USPOREDBA PLAĆA OTKRIVA SAV JAD LJUDI U HRVATSKOJ: Stručnjak ovdje zaradi kao radnik jednostavnog zanimanja u Njemačkoj

(Net.hr)
PODACI EUROSTATA
Cijena rada u usporedbi s drugim zemljama pokazuje koliko Hrvatska ekonomski zaostaje.

USPOREDBA PLAĆA OTKRIVA SAV JAD LJUDI U HRVATSKOJ: Stručnjak ovdje zaradi kao radnik jednostavnog zanimanja u Njemačkoj


Početkom siječnja tražili su se radnici za otprilike 15.000 slobodnih radnih mjesta kod otprilike šest tisuća poslodavaca. Četiri najtraženija zanimanja su konobar, prodavač, kuhar i čistačica, čije se mjesečne plaće najčešće oko četiri tisuće kuna te su 50 posto niže od državnog prosjeka. Njih po potražnji slijede medicinske sestre, vozači, ekonomisti, zidari, zaštitari i njegovatelji.

Prosječna je plaća u Hrvatskoj početkom ove godine iznosila oko šest tisuća kuna, s godišnjim rastom plaća od otprilike pet posto. Cijena rada u usporedbi s drugim zemljama pokazuje koliko Hrvatska ekonomski zaostaje. Na primjer, Češka je u ovu godinu ušla s 6600 kuna prosječne plaće, dok su prosječne plaće u Njemačkoj 2,8, a u Austriji 2,4 puta veće nego u Hrvatskoj, piše Večernji.


IT industrija je jedna od rijetkih koja se i plaćama uklopila u međunarodnu podjelu

Plaće onih s visokom stručnom spremom u Hrvatskoj se kreću u rasponu od šest do 16 tisuća kuna, dok najniže plaće imaju oni u tekstilnoj i obućarskoj industriji te zaštitari. No, prosječna primanja inženjera u IT sektoru su između 14 i 15 tisuća kuna.

Radnici s visokom stručnom spremom u Hrvatskoj prosječno zarađuju oko 8300 kuna, dok oni s višom stručnom spremom prosječno primaju plaću od oko 6500 kuna. VKV radnici zarađuju otprilike šest tisuća kuna neto. Visokokvalificirani radnici u Hrvatskoj mogu zaraditi i do devet tisuća kuna mjesečno, no takve su plaće ipak rjeđa pojava. Raspon plaća VKV radnika je od četiri do devet tisuća kuna, ovisno o branši. Radnici u naftnoj, farmaceutskoj, računalnoj industriji ili telekomunikacijama obično zarađuju između sedam i osam tisuća kuna, dok VKV radnik u drvnoj industriji zaradi četiri tisuće kuna mjesečno.


Slovačka i Češka pretekle Hrvatsku po plaćama

Podaci Eurostata pokazuju kako je prosječna bruto satnica u Hrvatskoj pretprošle godine iznosila deset eura (iz podatka je isključen javni sektor), no on uključuje sva javna davanja vezana uz plaću, poput poreza i doprinosa, naknade za prijevoz i sličnog. Satnica u Slovačkoj iznosila je 10,7 eura, a u Češkoj 10,3 eura. Te su dvije zemlje 2016. pretekle Hrvatsku po pitanju plaća.

U susjednoj Sloveniji satnica se plaća oko 16 eura, u Grčkoj 13,9 eura, u Rumunjskoj 4,4 eura. Iza Hrvatske su po bruto plaćama Bugarska, Letonija, Litva, Poljska i Rumunjska. Za usporedbu, satnica u Danskoj iznosi 43,3, a u Njemačkoj prosječno 33,4 eura.


Velike razlike u cijeni sata rada

Razlike u plaćama još su značajnije kada se promatra prosječna plaća po zanimanjima. Na primjer, njemačka cijena sata rada u jednostavnim zanimanjima iznosi 10,38 eura, dok hrvatska iznosi tek 3,75 eura. Rukovoditelji u Hrvatskoj rade za 13,3 eura po satu, dok isti u Sloveniji zarade 20, a u Njemačkoj 46 eura po satu. Znanstvenici, inženjeri i stručnjaci u Njemačkoj su plaćeni 30 eura po satu, dok satnica u Hrvatskoj iznosi tek devet eura pa jednostavna računica navodi na zaključak da stručnjak u Hrvatskoj zarađuje plaću radnika nekog od jednostavnih zanimanja u Njemačkoj.
 
 
 
Izvor: Net.hr.danas
Autor: Danas.hr
Foto: Pixsell
Objavljeno: 15. 1. 2018.
Poveznica na izvor

Nastavili radove na Istarskom ipsilonu: Koštaju 1,2 mlrd. kuna

Nastavili radove na Istarskom ipsilonu: Koštaju 1,2 mlrd. kuna

(24sata)
Istaknuvši kako je Vlada puno uložila u prometnu infrastrukturu u proteklim godinama, premijer je najavio kako će se i dalje ulagati, a velike ...
Opširnije
U nedjelju Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnih prometnih nesreća

U nedjelju Svjetski dan sjećanja na žrtve cestovnih prometnih nesreća

(Nacionalni portal)
Udruga Sigurnost u prometu: Cilj je do 2020. godine smanjiti stradavanje na cestama za 50 posto
...
Opširnije
Gospodarstvo na rubu sloma, a Vlada troši kao pijani grof

Gospodarstvo na rubu sloma, a Vlada troši kao pijani grof

(Novi list) kolumna PARDON Sanje Modrić
Gabula je u tome što država opet ne suspreže svoje sumanute apetite, a to nas neće nigdje dovesti. Državni pror ...
Opširnije