DRŽAVA STARACA na starom kontinentu

Zadnji popis stanovništva, primjerice, iznjedrio je podatak da je po prvi put broj stanovnika starih 65 i više godina premašio broj mladih od 0 do 14 godina. Tako je udio osoba starih 65 i više godina iznosio 17,7 posto, a udio mladih do 14 godina 15,2 posto.

Starenje stanovništva nije izolirani problem Hrvatske. S njim se suočava većina zemalja Europe pa su negativna demografska kretanja stari kontinent već proglasila nastarijom regijom u svijetu. Predviđanja demografa, naime, kazuju kako će se radni kontingent europskog stanovništva, dakle stanovništvo u dobi od 15 do 64 godine, za pedesetak godina smanjiti za 50 milijuna. Istovremeno, udio stanovištva u dobi od 65 i više godina porast će za 60 milijuna.

U Hrvatskoj je u periodu od 1991. do 2001. godine broj stanovnika u radnom kontingentu smanjen 8,6 posto, dok je broj stanovnika sa 65 ili više godina života porastao 23,3 posto. Trend »sužavanja« radnog kontingenta nastavljen je. Tako se iz zadnjeg popisa stanovništva dade zaključiti da je radni kontingent u desetogodišnjem razdoblju smanjen za 50-ak tisuća.

Prema projekcijama UN-a koje je prije nekoliko dana ponovila demografkinja Alica Wertheimer-Baletić, do 2050. godine Hrvatsku čeka daljnji pad udjela mladog stanovništva te starenje radno sposobnog stanovništva. Tako će Hrvatska 2050. godine imati 27,8 posto manje mladih u dobi od 0 do 14 godina, a jednako smanjenje predviđa se i u radnom kontingentu (15 do 64 godine). Istovremeno broj starijih od 65 godina života porast će 53,8 posto. Tako će broj starijih u strukturi stanovništva porasti za 80,8 posto, dok će udio onih u dobi od 15 do 64 godine pasti 15 posto.

Dob stanovništva

Kako iznosi Alica Wertheimer-Baletić radni kontingent u petogodišnjem periodu koji se okončava 2015. godine bit će smanjen za 30 tisuća osoba. U periodu od 2025. do 2030. godine radni kontingent stanovništva u Hrvatskoj suzit će se za 75 tisuća, dok će se minus od 100 tisuća bilježiti u periodu od 2045. do 2050. godine. Hrvatska specifičnost u Europi je to što imamo prisutnu ukupnu depopulaciju te negativnu migracijsku bilancu. Osim toga u strukturi stanovništva se još od 1971. godine smanjuje broj mladog stanovništva, a nakon 1991. godine, kako je istaknula Wertheimer-Baletić, Hrvatska ulazi u četvrtu fazu demografskog starenja – opadaju broj mladog stanovništva i radni kontingent stanovništva od 15 do 64 godine i počinje se rapidno povećavati broj starijeg stanovništva.

– Hrvatska bi morala voditi računa o tome kakva joj je dob stanovništva i odrediti cilj kako će ispraviti neravnotežu. To znači nastojati podizati broj mladih i usporiti starenje, te povećati priljev u radnu snagu koja će plaćati doprinose – ističe Wertheimer-Baletić.

Radna aktivnost

Povećanje zakonske dobi za umirovljenje, ma koliko bilo nepopularno, jedan je od odgovora na demografska kretanja, odnosno starenje stanovništva. S druge strane, na tržištu rada iščekuju se, opet nepopularne, mjere s ciljem aktivacije radne snage. I promjene na tržištu rada, kao i promjene u mirovinskom sustavu u Hrvatskoj, kao i drugdje izazivaju otpore u javnosti. To je logično, tim više jer je i dosadašnja praksa pokazala kako je teško naći balans između fleksibilnijih oblika rada i ekonomske, pa time i socijalne sigurnosti. Ne samo za vrijeme radne aktivnosti već i nakon umirovljenja.

Manjak radne snage, a Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava navodi kako će nam za 40-ak godina nedostajati 370 tisuća radnika, može se nadoknaditi povećanjem broja zaposlenih, posebice aktivacijom starijeg stanovništva. Prema podacima Eurostata za prošlu godinu, u EU je aktivno 50,9 posto stanovništva u dobi od 55 do 64 godine života dok je stopa aktivnost u toj dobnoj skupini u Hrvatskoj bila 40,5 posto. Prosječno, gledajući po dobnim granicama unutar radno-aktivnog stanovništva, kod nas je aktivna svaka četvrta osoba, a na razini Europe svaka treća osoba u svojoj dobnoj granici.

Povećanjem aktivnosti stanovništva u dobi od 55 do 66 godina života u Hrvatskoj, u svijetu rada bilo bi oko 100 tisuća osoba više, navodi Mrsić. Tako bi povećanjem stope aktivnosti osoba u dobi od 55 do 59 godina života na današnji prosjek EU-a u svijet rada ušlo 47 tisuća osoba. Veća aktivnost u dobi od 60 do 64 godine u svijet rada uvela bi dodatnih 24 tisuće radnika. Povećanje sadašnje stope aktivnosti stanovništva od 65 i 66 godina (s osam na 35 posto) na tržište bi uvelo 25 tisuća osoba.

Trajanje života

Sve to lijepo zvuči, no da bi se aktiviralo starije stanovništvo, ali i mladi, nije dovoljno samo promijeniti zakonodavni okvir i produžiti dob za umirovljenje ili fleksibilizirati radne odnose. Bez gospodarskog rasta teško je očekivati otvaranje novih radnih mjesta. S druge strane, bez aktivne populacijske politike teško se može računati na pozitivnija demografska kretanja.

Demografske promjene, osim zahtjeva za dužim radnim vijekom, dovode i do rasta očekivanog razdoblja korištenja mirovina. Kako upozorava Danijel Nestić s Ekonomskog instituta, u posljednjih 50 godina u zemljama OECD-a povećalo se očekivano razdoblje korištenja mirovina za oko pet godina. Odnosno, na 18,5 godina za muškarce i 23,3 godine za žene. U Hrvatskoj je očekivano trajanje života nakon navršenih 65 godina još 14 godina za muškarce i 17 za žene. Stoga je s ekonomske točke gledanja produljenje radne dobi, ali i proporcionalno smanjenje mirovina, opravdano. Polovica zemalja OECD-a već je povećala zakonsku dob za umirovljenje, veli Nestić, podsjećajući kako su osim toga te zemlje ugradile automatsko smanjenje mirovina kako se povećava očekivano trajanje života. Aktuarsku korekciju za očekivano trajanje života, trebala bi u formulu za izračun mirovina ubaciti i Hrvatska.