SVJETSKO DNO Najteže poslovati u Mongoliji, Venezueli i Hrvatskoj. Ubijaju nas visoki porezi, loše pravosuđe i javni sektor

(Index)
HRVATSKA je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svijetu, pokazuje najnoviji IMD-ov godišnjak svjetske konkuretnosti.

SVJETSKO DNO Najteže poslovati u Mongoliji, Venezueli i Hrvatskoj. Ubijaju nas visoki porezi, loše pravosuđe i javni sektor


Katastrofalan rezultat koji nas stavlja u društvo zemalja poput Venezuele pokazuje da Hrvatska nije učinila ništa kako bi poboljšala poslovno okruženje, što bi dovelo do privlačenja investicija, stvaranja novih, dobro plaćenih poslova, a zaustavilo bi val iseljavanja kojem svjedočimo posljednjih godina.

Konkurentnost je sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim tržišnim uvjetima proizvede robe i usluge koje prolaze test međunarodnog tržišta, uz istovremeno zadržavanje i dugoročno povećanje realnog dohotka stanovništva. Na konkurentnost neke zemlje utječu brojni faktori poput kvalitete javnog sektora, poslovne klime, poreznog sustava, kvalitete obrazovanja.

U ovogodišnjem izvješću Instituta za razvoj poslovnog upravljanja SAD je zauzeo prvu poziciju, popevši se s lanjskog četvrtog mjesta. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong, a slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada.


U godinu dana Hrvatska s dna još malo potonula

Hrvatska, s ocjenom 55,344, našla se na 61. mjestu. Usporedbe radi, u 2017., s ocjenom 56,519, bila je na 59. mjestu.

Na posljednjim mjestima ljestvice konkurentnosti ostale su Mongolija (62.) i Venezuela (63.), dok su Ukrajina (59.) i Brazil (60.) poboljšali poziciju u odnosu na 2017. Napredak Brazila prvi je od 2010. godine zbog pozitivne promjene realnog BDP-a te rasta zapošljavanja. Ukrajina poboljšava svoju poziciju zbog svoje poslovne učinkovitosti. Rast Ukrajine i Brazila je uzrok pada Hrvatske (61.) za dva mjesta na ljestvici.

U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti. Poljska (34.), Slovenija (37.), Mađarska (47.), Bugarska (48.) i Rumunjska (49.) poboljšale su svoje pozicije. Među tim zemljama Poljska, Slovenija i Mađarska napredovale su najviše: četiri, šest i pet mjesta.

Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska povećava svoju konkurentnost djelomično zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. Češka (29.) je pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti dok je Slovačka (55.) pala za četiri mjesta.


Mudrinić: Lideri trebaju preuzeti odgovornost

„Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina, vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države”, upozorava Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK).

Osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, Mudrinić ukazuje da je „potrebno pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje navedenih promjena”.

Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnosti, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te 20 indeksa, 5 za svako područje.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.


Loše poslovno okruženje, državno vlasništvo, loš pravni okvir, preveliki porezi i doprinosi...

Istraživanje IMD-a provedeno je u veljači i ožujku ove godine i temelji se na dostupnim statističkim podacima za prošlu i ovu godinu.

Iz NVK-a navode da je, kao i prošlih godina, slabosti previše da bi se nabrajale na razini indikatora pa se mogu ukratko sumirati - loše poslovno okruženje; državno vlasništvo u kompanijama, loš pravni i regulativni okvir; preveliki porezi i doprinosi; nedovoljno razvijeno poduzetništvo, prilagodljivost poduzeća, poslovno upravljanje i društvena odgovornost; razvoj i primjena tehnologije, transfer znanja, niska inovativnost, neadekvatno visokoškolsko i menadžersko obrazovanje.

I izazovi u 2018. godini ostali su isti kao i ranijih godina: potaknuti rast BDP-a posebno kroz direktne strane investicije i poticaje; provesti administrativnu giljotinu i tako stvoriti jednostavan i transparentan regulatorni okvir. Provesti brze reforme u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost; smanjiti teret poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova i tako stvoriti poticajno okruženje; reformirati obrazovni sustav fokusirajući se na vještine i kompetencije u skladu s budućim potrebama na tržištu rada te provesti mjere kako bi se povećala zaposlenost i zadržala mlada, obrazovana radna snaga u zemlji.

U anketi, prema mišljenju gospodarstvenika, kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: sposobnost vlade, učinkovito pravno okruženje, poslovno prijateljsko okruženje te konkurentan porezni sustav.
 
 
 
Izvor: Index.hr
Autor: Hina, R.I.
Foto: Hina, Flickr/Diarocritico de Venezuela
Objavljeno: 24. 5. 2018.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

(Novi list)
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65 ...
Opširnije
Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

(Index)
JUČER je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, ...
Opširnije