“Svaki potpis zlata vrijedan – prilika ističe sutra u ponoć”
(Referendum-autoceste.hr)
Prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma protiv davanja autocesta u koncesiju bliži se kraju i svi građani koji žele dati svoj potpis mogu to učiniti još danas i sutra do ponoći, a svaki je potpisa zlata vrijedan, podsjeća inicijativa „Ne damo naše autoceste“, čiji je jedna od predstavnika Bernard Ivčić gostovao na Radio Studentu u emisiji „Širenje područja borbe“.
Dok Vlada tvrdi da će davanjem autocesta u koncesiju i jednokratnom uplatom koncesijske naknade Hrvatska dugoročno i višestruko profitirati, inicijativa „Ne damo naše autoceste“, koja je potpise za referendum počela prikupljati 11. listopada, a na loše posljedice Vladina izbora upozorava već više od godinu dana, ističe: „Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti“.
„Predviđeni prihod od koncesije od oko tri milijarde eura nije dovoljan za pokrivanje duga autocesta, a koncesijom se idućih 40 godina odričemo prihoda od cestarina kojima bismo u budućnosti mogli vraćati dug“, opet je upozorio Ivčić, podsjetivši da je „koncesija samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, a Vlada nije razmotrila alternative, primjerice reprogramiranje duga, niti se prihvatila restrukturiranja i ukidanja političkog kadroviranja u upravljanju autocestama“.
Potrebno je odgovorno upravljanje autocestama
„HAC-u je potrebno i mi se zalažemo za odgovorno upravljanje uz sustav kontrole, koji će eliminirati malverzacije i korupciju“, poručio je Ivčić, upozorivši i na mogućnost da će država iz proračuna čak možda čak koncesionaru i nadoknađivati gubitak ako na godišnjoj razini ne bude dovoljno prometa. Slučaj je to s „Binom-Istrom kojoj je država dosad isplatila više od milijardu kuna zbog nedovoljne godišnje razine prometa“, kazao je Ivčić, inače i predsjednik Zelene akcije, dodajući da će posljedica koncesioniranja autocesta biti i po ostale vrste prometa, primjerice željeznicu.
Što se tiče brojke od 80 milijardi kuna na koju Inicijativa neprestano upozorava, a mnogima nije jasno kako se do nje došlo, podsjetio je da je riječ o minimalnom izračunu koji uključuje rast prometa od jedan posto plus inflaciju od tri posto kroz razdoblje od 40 godina. U Vladinoj računici, koju je prije par dana objavilo Ministarstvo prometa, ističe se, međutim, da se trenutni kreditni dug, koji iznosi 33 milijarde kuna, uplatom koncesijske naknade smanjuje na oko 10 milijardi kuna pa će se kroz idućih 25 godina jednokratnom otplatom većeg dijela kredita izbjeći plaćanje oko 23 milijardi kuna koje bi morali dati bankama za kamate kad bi bili prisiljeni taj iznos duga reprogramirati.