ANALIZA Monetizacija autocesta - DA ili NE?
(PolitikaPlus)
KLJUČNO PITANJE
Protiv su oporba, poslodavci, sindikati, analitičari, a Vlada je za. Mi vam predstavljamo svjetska iskustva, kao i alternativne modele.
Monetizacija autocesta trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, a najkasnije u veljači iduće kada se očekuje i jednokratna isplata.
Zainteresiranima za monetizaciju bit će, nakon što sredinom rujna bude dovršen, ponuđen nacrt koncesijskog ugovora s već poznatim parametrima (od 2,5 do 3 milijarde eura ovisno o koncesijskom roku od 30 do 50 godina) na koji trebaju dati obvezujuće ponude u roku od 45 dana. Nakon toga se ulazi u pregovore s ponuditeljima u kojima se nastoje postići što bolji uvjeti i odabrati najpovoljniji. U Ministarstvu su zadovoljni iskazanim interesom s obzirom da se javilo više od tri interesenta i jer su svi izrazili spremnost nastaviti nadmetanje.
Na nacrtu ugovora radi tvrtka Shearman & Sterling koja je angažirala odvjetničko društvo Hanžeković i partneri nakon što u Vladi nisu bili zadovoljni nacrtom koji je izradila odvjetnička kuća Wolf Theiss budući je na njega značajnih 10-ak primjedaba dalo i Državno odvjetništvo RH pa je s njima raskinut ugovor. Iz Ministarstva naglašavaju kako dorada nacrta ugovora neće izazvati dodatan trošak.
Najjača oporbena stranka, HDZ, svoj stav ima! NE monetizaciji! S njima se slaže i HSLS koji je prije koji dan najavio skupljanje potpisa za referendum o monetizaciji. Na tome radi i Nezavisni cestarski sindikat. Protiv monetizacije su i poslodavci.
Zainteresiranima za monetizaciju bit će, nakon što sredinom rujna bude dovršen, ponuđen nacrt koncesijskog ugovora s već poznatim parametrima (od 2,5 do 3 milijarde eura ovisno o koncesijskom roku od 30 do 50 godina) na koji trebaju dati obvezujuće ponude u roku od 45 dana. Nakon toga se ulazi u pregovore s ponuditeljima u kojima se nastoje postići što bolji uvjeti i odabrati najpovoljniji. U Ministarstvu su zadovoljni iskazanim interesom s obzirom da se javilo više od tri interesenta i jer su svi izrazili spremnost nastaviti nadmetanje.
Na nacrtu ugovora radi tvrtka Shearman & Sterling koja je angažirala odvjetničko društvo Hanžeković i partneri nakon što u Vladi nisu bili zadovoljni nacrtom koji je izradila odvjetnička kuća Wolf Theiss budući je na njega značajnih 10-ak primjedaba dalo i Državno odvjetništvo RH pa je s njima raskinut ugovor. Iz Ministarstva naglašavaju kako dorada nacrta ugovora neće izazvati dodatan trošak.
Najjača oporbena stranka, HDZ, svoj stav ima! NE monetizaciji! S njima se slaže i HSLS koji je prije koji dan najavio skupljanje potpisa za referendum o monetizaciji. Na tome radi i Nezavisni cestarski sindikat. Protiv monetizacije su i poslodavci.
Vladin pristup je trgovački odnosno blagajnički, smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Drži kako je monetizacija dobar pokazatelj kako Vlada državu vodi kao poduzeće i to poduzeće u stečaju, koje radi podmirenja dugova prodaje imovinu. "Javni dug se ne vraća prodajom imovine nego povećanjem proizvodnje. Jedna od bitnih poluga pritom je imovina koje se mi želimo riješiti", kaže Jurčić.
- Autoceste će trajno ostati hrvatsko vlasništvo bez obzira tko njima upravlja, više je puta ponovio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Hrvatska će zadržati kontrolu nad upravljanjem autocestama. Ujedno, ako dobijemo jako ime koncesionara, to će omogućiti i nove investicije u cestovni promet. U cilju smanjenja javnog duga mi nemamo druga rješenja, kazao je Hajdaš Dončić za nedavnog posjeta Sisku.
Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra monetizaciju potezom iz nužde zbog potrebe vraćanja dugova i praznog proračuna.
Vladin pristup je trgovački odnosno blagajnički, smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Drži kako je monetizacija dobar pokazatelj kako Vlada državu vodi kao poduzeće i to poduzeće u stečaju, koje radi podmirenja dugova prodaje imovinu.
"Javni dug se ne vraća prodajom imovine nego povećanjem proizvodnje. Jedna od bitnih poluga pritom je imovina koje se mi želimo riješiti", kaže Jurčić.
Stoga smatra da je monetizacija nerazuman potez i da autoceste treba zadržati, a dugove poduzeća koja njima upravljaju reprogramirati na domaćem tržištu. Hrvatska to može jer ima vlastitu valutu i monetarni suverenitet za razliku od Grčke i još nekih zemalja, kaže Jurčić.
Pritom spominje primjer Japana, s udjelom javnog duga u BDP-u od 250 posto, ali unatoč tome Japan nije propao već se zadužio na domaćem tržištu. Uostalom, tvrdi Jurčić, udio javnog duga u BDP-u Hrvatske iznosi oko 70 posto tako da ga Hrvatska još može povećati.
Jurčić zaključuje da monetizacija i koncesioniranje uopće ne bi bili problem da je BDP po stanovniku 15.000 eura. Tada bi, kaže, građanima bilo svejedno tko im čisti i održava ceste, ali dok nije tako važno je prihod od imovine upotrijebiti za opću korist.
Svjetska iskustva
Svjetska iskustva pokazuju da koncesije za upravljanje autocestama i njihovo održavanje nisu neuobičajen način unovčenja imovine. Tako, primjerice, Grčka trenutno priprema sličan projekt za 670 kilometara autocesta.
Alternativni modeli
Kao alternativa monetizaciji u javnosti se spominje i izdavanje državnih obveznica čijom prodajom bi se financirali dugovi HAC-a i ARZ-a. Prema ocjenama nekih stručnjaka, ponuda dionica u inicijalnoj javnoj ponudi je dobro rješenje za poduzeća kojima se dobro upravlja i troškovno su efikasna, što - kao što je poznato - nije slučaj s HAC-om ni ARZ-om.
Smatraju da ulagači u dionice moraju imati povjerenja u Upravu da bi bili spremni uložiti u dionice takvih poduzeća, uz razumnu cijenu. Troškovi financiranja u slučaju da se izabere IPO viši su od onih koje donosi dodjela koncesije (isplate redovnih dividendi itd.) i zato bi koncesija vjerojatno donijela više prihoda nego IPO, smatraju zagovaratelji monetizacije.
S druge strane, prihod od izdavanja obveznica mogao bi se upotrijebiti za refinanciranje dugova HAC-a i ARZ-a, ali to bi vodilo povećanju proračunskog manjka i ne bi poboljšalo poslovnu efikasnost autocesta, dodaju.
Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra monetizaciju potezom iz nužde zbog potrebe vraćanja dugova i praznog proračuna.
Vladin pristup je trgovački odnosno blagajnički, smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Drži kako je monetizacija dobar pokazatelj kako Vlada državu vodi kao poduzeće i to poduzeće u stečaju, koje radi podmirenja dugova prodaje imovinu.
"Javni dug se ne vraća prodajom imovine nego povećanjem proizvodnje. Jedna od bitnih poluga pritom je imovina koje se mi želimo riješiti", kaže Jurčić.
Stoga smatra da je monetizacija nerazuman potez i da autoceste treba zadržati, a dugove poduzeća koja njima upravljaju reprogramirati na domaćem tržištu. Hrvatska to može jer ima vlastitu valutu i monetarni suverenitet za razliku od Grčke i još nekih zemalja, kaže Jurčić.
Pritom spominje primjer Japana, s udjelom javnog duga u BDP-u od 250 posto, ali unatoč tome Japan nije propao već se zadužio na domaćem tržištu. Uostalom, tvrdi Jurčić, udio javnog duga u BDP-u Hrvatske iznosi oko 70 posto tako da ga Hrvatska još može povećati.
Jurčić zaključuje da monetizacija i koncesioniranje uopće ne bi bili problem da je BDP po stanovniku 15.000 eura. Tada bi, kaže, građanima bilo svejedno tko im čisti i održava ceste, ali dok nije tako važno je prihod od imovine upotrijebiti za opću korist.
Svjetska iskustva
Svjetska iskustva pokazuju da koncesije za upravljanje autocestama i njihovo održavanje nisu neuobičajen način unovčenja imovine. Tako, primjerice, Grčka trenutno priprema sličan projekt za 670 kilometara autocesta.
Alternativni modeli
Kao alternativa monetizaciji u javnosti se spominje i izdavanje državnih obveznica čijom prodajom bi se financirali dugovi HAC-a i ARZ-a. Prema ocjenama nekih stručnjaka, ponuda dionica u inicijalnoj javnoj ponudi je dobro rješenje za poduzeća kojima se dobro upravlja i troškovno su efikasna, što - kao što je poznato - nije slučaj s HAC-om ni ARZ-om.
Smatraju da ulagači u dionice moraju imati povjerenja u Upravu da bi bili spremni uložiti u dionice takvih poduzeća, uz razumnu cijenu. Troškovi financiranja u slučaju da se izabere IPO viši su od onih koje donosi dodjela koncesije (isplate redovnih dividendi itd.) i zato bi koncesija vjerojatno donijela više prihoda nego IPO, smatraju zagovaratelji monetizacije.
S druge strane, prihod od izdavanja obveznica mogao bi se upotrijebiti za refinanciranje dugova HAC-a i ARZ-a, ali to bi vodilo povećanju proračunskog manjka i ne bi poboljšalo poslovnu efikasnost autocesta, dodaju.
Izvor: PolitikaPlus
Autor: Ivan Klarić
Foto: Wikipedia
Objavljeno: 30. 8. 2014.