 |
|
|
| Za vraćanje izgubljenog trebat će najmanje 3 godine |
 |
| |
| |
| Nakon stagnacije koja je obilježila prošlu godinu te povećanja poreza, analitičari HNB-a predviđaju da će u prvoj polovici ove godine potražnja za kreditima dodatno oslabiti
(POSLOVNI DNEVNIK) Dok je kriza tržišta rada u zemljama Europske unije, ponajprije u Španjolskoj i Italiji, stopu zaposlenosti spustila na najnižu razinu od 2006., u Hrvatskoj je zaposlenost potonula i dublje - pet godina unatrag.
|
Zaposlenost u siječnju bila je na razini sredine 2005., odnosno 150.000 radnih mjesta kreiranih u najpropulzivnijem razdoblju, od 2005. do sredine 2008., danas je gotovo "izbrisano". Ustvrdila je to analitičarka PBZ-a Ana Lokin, dodajući da će se ta izgubljena radna mjesta u idućim godinama teško vratiti. Uz očekivan pad u ovoj godini te nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama to je zaposlenost kakvu nećemo postignuti u iduće najmanje dvije do tri godine, procjenjuje Lokin.Sugerira to i pad objava slobodnih radnih mjesta kojih je prošle godine bilo 40-ak tisuća manje nego godinu prije. Primjerice, lani je u prerađivačkoj industriji bez posla ostalo 32.000 ljudi, što je više od desetine zaposlenih u tom sektoru. Takvi su gotovo u pravilu osuđeni na dugotrajnu nezaposlenost. U prilog tome govori i podatak HZZ-a o 36 posto manje oglašenih potreba za radnicima u toj branši, s tim da ove godine nije izgledna promjena trenda. Takvo stanje prestaje biti samo socijalno pitanje u kontekstu programa zbrinjavanja ili rasta naknada za nezaposlene, čiji je trošak u prva dva mjeseca 2010. bio 117 milijuna kuna veći nego lani. Ono postaje znatno ekonomsko ograničenje za javne financije i u smislu trenutnog punjenja proračuna, ali i glede oporavka osobne potrošnje i ukupne ekonomije. Tu bojazan pojačavaju i očekivanja o dodatnom rastu registrirane nezaposlenosti. Darko Oračić, analitičar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kaže da se u ovoj godini može očekivati pokretanje stečajeva u tvrtkama s nepodmirenim obvezama, što, primjerice, u 2009. nije bio znatan izvor nove nezaposlenosti. Masovnije razmjere takvog razvoja događaja Vlada nastoji ublažiti programom kreditnih potpora koji će se, prema najavama, proširiti i na problematične tvrtke, no u nekim sektorima to neće spriječiti neminovnost stečaja.
 Dodatan pritisak na rast nezaposlenosti čini pojava "formalne zaposlenosti bez plaća". Kako iznosi Oračić, u prosincu je broj onih koji rade, ali im nije isplaćena plaća bio za čak 21.000 veći nego u istom mjesecu prethodne godine, od čega je njih tri četvrtine zaposleno u pravnim osobama. Trendovi nezaposlenosti u kombinaciji s razinama plaća zaposlenih podloga su očekivanja o smanjenju realnih dohodaka kućanstava, kao i daljnjih promjena potrošačkih navika. Na njihovu prilagodbu utjecat će i niža potražnja građana za kreditima. Nakon stagnacije koja je obilježila 2009., upravo zbog kretanja na tržištu rada te povećanja poreznih nameta analitičari HNB-a predviđaju da će u prvoj polovici godine potražnja za kreditima dodatno oslabiti. Mogu je potaknuti samo prve naznake oporavka u drugoj polovici godine praćene padom kamatnih stopa, pri čemu bi ograničavajući faktor mogla biti upravo nepovoljna kretanja (ne)zaposlenosti koja povećavaju ranjivost glede sposobnosti otplata dugova u odnosu na stanje prije krize. U najnovijem broju publikacije Financijska stabilnost analitičari HNB-a napravili su simulacije otpornosti kućanstava na makroekonomske šokove, koje su pokazale da se 2009. udio kućanstava s tzv. negativnom financijskom granicom, odnosno razinom dohotka nakon otplate kredita, mogao povećati na nešto iznad 18 posto svih zaduženih kućanstava u odnosu na 15,9 posto krajem 2008. godine. Simulacije za 2010. pak upućuju na mogućnost dodatnog pogoršanja, upravo zbog rasta nezaposlenosti.
Susjedstvo
U BiH stopa nezaposlenosti dogurala do 42,7%
Iako objave podataka o broju nezaposlenih izazivaju šokove, porast koji bilježi službena statistika u Hrvatskoj je u posljednjih godinu dana bio čak i nešto manji od regije s kojom se obično uspoređujemo. Prema podacima HZZ-a, u siječnju je u odnosu na lanjski siječanj broj nezaposlenih porastao za 55.271 što je porast od 21,7 posto. Slovenija među zemljama iz okruženja uobičajeno ima najnižu stopu nezaposlenosti, ali je broj nezaposlenih početkom ove godine dosegnuo gotovo 100 tisuća, što je gotovo 35 posto više nego godinu dana prije. U BiH je stopa nezaposlenosti dosegnula čak 42,7 posto ili 510 tisuća ljudi. U Srbiji je bez posla službeno više od 750 tisuća, a tamošnji sindikati procjenjuju da će ih ove godine biti još između 50 i 100 tisuća.
Jadranka Dozan; Mirela Klanac
Preuzeto s: nhs.hr |
|
|
|
|
|
|
|
 |
