BITKA ZA IZRAČUN Minimalna brutto plaća u 2014. viša od tri tisuće kuna

Naime, Uredba kojom je Vlada na osnovu Zakona o minimalnoj plaći, utvrdila iznos minimalca primjenjuje se od lipnja do zadnjeg dana ove godine. Početni razgovori, kako se može čuti, pokazuju kako bi poslodavačka strana bila najsretnija da nema nikakvih promjena u iznosu minimalne plaće od 2.984,78 kuna. Sindikati, koji tim iznosom nisu bili zadovoljni zasigurno će tražiti više.

Polazne osnove

Kao i ranijih godina poslodavci i sindikati teško će postići dogovor oko ovog pitanja, pa će ključnu ulogu odigrati resorno ministarstvo. Ono, pak, nije sklono razmišljanju poslodavaca koji bi, kako nam je jedan od sugovornika kazao, bili najsretniji da se ništa ne mijenja.

Zakonom o minimalnoj plaći utvrđene su polazne osnove za njen izračun. Parametri koji se pritom uzimaju u obzir su mjesečni prag siromaštva za jednočlano kućanstvo prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2011. godinu, koeficijent ukupnog broja stanovnika i ukupnog broja kućanstava prema zadnjem popisu stanovništva kao i koeficijent ukupnog broja stanovnika i broja aktivnog stanovništva prema Anketi o radnoj snazi. Svi su ti parametri vezani na 2011. godinu, pri čemu se kao korektivni faktor uzima prosječni indeks potrošačkih cijena dobara u 2012. u odnosu na 2011. godinu, prema podacima DZS-a. Zakon, nadalje, navodi kako se za 2014. godinu i svaku slijedeću kalendarsku godinu visina minimalca utvrđuje Vladinom uredbom na prijedlog ministra nadležnog za rad. On, pak, treba provesti konzultacije sa socijalnim partnerima, a visinu minimalne plaće predlaže imajući u vidu povećanje njenog udjela u prosječnoj plaći.

Kada bi se minimalac za iduću godinu izračunavao na osnovu istih parametara, pri čemu bi korektivni faktor bio indeks potrošačkih cijena dobara u 2013. u odnosu na 2012. godinu, minimalna bruto plaća porasla bi za više od 100 kuna. Pritom, ne treba zaboraviti da se u tom slučaju kao korektivni faktor ne bi mogla koristiti inflacija na razini cijele tekuće godine, već najmanje osam mjeseci.

Korektivni faktor

Sindikati, kako doznajemo, predlažu nešto izmijenjen korektivni faktor za izračun minimalca. Umjesto indeksa potrošačkih cijena dobara, oni traže da se kao korektivni faktor koristi indeks potrošačkih cijena hrane i bezalkoholnih pića jer je upravo prehrana i najveća stavka u potrošnji građana. I kada bi se njihov prijedlog usvojio, ali i ako bi se koristili isti parametri kao i kod izračuna aktualnog minimalca, on u konačnici ne bi bio niži od 3,1 tisuće kuna što je u najgorem scenariju 115 kuna više nego sada. Izmjene u izračunu minimalne plaće predlažu i poslodavci tražeći slične parametre kao i ranije, odnosno da se ona stavi u odnos s plaćama u trgovini, tekstilu i drvno-prerađivačkoj industriji. Konkretnije, za poslodavce bi iznos minimalne plaće trebao biti udio u prosječjoj bruto plaći na razini te tri djelatnosti. Kako se može čuti, poslodavački izračun sadašnji bi minimalac povećao za jedva četiri kune. Ne treba pritom zaboraviti da je zakonom o minimalcu propisano da se kolektivnim ugovorom iznimno može ugovoriti minimalna plaća niža pet posto od propisane.

Presudit će ministarstvo