Zašto mirovinski sustav u Hrvatskoj ne funkcionira?

(Index) POVODOM Međunarodnog dana starijih osoba napravili smo analizu stanja mirovinskog sustava, odnosno pokazatelje i statistiku koja može odgovoriti na pitanja zašto ne funkcionira mirovinski sustav i zašto politička elita neprestano predlaže mirovinske reforme.

Zašto mirovinski sustav u Hrvatskoj ne funkcionira?


Mogu li mirovinski sustav spasiti kratkoročne mjere, kao što je uzimanje novca iz 2. mirovinskog stupa koji bi se kratkoročno potrošio na isplate trenutnih umirovljenika, ili, pak, neprestano podizanje dobne granice za odlazak u mirovinu?

Naravno da ne. Odgovor je jednostavan, treba što više povećati omjer zaposlenih i umirovljenika, a da se to već godinama uopće ne radi, pokazuju neumoljive statistike.


Manje promjene u broju osiguranika, veće u strukturi

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (srpanj 2018. godine), od 2002. godine do 2017. godine ukupni broj osiguranika (koji rade i uplaćuju u sustav) narastao je za oko 54 tisuće. S 1,421.981 iz 2002. godine na 1,475.044 u 2017. godini.

Trenutni trend tijekom 2018. godine je dodatno povećanje broja osiguranika, koji je krajem lipnja iznosio 1,554.821.

Inače, najveći broj osiguranika u Hrvatskoj u posljednjih 15 godina bio je 2008. godine, kada je narastao na 1,604.849. No egzodusom radnika on je u sljedećim godinama opet smanjen.

U 15 godina praćenja statistike povećan je broj osiguranika iz klase radnika (kod pravnih i fizičkih osoba) za više od 120 tisuća. Broj osiguranih radnika u 2017. godini iznosio je 1,398.144. Do polovice 2018. godine dodatno je povećan broj osiguranih radnika za oko 45 tisuća, što ide u prilog nastavku trenda rasta.

S druge strane, drastično je smanjen broj osiguranih obrtnika. Gotovo trećina ih je nestala u posljednjih 15 godina, a 2017. godine brojka im je pala, s preko 80 tisuća na 57.412. Ipak, u 2018. godini može se vidjeti pozitivan pomak, odnosno rast od oko 10 posto, za gotovo 6000 novih osiguranih obrtnika.

Broj osiguranika poljoprivrednika u Hrvatskoj je, pak, pao najviše, što dovoljno govori o uništenju malih poljoprivrednika i prelasku na masovnu poljoprivrednu proizvodnju koja se trudi cjenovno konkurirati uvozu stranih, jeftinih proizvoda. Osiguranih poljoprivrednika je čak 47 tisuća manje nego što ih je bilo prije 15 godina. U 2017. godini bilo ih je 19.488. Do polovice 2018. godine brojka se skoro nije promijenila, narasla je za samo 22.

Broj osiguranika iz samostalnih profesionalnih djelatnosti je čak premašio broj osiguranih poljoprivrednika, prešavši brojku od 20 tisuća.


Struktura osiguranika prema godinama života izgleda povoljno, no problem je u omjeru s umirovljenicima

Najviše je u strukturi osiguranika koji su mlađi od 40 godina, odnosno ljudi koji su u naponu radne snage i koji su jamac da će se u sustav uplaćivati najveći novac od najzdravijeg dijela populacije.

Mlađih od 40 godina je 46,44 posto osiguranika, onih koji su između 40 i 50 godina je gotovo 26 posto, između 50 i 60 godina je 22,22 posto osiguranika, a starijih od 60 godina samo 5,35 posto.


Drastično narastao broj umirovljenika i to kvari statistiku

No sada dolazimo do statistike koja kvari situaciju, a to je broj korisnika mirovina koji je značajno povećan kroz posljednjih 15 godina, ali ipak ne onoliko drastično koliko se može misliti zbog namjere za dodatno povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Trend neprestanog rasta korisnika mirovina prisutan je od početka 21. stoljeća u Hrvatskoj. On je do danas povećan za više od 200 tisuća. I to premda je u tom vremenu povećan broj godina potreban za odlazak u mirovinu, sa 60 na 65 godina.

Početkom ove godine broj umirovljenika je bio 1,142.353, no s pridruženim umirovljenim braniteljima HV-a, djelatnim vojnim osobama, policijskim službenicima i pripadnicima HVO-a, ukupna brojka umirovljenika u Hrvatskoj narasla je za 92.219 građana.


Preko 70 tisuća korisnika vojnih mirovina

Braniteljsku mirovinu HV-a ima 71.366 korisnika, od čega broj korisnika invalidske mirovine iznosi 56.174, a obiteljske 14.233.

Bivših pripadnika HVO-a koji su ostvarili mirovinu je 6782. Od tog broja većinom se radi o invalidskoj, a korisnika obiteljske je 713.


Ni polovica umirovljenika nije imala uvjete za starosnu mirovinu

Starosnu mirovinu ostvarilo je manje od polovice korisnika, njih 498.456. Starosnu mirovinu za dugogodišnje osiguranike ostvarilo je 21.109 građana, a njihova mirovina prosječno je za oko 900 kuna veća nego što iznosi prosječna starosna mirovina od 2541 kune.

Prijevremenu starosnu mirovinu ostvarilo je 188.356 korisnika, invalidsku 123.761, a obiteljsku 224.589.


Trenutni omjer: 1,26 uplatitelja na jednog penzionera

Rashodi HZMO-a se neprestano povećavaju. U prvih šest mjeseci 2018. godine iznosili su tako 19,379.569 kuna, dok su u prvih šest mjeseci 2017. iznosili 18,632.484. kune. Do kraja ove godine bi tako mogli iznositi i 1,5 milijardi kuna više od rashoda 2017.

Trenutni omjer između korisnika mirovinskog sustava (onih koji rade i uplaćuju u njega) i korisnika mirovina (umirovljenika) otprilike je takav da ima 1,26 uplatitelja naprema jednom umirovljeniku.


Problem iseljavanja i nedostatka radnika koji bi povećali broj osiguranika

Prema podacima, u posljednjih pet godina iz Hrvatske se iselilo oko 250 tisuća građana, a trend odlaska njih oko 50 tisuća godišnje će se nastaviti.

Povećanje broja umirovljenika koje nije u skladu s povećanjem broja korisnika mirovinskog osiguranja (radnika uplatitelja) može se dovesti u odnos s tom velikom brojkom odlaska hrvatskih građana. Pogotovo jer je većina ljudi koji odlaze u najboljoj životnoj i radnoj dobi.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) nedavno je upozorila kako će se situacija pogoršati s nedovoljnim brojem hrvatskih radnika kada zeleno svjetlo za njihov prihvat daju i preostale dvije članice EU-a - Slovenija i Austrija.

Prema HUP-u, u Hrvatskoj je trenutno 50 tisuća otvorenih radnih mjesta na koja se nitko ne javlja. Da postoje radnici koji bi se javili na njih, da se oživi gospodarstvo i ulaganje te da se stvori još radnih mjesta, omjer zaposlenih i umirovljenika lako bi se mogao popraviti. No bez toga država može samo dalje predlagati dodatne rezove u mirovinskom sustavu kako bi zadržala održivost.


Nedostaje 17 milijardi kuna godišnje

Prema informacijama trenutnog ministra Marka Pavića, u Hrvatskoj nedostaje oko 17 milijardi kuna godišnje za mirovine. Iz oporbenog SDP-a pritom kontriraju da je stvarni deficit pet milijardi kuna u mirovinskom sustavu, a da ostatak odlazi na povlaštene i braniteljske mirovine koje se odlukom države ionako isplaćuju iz proračuna.

No novca nedostaje, a zasad su prijedlozi vladajućih jedino uzimanje iz 2. mirovinskog stupa i pretakanje u 1., kao i produljivanje godišta korisnika mirovinskog osiguranja za odlazak u mirovinu.

Koliko će, pak, to biti dostatno, a pogotovo koliko dugo, ostaje za vidjeti.
 
 
 
Izvor: Index.hr
Autor: G.J.
Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL
Objavljeno: 1. 10. 2018.

Poveznica na izvor

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

(Novi list)
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65 ...
Opširnije
Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

(Index)
JUČER je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, ...
Opširnije