Što je štrajk bez štete poslodavcu?

Ok, ajmo razjasnit' nešto. Enciklopedijska definicija kaže: »Štrajk je vidljivi izraz industrijskog sukoba između zaposlenika i poslodavaca u kojem zaposlenici osmišljenim, organiziranim i kolektivnim prekidom rada nastoje od poslodavca iznuditi ustupke, odnosno prisiliti ga na prihvaćanje svojih zahtjeva (...)«.

Što je štrajk bez štete poslodavcu?


(Novi list) 
Osmišljen, organiziran i kolektivan prekid rada, vjerovali ili ne, nanosi štetu poslodavcu. I to je smisao štrajka za kojim sindikati posežu kada su sve druge opcije za postizanje dogovora s poslodavcem iskoristili, a do dogovora nije došlo. Druge opcije, poput pregovora ili demonstracija u funkciji postizanja ciljeva sindikata, poslodavca ne koštaju. Štrajk ga financijski udara i zbog posljedične boli on je sredstvo zbog kojeg poslodavci, u pravilu, ponovo sjednu za stol sa sindikatima i, uglavnom, uspiju s njima postići dogovor.

Kada će sindikati krenuti u štrajk? Logično, onda kada će taj štrajk izazvati veću štetu poslodavcu. Učitelji će tako štrajkati početkom školske godine, na njenom kraju ili na polugodištu. Pa neće valjda u štrajk za vrijeme ljetnih ili zimskih praznika kada bi u zbornicama mogli sjediti danima, a da ih nitko ne primijeti.

Da, šteta načinjena poslodavcu prelit će se i na korisnike. To se ne može izbjeći. I to je dodatni pritisak na poslodavca da što prije sjedne za stol s predstavnicima radnika i pregovorima postigne dogovor. Naravno, ti se pregovori - i prije štrajka i nakon štrajka - trebaju voditi u dobroj vjeri. A ta dobra vjera trebala bi značiti da obje strane pregovaraju bez fige u džepu, sa željom da do dogovora dođe. I nije baš mjerljiva.

Logično je tako i da će radnici zrakoplovne tvrtke u Štrajk stupiti onda kada poslodavac najviše zarađuje. U slučaju domaće aviokompanije to je turistička sezona. S pozicije sindikata, najava štrajka u kolovozu dobra je odluka, ma koliko im resorni ministar prometa poručivao suprotno. I poslodavac vjerojatno ne bi »izdržao« dugo te bi radnike pozvao za pregovarački stol za kojim bi i došlo do dogovora.

No, radnici Croatia Airlinesa na suprotnoj strani imaju puno jačeg igrača -državu kao vlasnika. Aktualna politika na vlasti upetljala se u odnose uprave kompanije i radnika odavno te je sve činila i učinila da do štrajka ne dođe. Baš zbog upletanja Banskih dvora sindikati su nedavno štrajk otkazali, a kada su vidjeli da su izigrani, ponovo su ga zakazali. No, on se, naprosto, nije smio dogoditi.

Prvi put je o zakonitosti jednog štrajka nadležni sud odlučivao danima, prvi put je, čini se, sudu stiglo i pismo resornog ministra u kojem objašnjava zbog čega štrajk u turističkoj sezoni nije dobar. I tko radnike Croatia Airlinesa i javnost može uvjeriti da sudska odluka nije politički motivirana i da pritisaka na neovisno sudstvo nije bilo. Ne, pismo ministra nadležnom sudu nikako nije pritisak na neovisno sudstvo koje je danima tražilo riječi kojima će zabranu štrajka opravdati. I našlo ju je u konstrukciji nepoštovanja dobre vjere. Opasan je to presedan za budući rad svih sindikata jer im jedna poprilično politički motivirana zabrana štrajka pozivanjem na (ne)dobru vjeru i te kako može vezati ruke u sindikalnom radu.

I onemogućiti štrajkove koji, ponovimo još jednom, nanose i trebaju nanositi štetu.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Gabrijela Galić
Foto: screenshot
Objavljeno: 10. 8. 2018.
Preuzeto iz tiskanoga izdanja

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

(Jutarnji list)
NOVI PRAVAC
Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijel ...
Opširnije
Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

(Poslovni dnevnik)
Pomoćnik ministra graditeljstva Željko Uhlir prokomentirao je rušenje vijadukta u Genovi, ali i sigurnost naših mostova.
...
Opširnije
S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

(Globus)
GLOBUS IMA REZULTATE ISTRAŽIVANJA
Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel ...
Opširnije