Najava je to HAC-a iz izvješća o poslovanju javnih poduzeća, iz čega je jednostavno izračunati da će se dug HAC-a tako povećati za dodatnih 1,3 milijarde kuna u ovoj godini. Dug je to kojeg treba pribrojiti ukupnom javnom dugu, jer je država za njega jamac i kako ga HAC ne može sam isplaćivati iz svoga poslovanja u konačnici i on će pasti na leđa države, kao što će biti i s dugovanjima ostalih tvrtki koje su proteklih 20 godina osnovane radi izgradnje autocesta, piše Novi list.

Tako će, prema podacima iz Vladina izvješća, u ovoj godini tri tvrtke, HAC, HC i Autocesta Zagreb – Rijeka, imati ukupne obveze od 41 milijardu kuna, što je povećanje od 1,5 milijardu kuna u odnosu na kraj prošle godine i povećanje od 3,5 milijarde kuna u odnosu na početak mandata sadašnje Vlade.

Samo u godinu dana te tri tvrtke moraju isplati ili reprogramirati ukupno 5,357 milijarda kuna jer su tolike njihove kratkoročne obveze. Najvjerojatnije je da će o se to dogoditi tako što će podići nove kredite kojima će zamijeniti dug što dospijeva na naplatu u ovoj godini.

Dug tri cestarske tvrtke veći od 41 milijardu kuna pritiskat će tako dodatno Vladu koja se teško nosi i s više od 200 milijuna kuna javnog duga, zbog kojeg je uz visoki proračunski manjak, Hrvatska i ušla u proceduru prekomjernog deficita i mora osmisliti plan koji bi u tri godine taj deficit smanjio ispod tri posto BDP-a, te usporio rast javnog duga i zauzdao ga ispod 70 posto BDP-a.

Zasad se u Vladi uzdaju u to da će dio problema i s javnim dugom i s cestogradnjom, barem privremeno riješiti davanjem autocesta u konscesiju. I dok je Hrvatskoj iza velikog projekta cestogradnje koji je godinama služio i za povećanje BDP-a ostao visoki dug i prihodi od cestarina niži od očekivanih, Vlada se, uz željezničku infrastrukturu, okreće energetici kao grani koja bi u sljedećem desetljeću trebala nositi rast gospodarstva. Sve energetske tvrtke tvrtke u državnom vlasništvu, HEP, Janaf, Plinacro i prirodno skladište plina, prošlu su godinu završile u plusu i njihova je ukupna dobit oko milijardu kuna s time da najveći dio, oko 890 milijuna kuna, otpada na HEP.
 
 
Izvor: SEEbiz.eu
Autor: SEEbiz.eu
Objavljeno: 2. 2. 2014.