenom sektoru, obrazovanju i prometu.

– Proračun za 2015. bit će zaista iznimno važan za sudbinu Hrvatske. To je, koliko smo čuli, naglasio i ministar financija Boris Lalovac. A to smatramo i ovdje u Bruxellesu – rekao nam je jučer upućeni sugovornik.

>> Reuters o Hrvatskoj: Znakovi siromaštva su posvuda