Što je štrajk bez štete poslodavcu?

Ok, ajmo razjasnit' nešto. Enciklopedijska definicija kaže: »Štrajk je vidljivi izraz industrijskog sukoba između zaposlenika i poslodavaca u kojem zaposlenici osmišljenim, organiziranim i kolektivnim prekidom rada nastoje od poslodavca iznuditi ustupke, odnosno prisiliti ga na prihvaćanje svojih zahtjeva (...)«.

Što je štrajk bez štete poslodavcu?


(Novi list) 
Osmišljen, organiziran i kolektivan prekid rada, vjerovali ili ne, nanosi štetu poslodavcu. I to je smisao štrajka za kojim sindikati posežu kada su sve druge opcije za postizanje dogovora s poslodavcem iskoristili, a do dogovora nije došlo. Druge opcije, poput pregovora ili demonstracija u funkciji postizanja ciljeva sindikata, poslodavca ne koštaju. Štrajk ga financijski udara i zbog posljedične boli on je sredstvo zbog kojeg poslodavci, u pravilu, ponovo sjednu za stol sa sindikatima i, uglavnom, uspiju s njima postići dogovor.

Kada će sindikati krenuti u štrajk? Logično, onda kada će taj štrajk izazvati veću štetu poslodavcu. Učitelji će tako štrajkati početkom školske godine, na njenom kraju ili na polugodištu. Pa neće valjda u štrajk za vrijeme ljetnih ili zimskih praznika kada bi u zbornicama mogli sjediti danima, a da ih nitko ne primijeti.

Da, šteta načinjena poslodavcu prelit će se i na korisnike. To se ne može izbjeći. I to je dodatni pritisak na poslodavca da što prije sjedne za stol s predstavnicima radnika i pregovorima postigne dogovor. Naravno, ti se pregovori - i prije štrajka i nakon štrajka - trebaju voditi u dobroj vjeri. A ta dobra vjera trebala bi značiti da obje strane pregovaraju bez fige u džepu, sa željom da do dogovora dođe. I nije baš mjerljiva.

Logično je tako i da će radnici zrakoplovne tvrtke u Štrajk stupiti onda kada poslodavac najviše zarađuje. U slučaju domaće aviokompanije to je turistička sezona. S pozicije sindikata, najava štrajka u kolovozu dobra je odluka, ma koliko im resorni ministar prometa poručivao suprotno. I poslodavac vjerojatno ne bi »izdržao« dugo te bi radnike pozvao za pregovarački stol za kojim bi i došlo do dogovora.

No, radnici Croatia Airlinesa na suprotnoj strani imaju puno jačeg igrača -državu kao vlasnika. Aktualna politika na vlasti upetljala se u odnose uprave kompanije i radnika odavno te je sve činila i učinila da do štrajka ne dođe. Baš zbog upletanja Banskih dvora sindikati su nedavno štrajk otkazali, a kada su vidjeli da su izigrani, ponovo su ga zakazali. No, on se, naprosto, nije smio dogoditi.

Prvi put je o zakonitosti jednog štrajka nadležni sud odlučivao danima, prvi put je, čini se, sudu stiglo i pismo resornog ministra u kojem objašnjava zbog čega štrajk u turističkoj sezoni nije dobar. I tko radnike Croatia Airlinesa i javnost može uvjeriti da sudska odluka nije politički motivirana i da pritisaka na neovisno sudstvo nije bilo. Ne, pismo ministra nadležnom sudu nikako nije pritisak na neovisno sudstvo koje je danima tražilo riječi kojima će zabranu štrajka opravdati. I našlo ju je u konstrukciji nepoštovanja dobre vjere. Opasan je to presedan za budući rad svih sindikata jer im jedna poprilično politički motivirana zabrana štrajka pozivanjem na (ne)dobru vjeru i te kako može vezati ruke u sindikalnom radu.

I onemogućiti štrajkove koji, ponovimo još jednom, nanose i trebaju nanositi štetu.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Gabrijela Galić
Foto: screenshot
Objavljeno: 10. 8. 2018.
Preuzeto iz tiskanoga izdanja

Jesmo li se prerano obradovali da su uhljebi zaustavljeni?

Jesmo li se prerano obradovali da su uhljebi zaustavljeni?

(Slobodna Dalmacija)
Nakon isteka mandata ravnateljica je htjela biti šefica odjela, no stopirala ju je hrabra splitska sutkinja; Na žalost, ne slijede ...
Opširnije
Radnicima Podravke u prosincu uz plaću dodatnih 3.000 kuna

Radnicima Podravke u prosincu uz plaću dodatnih 3.000 kuna

(N1info)
Iz koprivničke prehrambene industrije Podravke u utorak su izvijestili da će radnicima uz plaću u prosincu biti isplaćeno dodatnih 3.000 kuna, ...
Opširnije
U DUŽNIČKOM ROPSTVU Krajem studenoga u blokadi 269.582 građana, najviše ih je dužno - teleoperatorima

U DUŽNIČKOM ROPSTVU Krajem studenoga u blokadi 269.582 građana, najviše ih je dužno - teleoperatorima

(Novi list)
Po podatcima Fine, najveći dio duga građana, glavnica u iznosu od 7,36 milijarda kuna te kamate koje iznose 2,99 milijarda kuna, odnosio se ...
Opširnije