Arhiva

(Republika.eu)

Gorski kotar okovan je ledom. Dio autoceste A6 Rijeka-Zagreb između čvora Bosiljevo i Kikovica te čvora Kikovica i Delnice zatvoren je zbog puknutih vodova dalekovoda koji su pali na kolnik.

Izjasnili se članovi 5 sindikalnih središnjica

Autor: Gabrijela Galić
Sindikati su od predsjednika sabora tražili da se o tom dokumentu ne raspravlja dok svim klubova zastupnika ne izlože svoje argumente zbog kojih su protiv predložene fleksibilizacije radnog zakonodavstva

(Novilist.hr) ZAGREB Za organiziranje generalnog štrajka zbog izmjena Zakona o radu spremno je 92,31 posto članova 5 sindikalnih centrala te dijela sindikata koji su se pridružili izjašnjavanju.

(Jutarnji list)

APSURD SPAJANJA

Glavna mana nove tvrtke je preglomazna upravljačka struktura, tvrdi naš izvor

(Index)
ZBOG svega što je otkriveno o Branku Šegonu, pomoćniku ministra financija Slavka Linića, nije dovoljno da ode samo on. Jasna je politička i moralna odgovornost Slavka Linića kao i same Vlade Zorana Milanovića nakon što se pokazalo da je kredit HBOR-a tvrtki Facta Vera samo vrh ledene sante. Podsjetimo, HBOR u kojem je šef Nadzornog odbora ministar Linić dodijelio je 2012. godine kredit u iznosu od čak 31 milijun kuna njegovom pomoćniku. Kredit je odobren na 17 godina, uz poček od 4 godine i 13 godina otplate, s kamatnom stopom od svega 3 posto za 5 milijuna kuna te 5,74 posto za dio od 26,4 milijuna kuna.

(Večernji list)
Sindikati objavili
- Ove brojke nam daju mandat i obvezu da organiziramo štrajk protiv Zakona o radu - rekao je Mladen Novosel iz SSSH.

Uz 371.870 članova koliko broji svih pet središnjica, izjašnjavanju se pridružilo i 10.320 ljudi iz sindikata koji nisu učlanjeni u središnjice što je ukupno 382.190 članova od koji je izašlo 71,65 posto ili 273.839 članova. Od toga se za generalni štrajk izjasnilo 92,31 posto, odnosno 252.780 članova. Protiv je bilo 6,77 posto ili 18.539 glasova, dok je 2520 listića (0,92%) bilo nevažećih.

Da se čovjek zamisli

(Danas.hr) Raditi da bi živio ili živjeti da bi radio – u tu dilemu sve češće dolaze (i) hrvatski radnici pod teretom sve nemilosrdnije borbe za posao i njegovo zadržavanje. Tempo u toj areni pojačavaju galopirajuća nezaposlenost, dobna i drugi oblici diskriminacije pri zapošljavanju, čega su brojni poslodavci i te kako svjesni, pa zlorabe činjenicu o višku radne snage na tržištu rada, te se za svaku uskratu ili rezanje (novčanih) radnih prava pozivaju na krizu.