Nezavisni cestarski sindikat

Nezavisni cestarski sindikat (u daljnjem tekstu Sindikat) je dobrovoljna, interesna i nestranačka organizacija radnika zaposlenih na poslovima koji su vezani uz ceste i autoceste u Republici Hrvatskoj, te onih radnika koji rade u srodnim djelatnostima. Djelatnost Sindikata temelji se na načelima solidarnosti i uzajamnosti, prava na interesnom samoorganiziranju, dobrovoljnosti učlanjenja i istupanja i članstva, javnosti u radu i obavještavanju, te demokratskom i civilizaciskom rješavanju sporova. Postupajući u skladu s tim načelima Sindikat poštuje zakonodavstvo Republike Hrvatske, međunarodne konvencije i načela slobodne i pravne države.

Puni je naziv Sindikata: NEZAVISNI CESTARSKI SINDIKAT. Skraćeni je naziv Sindikata: NCS. Sjedište Sindikata nalazi se u Zagrebu, Širolina 4.

Sindikat je upisan u Registar udruga koji se vodi pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, a djeluje na području cijele Republike Hrvatske.

Sindikat ima svojstvo pravne osobe sa svim pravima i obvezama utvrđenim Zakonima i ovim Statutom.

Sindikat ima pečat okruglog oblika s tekstom na rubu: NEZAVISNI CESTARSKI SINDIKAT, Zagreb, Širolina 4. U sredini pečata nalazi se znak koji simbolizira osnovne cestovne infrastrukturne objekte (prometnica, most i tunel). Svaka podružnica ima pravo za svoje potrebe izraditi pečat okruglog oblika, na kojemu je uz sadržaj iz stavka 1. i 2. ovog članka upisuje i naziv podružnice.

Osnovni zadatak Sindikata je zaštita gospodarskih, socijalnih i kulturnih interesa svojih članova. Sindikat u svako doba čuva neovisnost prema državnim ustanovama, trgovačkim društima, vjeroispovjestima, vjerskin zajednicama i političkim strankama. Sindikat jamči ravnopravnost svim svojim članovima bez obzira na njihovu rasnu, spolnu, nacionalnu, vjersku, stranačku ili inu pripadnost, kao i njihova politička uvjerenja.

Sindikat se priklanja i podržava demokratsko ustrojstvo Republike Hrvatske. Zalaže se za osiguranje i izgradnju socijalno pravne države i za daljnju demokratizaciju u gospodarstvu, državi i društvu. Sindikat ostvaruje i brani demokratski poredak i demokratska prava. Obveza je svakog člana svim zakonskim sredstvima, uključujući i štrajk, solidarno braniti prava, neovisnost i opstojnost Sindikata.

Zadaci utvrđeni člancima 6. i 7. Statuta ostvaruju se obavljanjem sljedećih djelatnosti :

Kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora;
Ujedinjenje svih zaposlenih u hrvatskim cestama, autocestama i srodnim djelatnostima;
Suradnja sa sindikatima u zemlji i inozemstvu;
Udruživanjem sa sindikatima istih ili srodnih interesa;
Namjenskim trošenjem sindikalnih sredstava;
Zalaganjem za postignuće povoljnih plaća, zarada i uvjeta rada pomoću zaključivanja kolektivnih ugovora, sporazuma i dogovora;
Postizanjem i osiguravanjem prava radnika u odlučivanju u poduzeću, kao i u općem gospodarskom području, sudjelovanjem u osnovnim skupinama ili savjetima, kao i podnošenjem prijedloga državnim tijelima, poslovodnim organima trgovačkih društava, poslodavcima i drugim institucijama u kojima se odlučuje o pravima radnika;
Poboljšanjem i jedinstvenim uređenjem radnog, socijalnog i mirovinskog prava;
Osiguranjem pravnih preduvjeta za slobodu sindikalnog djelovanja, naročito u slučaju samovoljnog prekida rada od strane poslodavca ( lock out );
Poboljšanjem preventivnog djelovanja i unapređenjem zdrastvene zaštite;
Poboljšanjem mjera sigurnosti na radu;
Sindikalnim obrazovanjem;
Pružanjem pravnih savjeta članovima;
Unapređenjem mjera za oporavak, godišnji odmor i prehranu svih zaposlenih;
Dodjelom potpore članovima prema financijskim mogućnostima Sindikata;
Zaštitom članstva za vrijeme štrajka, i u slučaju progona zbog sindikalnog djelovanja.

Članovi Sindikata mogu biti svi radnici koji prihvaćaju Statut, a zaposleni su u trgovačkim društvima koja se bave cestovnim ili srodnim djelatnostima.

Osim radno aktivnih radnika, članovi Sindikata mogu biti inavlidi rada, umirovljenici, kao i radnici kojima je prestao radni odnos protiv njihove volje, a koji su prije toga bili članovi ovog Sindikata.

Učlanjenje u Sindikat je dragovoljno. Članom Sindikata se postaje potpisivanjem pristupnice i uplatom prve članarine. Pristupnica se predaje sindikalnom povjereniku.

U Sindikat ne mogu biti primljene osobe koje svojim ponašanjem, postupcima ili protupravnim radnjama (kazneno djelo) štite nečovječnost, kao i osobe koje pripadaju udruženjima koja su u svom stavu i aktivnostima neprijateljski raspoložena prema Sindikatu.

Nakon primitka u članstvo, učlanjeni dobiva člansku iskaznicu koja je vlasništvo Sindikata.
Prilikom korištenja usluga i zastupanja Sindikata član mora predočiti svoju člansku iskaznicu.
Član je obvezan na traženje dokazati članstvo.

Sudjelovati u radu Sindikata;
Birati i biti biran u tijela Sindikata;
Biti informiran o svim aktivnostima i stavovima Sindikata;
Inicirati aktivnosti Sindikata;
Zahtijevati pravnu i novčanu pomoć u skladu s aktima Sindikata;
Ukazivati na nezakonitosti i nepravilnosti u radu Sindikata;
Istupiti iz članstva prema svojoj volji.

Postupanje u skladu s odredbama ovog Statuta;
Kao član poslovodnih i drugih tijela-organa poduzeća, političkih i državnih institucija dužan je postupati u skladu s Ustavom, zakonima i drugim propisima Republike Hrvatske i Statutom poduzeća, te se opirati kršenju tih propisa i zauzimati se za prava i štititi interese radnika;
Savjesno i stručno izvršavanje radnih zadataka i zalaganje za afirmaciju stručnosti i profesionalnog odnosa prema radu;
Pridržavati se svih preventivnih i zakonskih mjera i propisa na radnom mjestu;
Čuvanje imovone Sindikata;
Čuvanje imovine poduzeća;
Ponašati se prema drugim radnicima u poduzeću pristojno, kolegijalno i u skladu s načelima radničke solidarnosti;
Uredno plaćati članarinu i namirivati druge obveze prema Sindikatu;
Propagiranje Sindikata s ciljem povećavanja broja njegovih članova;
Izvršavanje odluka tijela Sindikata.

Djelovanje Sindikata financira se iz sredstava članarine, prihoda od imovine i prava, od priloga i darova, kao i drugih na zakonu zasnovanih izvora. Iz tih sredstava financiraju se aktivnosti iz Programa Sindikata. Članarinu se obračunava i ubire u sindikalnoj podružnici, a uplaćuje na žiro račun Sindikata. Visina članarine iznosi najmanje 1%, a osnovica za plaćanje članarine je neto plaća. Svaka sindikalna podružnica uplaćuje na račun Sindikata onaj postotak od ubrane članarine koji je određen odlukom Središnjeg odbora Sindikata. Odluku o promjeni visine i raspodjeli članarine donosi Središnji odbor Sindikata.

Članovima koji odlaze na odsluženje vojnog roka, odgovarajuću civilnu službu, za vrijeme obavljanja izborne funkcije, kao i za vrijeme boravka u zatvoru miruju sva prava i obveze člana.

Istupanje iz članstva u Sindikatu ostvaruje se potpisom istupnice i vraćanjem članske iskaznice povjereniku.

Član Sindikata ne može istupiti iz članstva dok nije u cijelosti namirio svoje obveze prema Sindikatu. Potpisana istupnica i članska iskaznica preko povjerenika prosljeđuju se u Sindikat. Povjerenik ne može proslijediti istupnicu i člansku iskaznicu, dok ne utvrdi da član Sindikata nema nikakvih obveza prema Sindikatu.

Član koji krši Statut ili druge akte Sindikata ili ne provodi odluke koje su obvezne za sve članove može biti kažnjen:

izricanjem ukora;
privremenim udaljavanjem sa sindikalne funkcije (suspenzija);
isključenjem iz članstva u Sindikatu.

Odluku o kazni donosi Sud časti u pisanom obliku. Odluka se donosi na temelju iskaza okrivljenog člana, mišljenja nadležnog povjerenika i drugih dokaza. Protiv odluke Suda časti, kažnjeni član ima pravo u roku od 15 (petnaest) dana podnijeti žalbu Središnjem odboru. Središnji odbor odlučuje o žalbi u roku ne dužem od 30 (trideset) dana, a njegova odluka je konačna.

Istupanjem, brisanjem ili isključenjem iz članstva u Sindikatu prestaju sve prema Statutu važeće sindikalne povlastice, uključujući i pravnu zaštitu. Sindikat će izvršiti brisanje onog člana koji neopravdano ne plati članarinu u roku od 3 (tri) mjeseca uzastopno.

O osobnim sukobima među članovima Sindikata ne smije se raspravljati niti na jednom sindikalnom skupu. Takve sukobe rješava nadležni sindikalni povjerenik na zahtijev jedne od sukobljenih strana, ili na vlastitu inicijativu. Ako povjerenik sukob ne uspije riješiti, dužan je o tome obavijestiti Središnji odbor.

Skupština Sindikata;
Središnji odbor;
Nadzorni odbor;
Statutarno povjerenstvo;
Sud časti.

Skupština je najviše tijelo Sindikata. Zastupnici na Skupštini Sindikata su članovi podružnica, izabrani sukladno članku 50. ovog Statuta.

Donosi, mijenja i dopunjuje Poslovnik o radu skupštine;
Donosi, mijenja i dopunjuje Statut;
Donosi Program rada Sindikata;
Donosi Financijski plan Sindikata;
Bira i opoziva predsjednika skupštine, predsjednoka Sindikata, Nadzorni odbor, Statutarno povjerenstvo i Sud časti;
Odlučuje o promjeni naziva i sjedišta sindikata;
Razmatra i usvaja izvješća tijela Sindikata;
Odlučuje o raspolaganju sindikalnom imovinom;
Odlučuje o prestanku rada Sindikata;
Odlučuje o svim ostalim pitanjima koja su važna za rad i ostvarivanje zadataka i ciljeva Sindikata.

Skupština Sindikata može prenijeti na Središnji odbor svoje ovlasti iz točaka 2. , 6., 8. i 10. prethodnog stavka. Izvanredna skupština Sindikata rješava i pitanja koja predlože predlagači saziva Izvanredne skupštine.

Zasjedanje Skupštine Sindikata može biti redovno ili izvanredno. Redovno i izvanredno zasjedanje saziva predsjednik skupštine Sindikata. U slučaju njegove spriječenosti, ili ako ne želi sazvati skupštinu, a za to nema valjani razlog, zasjedanje skupštine Sindikata saziva Središnji odbor.

Redovno zasjedanje skupštine Sindikata održava se svake 4 (četiri) godine. Predsjednik skupštine obavještava zastupnike o redovnom zasjedanju najmanje 15 (petnaest) dana prije zasjedanja.

Središnjg odbora Sindikata;
Nadzornog odbora Sindikata;
Više od 25% (dvadeset pet posto) zastupnika skupštine Sindikata;
Izvršnog odbora bilo koje podružnice Sindikata.

Zahtijev za izvanredno zasjedanje predaje se predsjedniku skupštine Sindikata u pisanom obliku. Predsjednik je dužan sazvati zahtijevanu izvanrednu skupštinu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka zahtjeva, a zasjedanje se mora održati u slujedećih 30 (trideset) dana. Ako predsjednik Skupštine Sindikata na zahtijev predlagača ne sazove izvanrednu skupštinu, sazivaju je sami predlagači koji onda i predlažu njezin dnevni red.

Zasjedanje Skupštine Sindikata može se održati samo ako je nazočna natpolovična većina od ukupnog broja zastupnika skupštine. Odluke koje donese Skupština pravovaljane su ako se za njih izjasnila natpolovična većina prisutnih zastupnika.

Radom Skupštine Sindikata rukovodi Predsjednik skupštine. Predsjednik Skupštine Sindikata:

Saziva i rukovodi Skupštinom Sindikata;
Potpisuje odluke i zaključke Skupštine Sindikata;
Obavlja i druge poslove predviđene Statutom Sindikata i Poslovnikom o radu Skupštine Sindikata.

Na svakom redovnom zasjedanju Skupštine Sindikata bira se predsjednik Skupštine. Predsjednika Skupštine Sindikata bira Skupština javnim glasovanjem. Ako ima više kandidata izabran je onaj kandidat koji je dobio natpolovičnu većinu glasova prisutnih zastupnika.

Ako se u roku od 90 (devedeset) dana od dana saziva redovita Skupština Sindikata ne može održati, Skupština se raspušta. Skupštinu Sindikata raspušta predsjednik Skupštine. Nakon raspuštanja pristupa se u podružnicama izboru novih zastupnika Skupštine Sindikata.

Središnji odbor Sindikata je najviše izvršno i odlučujuće tijelo Sindikata u periodu između dva zasjedanja Skupštine Sindikata. Središnji odbor Sindikata čine:

Svaka podružnica od svojih članova Središnjeg odbora imenuje po jednog dopredsjednika Sindikata, osim one podružnice iz koje je Predsjednik Sindikata.

Predsjednik Sindikata po položaju je i predsjednik Središnjeg odbora, a dopredsjednici Sindikata su istovremeno i dopredsjednici Središnjeg odbora.

Provodi odluke Skupštine Sindikata;
Odgovoran je za zakonitost rada Sindikata;
Donosi odluke o udruživanju u više razine, i delegira svoje predstavnike u njih;
Odgovoran je za financisko poslovanje i imovinu Sindikata;
Donosi pravilnike i druge akte iz svoje nadležnosti;
Dogovara osnove za kolektivno pregovaranje, druge dogovore i sporazume;
Na temelju zahtjeva podružnica donosi odluke o zaključivanju ili otkazivanju kolektivnog ugovora;
Donosi odluku o raspisivanju referenduma za provođenje generalnog štrajka, na temelju provedenog referenduma donosi odluku o stupanju u generalni štrajk;
Utvrđuje prijedlog financijskog plana i završnog računa Sindikata;
Podnosi Skupštint Sindikata izvješće o radu i poslovanju Sindikata, prima u članstvo nove podružnice;
Odlučuje o potrebi zasnivanja i prestanku radnog odnosa zaposlenih u Sindikatu i raspisuje natječaje za iste;
Donosi odluku o visini plaća i naknada za zaposlene u Sindikatu;
Imenuje ovlaštenike za potpisivanje isplata sa računa Sindikata;
Osniva posebna povjerenstva, radne skupine i slično;
Podržava i usklađuje aktivnosti za poboljšanje i uređenje životne i radne okoline zaposlenih;
Donosi odluku o pokretanju glasila Sindikata, i bira članove uredništva;
Prima žalbe na rad i postupke zaposlenih u Sindikatu i donosi odluke o njima;
Između dva zasjedanja Skupštine Sindikata bira članove Nadzornog odbora i Statutarnog povjerenstva u slučaju njihove ostavke ili prestanka članstva u Sindikatu;
Odlučuje o svim ostalim pitanjima važnim za rad Sindikata.

U slučaju generalnog štrajka Središnji odbor preuzima funkciju Štrajkačkog odbora.

Članovi Sedišnjeg odbora u slučaju spriječenosti pisanim putem mogu imenovati svog zamjenika za pojedinu sjednicu . U slučaju da neki od članova Središnjeg odbora iz bilo kojih razloga ne sudjeluje u radu, a ne imenuje svojeg zamjenika kako je predviđenu u prethodnom stavku, Izvršni odbor njegove podružnice dužan je imenovati drugog kandidata. Novoimenovani član Središnjeg odbora obavlja svoju dužnost do slijedećeg redovnog zasjedanja Skupštine Sindikata.

Središnji odbor odluke donosi na svojim sjednicama. Sjednice saziva i njima rukovodi predsjednik Središnjeg odbora. Predsjednik saziva sjednice na vlastitu inicijativu, ili na zahtjev najmanje 2 ( dva ) člana odbora. U slučaju spriječenosti predsjednika sjednicu saziva jedan od dopredsjednika Sindikata kojeg za to predsjednik prethodno ovlasti. Sjednicama Središnjeg odbora može prisustvovati i svaki sindikalni povjerenik podružnice, ali bez prava glasa.

Sjednica Središnjeg odbora može se održati ako je prisutna natpolovična većina članova odbora. Odluke koje donese Središnji odbor pravovaljane su ako se za njih izjasni natpolovična večina nazočnih članova odbora.

Članu Središnjeg odbora prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran i to ako:

Podnese ostavku;
Prestane mu članstvo u Sindikatu;
Neopravdano ne prisustvuje sjednicama Središnjeg odbora Sindikata;
Odlukom Izvršnog odbora njegove podružnice.

Predsjednik Sindikata predstavlja i zastupa Sindikat. Predsjednik Sindikata predsjedava sjednicama Središnjeg odbora. Predsjednik Sindikata:

Odgovoran je za zakoniti rad Sindikata;
Odgovoran je za materijalno-financisko poslovanje Sindikata;
Odgovoran je za provedbu odluka koje su donijela tijela Sindikata;
Priprema, saziva i vodi sjednice Središnjeg odbora;
Organizira djelovanje Sindikata u cilju ostvarivanja donešenog programa;
Ima pravo uvida u sve vidove poslovanja podružnica, i u okviru mogućnost obavezno prisustvuje sjednicama izvršnih odbora podružnica;
Može sazvati Izvršni odbir podružnice ako smatra da je to neophodno, i ako se ne održavaju u za to predviđenim intervalima;
Potpisuje kolektivne ugovore koje sklapa Sindikat;
Podnosi izvještaj Središnjem odboru, obavlja i druge poslove propisane zakonom i ovim Statutom.

Predsjednika Sindikata bira Skupština Sindikata, a bira se na 4 ( četiri ) godine. Za svoj rad odgovoran je Skupštini Sindikata, Središnjem odboru i Nadzornom odboru. Predsjednik Sindikata svoju funkciju obavlja u pravilu volonterski.

Predsjednika Sindikata bira Skupština Sindikata tajnim ili javnim glasovanjem, na prijedlog najmanje 10 (deset) zastupnika Skupštine ili 50 (pedeset) članova Sindikata. Za predsjednika Sindikata izabran je kandidat koji je dobio natpolovićnu većinu glasova nazočnih zastupnika. Ako u prvom krugu niti jedan kandidat nije dobio potrebnu većinu glasova iz stavka 2. ovog članka, u drugi krug izbora ulaze dva kandidata koja su dobila najveći broj glasova u prvom krugu.
U drugom krugu izabran je onaj kandidat koji je dobio veći broj glasova.

U slučaju nepridržavanja odredaba Statuta, neprovođenja odluka tijela Sindikata, nesavjesnog gospodarenja financijskim sredstvima i imovinom Sindikata, Središnji odbor mora svojom odlukom suspendirati predsjednika Sindikata. Odluka o suspenziji donosi se sa 2/3 (dvotrećinskom) većinom ukupnog broja članova Središnjeg odbora. Suspenzija traje do sazivanja izvanredne Skupštine Sindikata koju treba sazvati u roku od 3o (trideset) dana od dana izricanja suspenzije, a zasjedanje se mora održati u narednih 60 (šezdeset) dana. Dok traje suspenzija, poslove predsjednika Sindikata obnaša jedan od dopredsjednika Sindikata, kojeg između sebe izaberu članovi Središnjeg odbora.

Nadzorni odbor provodi nadzor nad financijskim poslovanjem, gospodarenjem imovinom te svim drugim aktivnostima Sindikata. Nadzorni odbor ima onoliko članova koliko ima podružnica (iz svake po jedan), a ako bi to bio paran broj tada podružnica koja ima najveći broj članova daje još jednog člana. Izabrani članovi između sebe biraju predsjednika Nadzornog odbora.
Članove Nadzornog odbora bira Skupština Sindikata, na rok od 4 (četiri) godine. Sjednica Nadzornog odbora može se održati samo ako joj prisustvuje natpolovična većina članova. Da bi odluke Nadzornog odbora bile valjane potrebno je da se za njih izjasni 2/3 (dvije trećine) prisutnih članova.
Svakih 6 (šest) mjeseci Nadzorni odbor podnosi izvješće Središnjem odboru, a na svakom zasjedanju (redovnom ili izvanrednom) Skupštini Sindikata. Na zahtjev Središnjeg odbora, bilo kojeg Izvršnog odbora podružnice ili grupe od najmanje 15 (petnaest) članova Sindikata, Nadzorni odbor dužan je u zatraženom trenutku izvršiti kontrolu zahtjevanog područja djelovanja Sindikata. Na temelju svojih nalaza Nadzorni odbor predlaže Skupštini Sindikata ili Središnjem odboru poduzimanje mjera ili donošenje odluka.
Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti ujedno i članovi Središnjeg odbora ili Statutarnog povjerenstva Sindikata. Po isteku mandata isti se članovi mogu opet birati u novi Nadzorni odbor Sindikata.

Daje tumačenje ovog Statuta;
Ocijenjuje usklađenost odluka tijela Sindikata s odredbama Statuta i drugim aktima Sindikata;
Priprema prijedloge izmjena i dopuna Statuta.

Statutarno povjerenstvo ima 3 ( tri ) člana, koje bira Skupština Sindikata na period od 4 ( četiri ) godine.
Članovi povjerenstva između sebe biraju predsjednika Statutarnog povjerenstva.
Članovi Statutarnog povjerenstva ne mogu biti članovi Središnjeg odbora ili Nadzornog odbora. Po isteku mandata članovi mogu opetovano biti birani u povjerenstvo.

Izvješćuje Središnji odbor o slučajevima kršenja Statuta ili drugih akata Sindikata;
Posreduje u sporovima između tijela Sindikata i tijela podružnice;
Donosi odluke o kaznama za članove Sindikata.

Sud časti ima onoliko članova koliko ima podružnica, a u slučaju parnog broja još jednog člana daje podružnica koja ima najveći broj članova. Članovi međusobno biraju predsjednika Suda časti.
Mandat članovima suda traje 4 ( četiri ) godine.
Da bi odluka koju Sud časti donese bila pravovaljana, za nju treba glasati natpolovična većina prisutnih.
Članovi Suda časti ne mogu biti članovi Središnjeg odbora Sindikata, ili članovi Nadzornog odbora Sindikata.
Po isteku mandata isti članovi mogu opetovano biti izabrani u Sud časti.

Sindikalna podružnica je temeljni oblik organiziranja, a nju čine članovi Sindikata zaposleni na području poslodavca za koje je podružnica utemeljena, ali i na području drugog poslodavca do utemeljenja nove podružnice.
Sindikat ima 4 (četiri) podružnice i to:

Sindikalna podružnica Hrvatske ceste;
Sindikalna podružnica Hrvatske autoceste;
Sindukalna posružnica Autocesta Rijeka-Zagreb;
Sindikalna podružnica Trans-Ceste.

Sindikalna podružnica može utemeljiti svoje ogranke ili grupe, a može se organizirati i regionalno radi lakšeg provođenja zadataka, neovisno o području djelovanja podružnice.
Osim podružnica utemeljenih ovim Statutom, mogu se utemeljiti i druge podružnice, a za utemeljenje je potrebno najmanje 20 (dvadeset) članova. Odluku o prijemu nove podružnice donosi Središnji odbor Sindikata. Sindikalna podružnica nema svojstvo pravne osobe, i nema svoj vlastiti račun. U cilju lakšeg financijskog poslovanja podružnica otvara svoj podračun.

Usklađuje, štiti i promiče interese svojih članova;
Utvrđuje zahtjeve svojeg članstva prema poslodavcu u skladu s pravima iz kolektivnog ugovora i zakona s područja radnog i socijalnog prava;
Utvrđuje cijenu rada i zalaže se za ostvarivanje odgovarajuće plaće i dobiti, naknade i druga primanja;
Zalaže se za stvaranje boljih uvjeta rada i zaštite na radu;
Vodi brigu za ostvarivanje prava na temelju Zakona o radu, te za slobodu rada i djelovanje Sindikata i sindikalnih povjerenika, sindikalnih predstavnika i izabranih funkcionera podružnice;
Organizira različite oblike upozorenja i pritisaka na poslodavca uključujući i štrajk, s ciljem ostvarenja prava radnika;
U slučaju potrebe organizira štrajk na način koji je propisan zakonom, kolektivnim ugovorom i ovim Statutom;
Inicira kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, te ga supotpisuje.

Ako kod poslodavca djeluje više sindikata ili sidikalnih podružnica, međusobno će uskladiti stavove i zahtjeve u odnosu na pojedina pitanja prihvaćajući najpovoljnije rješenje za cijelokupno članstvo.

Skupština podružnice;
Izvršni odbor podružnice;
Nadzorni odbor podružnice;
Statutarno povjerenstvo podružnice.

Skupština podružnice je najviše tijelo sindikalne podružnice.
Zastupnike Skupštine podružnice biraju članovi podružnice i to na svakih 30 (trideset) članova podružnice 1 (jedan) zastupnik Skupštine podružnice. Rezultat dobiven dijeljenjem se ne zaokružuje. Ako podružnica ima manje od 100 (sto) članova, neovisno o prethodnom stavku izabire 5 (pet) zastupnika Skupštine podružnice. Ali nisu svi ovako izabrani i članovi Skupštine Sindikata.
Podružnica koja ima manje od 100 (sto) članova daje za Skupštinu Sindikata onaj broj članova koji se dobije djeljenjem broja članova sa 30 (tridese ).
Skupština podružnice bira predsjednika i dopredsjednika podružnice. Skupština podružnice potvrđuje mandat članovima Izvršnog odbora koje je članstvo prethodno izabralo. Broj članova Izvršnog odbora je promjenjiv, a ovisi o broju članova podružnice, i potrebama za efikasan rad.

Prije svakog zasjedanja bira predsjednika Skupštine podružnice;
Donosi, mjenja i dopunjuje Poslovnik o svome radu;
Odlučuje o utemeljenju grupa ili ogranaka podružnice, ili drugih organizacijskih oblika unutar podružnice, te njihovim ovlastima i načinu rada;
Donosi Program rada podružnice;
Bira i opoziva predsjednika i dopredsjednika podružnice natpolovičnom većinom glasova prisutnih zastupnika;
Potvrđuje mandat od baze izabranim članovima Izvršnog odbora;
Odlučuje o promjeni sjedišta podružnice;
Odlučuje o žalbama na odluke Izvršnog odbora;
Zastupnici Skupštine podružnice ujedno su i članovi Skupštine Sindikata, sukladno ovom Statutu;
Odlučuje o promjeni broja članova Izvršnog odbora;
Bira Nadzorni odbor podružnice;
Donosi i druge odluke o radu Podružnice, a koje ne donose tijela Sindikata ;
Donosi financiski plan podružnice.

Skupština podružnice može prenjeti ovlasti iz ovog članka iz stavaka 6, 7, 10,11 i 13 na Izvršni odbor.

Zasjedanje Skupštine podružnice može biti redovito ili izvanredno. Redovito i izvanredno zasjedanje Skupštine podružnice saziva predsjednik Skupštine podružnice. U slučaju njegove spriječenosti ili kada on to ne želi redovito i izvanredno zasjedanje Skupštine podružnice saziva izvršni odbor.

Redovito zasjedanje Skupštine podružnice saziva se jednom godišnje. Na tom zasjedanju se nakon podnesenih izvješća o radu i financijskom poslovanju aklamacijom produžuje mandat izabranom vodstvu na sljedećih 12 (dvanaest) mjeseci. Potrebna je natpolovična većina glasova prisutnih zastupnika.
U slučaju da Skupština podružnice ne produži mandat izabranom vodstvu ili ne prihvati izvješća, u roku 30 (trideset) dana Predsjednik skupštine podružnice u suradnji sa Izvršnim odborom mora sazvati izvanrednu izbornu Skupštinu podružnice. Redovita izborna Skupština podružnice saziva se svake 4 (četiri) godine. Predsjednik skupštine podružnice obavještava zastupnike skupštine najmanje 15 (petnaest) dana prije zasjedanja.

Izvršnog odbora;
Više od 25% ( dvadeset pet posto ) zastupnika Skupštine podružnice;
Nakon što godišnja Skupština podružnice nije prihvatila izvješća ili produžila mandat izabranom vodstvu podružnice.

Zahtjev za izvanredno zadjedanje predaje se Predsjedniku Skupštine podružnice u pisanom obliku. Predsjednik Skupštine podružnice dužan je sazvati zasjedanjeu roku 15 (petnaest) dana od dana primitka zahtjeva, a zasjedanje se mora održati u slijedećih 30 (trideset) dana.
Ako predsjednik Skupštine podružnice ne sazove izvanredno zasjedanje, to mora učiniti predsjednik podružnice. U slučaju da niti on to ne učini zasjedanje saziva predlagač koji predlaže i dnevni red izvanrednog zasjedanja.

Zasjedanje Skupštine podružnice može se održati samo ako je nazočno 2/3 (dvije trećine) od ukupnog broja zastupnika. Odluke Skupštine podružnice su pravovaljane ako se za njih izjasni natpolovična većina nazočnih zastupnika. Sve donesene odluke potpisuje predsjednik Skupštine podružnice.

Izvršni odbor sindikalne podružnice najviše je izvršno i odlučujuće tijelo između dva zasjedanja Skupštine podružnice. Izvršni odbor čine:

Predsjednik podržnice;
Dopredsjednik podružnice;
Na Skupštini podružnice potvrđeni članovi, ali tako da ukupni zbroj 1, 2, i 3 uvjek bude neparan.

Svaki član izvršnog odbora mora imati zamjenika.
Člana Izvršnog odbora bira i opoziva članstvo iz organizacijske jedinice Društva natpolovičnom većinom. U slučaju opoziva člana Izvršnog odbora bira se novi član koji u cijelosti preuzima njegove ovlasti i dužnosti. Status tako izabranom članu potvrđuje sukladno članku 52. ovog Statuta Izvršni odbor na svojoj sjednici.
Predsjednik sindikalne podružnice po položaju je ujedno i predsjednik Izvršnog odbora.
Izvršni odbor za svoj rad odgovara Skupštini podružnice i nadležnim tijelima Sindikata.

Izvršni odbor radi na svim onim zadacima koje mu povjeri članstvo, tijela Sindikata i Skupština podružnice, a koji se temelje na Statutu, Programu rada, aktima i odlukama tijela Sindikata , te zakonskim propisima, i odgovara za izvršavanje istih;
Inicira kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora, te predlaže svoje članove u pregovaračke odbore;
Odgovara za zakonitost rada podružnice;
Podnosi izvješće o svom radu Skupštini podružnice;
Inicira provođenje štrajka i drugih industrijskih akcija;
Utvrđuje sindikalnu listu kandidata i njihovih zamjenika za radnička vijeća;
Osniva potrebne radne skupine;
Omogućava stručnu i pravnu zaštitu članovima, vezano uz radne odnose;
Može sazvati skupštinu Sindikata;
Članovi izvršnog odbora na konstituirajućoj sjednici mogu izabrati svoje uže operativno tijelo (PREDSJEDNIŠTVO) koje se sastoji od predsjednika i dopredsjednika podružnice te još 3 (tri) člana Izvršnog odbora;
Sjednice Izvršnog odbora sazivaju se jedamput mjesečno, a Predsjedništvo po potrebi;
Izvršni odbor bira komisiju za statut i ostale akte podružnice;
U slučaju da se bilo koji član podružnice ne pridržava Statuta, odluka skupštine, odluka izvršnog odbora, ili odluka Sindikalnih tijela, Izvršni odbor je dužan odmah pokrenuti postupak, a ako se radi o članu koji obnaša sindikalnu funkciju - suspendirati ga;
Odlučuje o svim isplatama sa podračuna podružnice koje su u većem iznosu od onog koji je propisan pravilnicima podružnice ili odlukama Skupštine podružnice. Isplata se vrši uz obavezan potpis predsjednika podružnice i supotpisa ovlaštene osobe. Ovlaštenje predsjedniku podružnice i supotpisniku daje Izvršni odbor. Nepridržavanje ovih odredbi povlači za sobom automatsku suspenziju i stegovni postupak.
Odlučuje o odabiru Sindikalnog povjerenika i nositelja ovlasti radničkog vijeća, ili o davanju suglasnosti za iste.

Članovi Izvršnog odbora u slučaju spriječenosti dužni su obavijestiti svog izabranog zamjenika.
Sjednice Izvršnog odbora saziva i vodi Predsjednik podružnice. Predsjednik podružnice saziva sjednice na vlastitu inicijativu, prema članku 58. stavku 11. ovog Statuta ili na zahtijev dva člana Izvršnog odbora.
U slučaju spriječenosti predsjednika sjednice Izvršnog odbora saziva i vodi dopredsjednik podružnice.

Sjednica Izvršnog odbora može se održati ako je prisutna natpolovična većina članova, a odluke su pravovaljane ako se za njih izjasni natpolovična većina prisutnih.

Radi na onim zadacima i aktivnostima koje mu povjeri članstvo, tijela podružnice i Sindikata, Skupština podružnice, a koji se temelje na Statutu, Programu, i aktima podružnice i Sindikata, te zakonskim propisima;
Predstavlja podružnicu;
Potpisuje akte podružnice;
O svom radu podnosi izvješće na svakoj sjednici Izvršnog odbora.

Predsjednik podružnice može sazvati Saredišnji odbor Sindikata. Za sve odluke za donošenje kojih nema ovlaštenje Izvršnog odbora, obavezan je zatražiti mišljenje članova Predsjedništva izvršnog odbora, (što zbog hitnosti može učiniti i telefonski, faksom, e-mailom ili drugim sredstvima komunikacije, preliminarnu suglasnost), a zatim na prvom slijedećem zasjedanju Izvršnog odbora takvu odluku potvrditi.
U slučaju da predsjednik Podružnice iz bilo kojeg razloga ne obavlja svoju dužnost (ostavka, suspenzija, odlazak u drugu tvrtku ili drugi razlozi) zamjenjuje ga dopredsjednik podružnice koji je dužan u roku 30 (trideset) dana sazvati izvanrednu skupštinu podružnice, a koja se mora održati u slijedećih 60 (šezdeset) dana. Ukoliko dopredsjednik Podružnice u navedenom roku ne sazove izvanrednu skupštinu ta obveza prelazi na predsjednika Skupštine podružnice. U slučaju da je i to neizvedivo, cijelu proceduru obvezan je provesti predsjednik Sindikata.

Skupština podružnice može izabrati NADZORNI ODBOR PODRUŽNICE.
Nadzorni odbor podružnice kontrolira cijelokupan rad podružnice. Sačinjavaju ga 3 (tri) člana, koji međusobno biraju predsjednika Nadzornog odbora.
Sjednice odbora održavaju se svaka 2 (dva) mjeseca, i sa njih se obavezno podnosi izvješće na slijedećem zasjedanju Izvršnog odbora.
Na zahtijev Izvršnog odbora, predsjednika Sindikata, predsjednika ili dopredsjednika podružnice, dva člana Izvršnog odbora ili najmanje 15 (petnaest) članova podružnice, Nadzorni odbor dužan je trenutno izvršiti zahtijevani nadzor, i o tome odmah izvjestiti tražioca i Izvršni odbor .

Izvršni odbor podružnice može formirati Statutarno povjerenstvo podružnice.
Povjerenstvo čini 3-5 (tri do pet članova, ali moguće je broj povećati radi kvalitetnijeg rada.
Zadaci povjerenstva su:

Daje tumačenje Statuta;
Ocjenjuje usklađenost svih odluka koje donose tijela podružnice sa statutom;
Kontrolira usklađenost svih akata koje donosi poslodavac sa kolektivnim ugovorom;
Daje tumačenja pojedinih akata podružnice (pravilnika i slično).

Štrajk se pokreće kao zadnje sredstvo u slučaju da je nemoguće postići sporazum s poslodavcem oko osnovnih radničkih prava.
Odluku o generalnom štrajku donosi Središnji odbor Sindikata i takva je odluka obvezna za sve članove Sindikata.
Odluku o bilo kojoj vrsti štrajka (ciljani, upozorenja ili sveobuhvatni) u podružnici donosi Izvršni odbor podružnice.
Štrajk se provodi isključivo prema odredbama Zakona o radu, Statuta, Kolektivnor ugovora i ostalih propisa.

Kod provođenja generalnog štrajka Štrajkački odbor određuje Središnji odbor Sindikata, a predsjednik Sindikata je obavezno član štrajkačkog odbora.
Kod štrajka u podružnici članovi Predsjedništva Izvršnog odbora čine Štrajkački odbor, a predsjednik Podružnice obavezno ga predvodi.
Štrajkački odbori donose Programe štrajkačkih aktivnosti.

Član Sindikata ne smije sudjelovati u štrajku kojeg ne organiziraju Sindikat ili Podružnica koje je član, odnosno u štrajku kojeg Sindikat ili Podružnica ne podržava.

Mjesečnom uplatom određene svote sa podračuna podružnice;
Dobrovoljnim prilozima članova i trećih osoba;
Drugim načinima sukladno Zakonu.

Za pribavljanje sredstava za obavljanje osnovne djelatnosti Sindikat može osnovati trgovačko društvo sukladno posebnom zakonu.

Financijski plan Sindikata donosi Skupština.
Financijskim planom predviđaju se prihodi i rashodi.
Sredstva Sindikata troše se sukladno financijskom planu.
Sindikat posluje preko žiro-računa.

Za provođenje Financijskog plana odgovoran je Središnji odbor, koji u tu svrhu može osnovati posebnu stručnu skupinu. Za angažiranje financijskih sredstava, čiji je iznos veći od iznosa dozvoljenog osnovnim odlukama Skupštine, Središnjeg i Izvršnog odbora, potrebna je odluka Središnjeg odnosno Izvršnog odbora, isključivo za tu namjenu.

Svaki dokument kojim se angažiraju financijska sredstva Sindikata mora biti potpisan od strane ovlaštenog potpisnika i supotpisnika.

Materijalna potpora članovima Sindikata pružat će se kroz djelovanje podružnica koje su u tu svrhu dužne donijeti odgovarajuće akte.

Pravna zaštita pružat će se svakom članu, vezano uz radno-pravne sporove i sve drugo što proizlazi iz sindikalnog djelovanja, na način i pod uvjetima koji se temelje na odluci Središnjeg odbora, odnosno Izvršnog odbora.

Sindikat je obvezan pravovremeno informirati svoje članove o svim svojim aktivnostima, a osobito o onim za koje vlada poseban interes članstva, poput kolektivnog pregovaranja, donošenja pravilnika, koncesija i slično.

U svrhu kvalitetnijeg informiranja Sindikat ili Podružnica može pokrenuti svoje glasilo.
Odluku o osnivanju glasila Sindikata donosi Središnji odbor, a o osnivanju glasila Podružnice Izvršni odbor.

U cilju učinkovitije promidžbe Sindikat se može služiti i koristiti plakate, publikacije i slično.

Sindikat prestaje postojati ako se ispune pretpostavke predviđene člankom 183. Zakona o radu.
Prijedlog za prestanak može podnijeti najmanje 10% (deset posto) članova.
Odluku o prestanku rada donosi isključivo Skupština i to 3/4 (tročetvrtinskom) većinom ukupnog broja zastupnika.
Odluka o prestanku mora u sebi sadržavati i pravnog sljednika Sindikata koji time preuzima sva prava i obveze, te odluku o imovini.

Izmjene i dopune ovog Statuta donosi skupština Sindikata, osim u slučaju kad je svojom odlukom, shodno članku 26. Statuta, to ovlaštenje prenijela na Središnji odbor.

U slučaju nesuglasja bilo kojeg akta Sindikata ili podružnice sa Statutom, primjenjuje se Statut.
Za tumačenje Statuta nadležno je Statutarno povjerenstvo.

Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja na skupštini Sindikata a primjenjuje se od 01.03.2006. godine.