ZNATE LI ŠTO NAS ČEKA? Ne veselite se mirovini. Hrvatska u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva

(Novi list)
Izvješće o primjerenosti mirovina
Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ustvrdio je da podaci iz izvješća ukazuju na potrebitost mirovinske reforme.

ZNATE LI ŠTO NAS ČEKA? Ne veselite se mirovini. Hrvatska u budućnosti neće moći zaštititi starije ljude od siromaštva


"Vidljivo je da imamo samo 20 posto umirovljenika koji su odradili 40 godina ili više, imamo deficit od 17 milijardi kuna i cilj je ove Vlade da se uhvatimo u koštac s cjelovitom mirovinskom reformom, nešto što su prethodne Vlade izbjegavale", kazao je.


ZAGREB - Hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU, no najveća prijetnja nalazi se u budućnosti u kojoj postoji rizik da će, zbog starenja stanovništva, Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije ljude od siromaštva, upozoreno je u utorak na predstavljanju Izvješća o primjerenosti mirovina iz 2018., Izvješća o starenju stanovništva iz 2018. i novih preporuka za Hrvatsku u okviru procesa Europskog semestra.

"Generalno, hrvatske mirovine manje su nego u ostalim državama članicama EU. No najveća prijetnja nalazi se u budućnosti. Postoji rizik da će u budućnosti, zbog starenja stanovništva, Hrvatska izgubiti mogućnost da zaštiti starije ljude od siromaštva. Stoga je potrebno osnažiti mlade ljude i pomoći im na tržištu rada, a starijima pomoći da ostanu zdravi i duže aktivni kako bi svi mogli doprinijeti društvu", kazao je Ettore Marchetti iz Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost.

Egbert Holthuis iz Glavne uprave EK za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost kazao je da se tržište rada u Hrvatskoj poboljšalo, no postoji visoka stopa nezaposlenosti među mladim ljudima, stoga je potrebno poboljšati obrazovni sustav.

"Također, ljudi moraju ostati na tržištu rada duže zbog sebe i djece, kako bi osigurali prikladne mirovine. Smatramo da bi Hrvatska trebala bolje iskoristiti EU strukturne fondove za insfrastrukturu i obrazovanje i da bi to trebalo ići brže", dodao je.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić ustvrdio je da podaci iz izvješća ukazuju na potrebitost mirovinske reforme. "Vidljivo je da imamo samo 20 posto umirovljenika koji su odradili 40 godina ili više, imamo deficit od 17 milijardi kuna i cilj je ove Vlade da se uhvatimo u koštac s cjelovitom mirovinskom reformom, nešto što su prethodne Vlade izbjegavale", kazao je.

Naglasio je da su formirane radne skupine na kojima će se rješenja detaljno raspraviti sa socijalnim partnerima te će do 15. rujna zakoni biti u saborskoj proceduri i usvojeni s 1. siječnjom 2019.

"Cilj reforme je održivost mirovina i njihovo povećanje, odnosno adekvatnost. Cjelovita mirovinska reforma je okrenuta većinom na buduće umirovljenike, ali ćemo balansirati da vidimo na koji način povećati mirovine za postojeće umirovljenike i uključiti ih što aktivnije na tržište rada uz mogućnost zadržavanja mirovine", istaknuo je Pavić.

Naveo je da ove godine imamo na raspolaganju 2,6 milijardi kuna namijenjenih za zapošljavanje, 60.000 više zaposlenih u odnosu na godinu ranije, povećan je broj omjera radnika i umirovljenika i u travnju iznosi 1,23, dok je lani iznosio 1,20 zaposlenih na jednog umirovljenika.

Cilj reforme je, kaže, povećanje radnog staža umirovljenika, sa 30,7 godina koliko iznosi sada, na 40 godina."Nikako se neće dogoditi da imamo s posla na groblje, već upravo i oni koji ulaze rano na tržište rada moći će, nakon 41 godine staža, ići u mirovinu i prije od 65 ili 67 godina", rekao je.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: HINA   
Foto: Silvano Ježina
Objavljeno: 12. 6. 2018.

Poveznica na izvor





Još o istoj temi:

Večernji list

Europska komisija poručuje: Mirovine vam nisu socijalno održive


Po odlasku u mirovinu radi samo 10.000 umirovljenika

Po odlasku u mirovinu radi samo 10.000 umirovljenika

POVRATAK STARIJIH NA TRŽIŠTE RADA

Ostvarivanje prava na rad traži se za sve kategorije umirovljenih hrvatskih građana
...
Opširnije
Usporedili smo cijene hrane u Hrvatskoj, Njemačkoj i Irskoj

Usporedili smo cijene hrane u Hrvatskoj, Njemačkoj i Irskoj

(24sata)
Uspoređujući metropole Hrvatske, Irske i Njemačke, cijene namirnica u supermarketima u Dublinu su veće za 45,45 posto, a u Berlinu za 23,59 pos ...
Opširnije
Alarmantni podaci: U posljednjih 38 godina hrvatska ekonomija 30 godina je stagnirala

Alarmantni podaci: U posljednjih 38 godina hrvatska ekonomija 30 godina je stagnirala

(Novac.hr)
Analiza nizozemskih ekonomista
Komentirajući istup Gordane Deranje, predsjednice Hrvatske udruge poslodavaca, u kojem je ustvrdila kako se ...
Opširnije