STIŽU NEVOLJE Njemačka je pred recesijom, a val će, sada je sasvim sigurno, zahvatiti i Hrvatsku

(Novi list) Proizvodnja pada u više od 80 posto industrijskih poduzeća, a neka rade sa skraćenim radnim vremenom. HGK je upozorio da je Njemačka najveće izvozno tržište Hrvatske i zato ima najveći utjecaj na naše gospodarstvo...

STIŽU NEVOLJE Njemačka je pred recesijom, a val će, sada je sasvim sigurno, zahvatiti i Hrvatsku


ZAGREB - Njemačkoj sve više prijeti recesija, jer proizvodnja trenutačno pada u više od 80 posto njezinih industrijskih poduzeća. Budući da nemaju dovoljno posla, oko četiri posto svih tvrtki u najvećem europskom gospodarstvu počelo je raditi sa skraćenim radnim vremenom. Analitičari očekuju da će se u rujnu broj takvih poduzeća udvostručiti, prema istraživanju instituta IFO iz Münchena. 

- Njemačka prerađivačka industrija faktično se nalazi u recesiji još od sredine 2018. godine, upozorio je Timo Wollmershäuser, dužnosnik u IFO-u. Pozivajući se na najnoviju, još turobniju srpanjsku anketu provedenu u 9.000 poduzeća, direktor tog instituta Clemens Fuest dodao je kako je »pokazatelj poslovne klime u industriji u slobodnom padu«.

To još ne znači da je recesija zahvatila cijelo gospodarstvo, jer najveći doprinos njemačkom bruto domaćem proizvodu (BDP) ne dolazi iz industrije, nego iz uslužnog sektora, kao u ostalim zemljama. Službeni podaci o BDP-u u drugom tromjesečju nisu još objavljeni. Međutim, ubrzano malaksavanje industrije počelo se prenositi u ostale sektore.


Problemi u autoindustriji

Tako je indeks poslovne klime IFO-a, od lipnja do srpnja, u Njemačkoj pao s 97,5 na 95,7 boda, daleko ispod razine od 97,1 boda, koliko su očekivali ekonomisti u anketi Reutersa. To je najniža razina poslovne klime od 2013. godine, a nevolja je što se indeks već dugo pogoršava. Nad njemačkom ekonomijom nakupljaju se tamni oblaci. Poduzetnici se boje da se stvari do kraja godine neće popraviti, nego dodatno pogoršati.

- Ne očekuje se nikakvo kratkoročno poboljšanje, jer poslovni ljudi gledaju na sljedećih šest mjeseci s više pesimizma, potvrdio je Fuest.

Glavni razlog za njemačke nevolje je pad svjetske trgovine prouzročen usporavanjem kineskoga gospodarstva i trgovinskim ratovima koje potiče Washington. To dovodi do pada potražnje za proizvodima njemačke ekonomije, orijentirane na strana tržišta. Izvoz čini čak 48 posto njemačkoga BDP-a. Padom prodaje najviše je pogođena automobilska industrija, koja s kooperantima čini 14 posto nacionalnoga gospodarstva.

- Svi problemi dolaze zajedno. To je Kina, to je rastući protekcionizam u svijetu, tu su i poremećaji u globalnim opskrbnim lancima, ukratko je kazao Fuest, napominjući da se narudžbe za njemačke tvrtke prorjeđuju i da njihova poslovna očekivanja padaju najbrže od početka 2009. godine, kada je u Europi i svijetu izbila kriza.

Kada njemačko gospodarstvo kihne, cijela Europa dobije vrućicu - stara je izreka koju često spominju ekonomisti. Nema sumnje, problemi u Njemačkoj, koja čini četvrtinu europskoga gospodarstva, osjetit će se u ostalim zemljama. Ekonomija u većini zapadnoeuropskih država također gubi dah, iako sporijim tempom nego u Njemačkoj. Toga su sve više svjesni dužnosnici Europske unije, pa i Mario Draghi, predsjednik Europske središnje banke (ESB). 

- Slika postaje sve gora i gora, rekao je Draghi, najavljujući da će njegov ESB najesen pokrenuti nove mjere monetarnog popuštanja kako bi doskočio slabljenju gospodarskog zamaha.

Draghi nije precizirao kakve će to mjere biti, ali promatrači upozoravaju na činjenicu da ESB odjednom najavljuje zaokret, poput ostalih središnjih banaka u svijetu.

Prvi put nakon početka krize iz 2009. središnje banke u Japanu, Kini, Indiji, Australiji počele su spuštati kamate ili pokretati monetarne poticaje. Snižavanje kamata već od idućeg tjedna najavile su i američke Federalne pričuve. To potvrđuje da na svim stranama svijeta miriše nova recesija.


Utjecaj na Hrvatsku

Zasad nema svježih podataka o tome u kojoj se mjeri zastoj u njemačkom gospodarstvu osjeća u Hrvatskoj. U našoj državi nitko ne provodi redovite mjesečne ankete o stanju u poduzećima, kao u velikim zemljama. Službena slika o gospodarskim kretanjima zasad je ružičasta.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju doživjelo najveći zamah u posljednjih deset godina, postigavši stopu rasta od 3,9 posto. Štoviše, prema procjenama Ekonomskog instituta Zagreb, taj se gospodarski rast tijekom travnja i svibnja ubrzao na stopu od 4 posto. Sudeći prema silaznoj liniji indeksa CEIZ tog instituta, gospodarska aktivnost u svibnju počela je slabjeti.

Međutim, Hrvatska gospodarska komora još je proljetos najavila da će malaksavanje njemačkoga gospodarstva pogoditi i našu zemlju. To je neizbježno, jer je »Njemačka najveće izvozno tržište Hrvatske i zbog toga ima najveći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo«, ocijenila je Komora, upozoravajući da iz te zemlje dolazi i najviše turista.

- U ovoj godini u Njemačkoj se predviđa usporavanje rasta, pod pretežnim utjecajem smanjivanja globalne robne razmjene i njemačkog izvoza, što bi po istom ključu trebalo utjecati na usporavanje dinamike rasta izvoza i BDP-a u Hrvatskoj, upozorava Komora u analizi »Utjecaj Njemačke na kretanje hrvatskog gospodarstva«.

Što se tiče njemačkih turista, oni nisu prorijedili putovanja u Hrvatsku. Naprotiv, kako je nedavno upozorio ministar turizma Gari Cappelli, broj njemačkih gostiju u prvoj polovini ove godine kod nas je povećan za šest posto. Međutim, u srpnju se dolazak turista smanjio, što je Cappelli dijelom pripisao klimatskim promjenama.

Jesu li za to krivi i ekonomski razlozi, tek će se vidjeti. Putovanja na odmor jedna su od prvih stvari kojih se ljudi odreknu kada osjete dolazak krize, kažu ekonomisti.


Snižena stopa rasta gospodarstva

Međunarodni monetarni fond prekjučer je ponovo snizio prognozu svjetskoga gospodarskog rasta za ovu godinu, spustivši je na 3,2 posto, a u eurozoni na 1,3 posto. Promatrači podsjećaju da su službene prognoze MMF-a, tijekom prošlog desetljeća, uvijek bile optimističnije od onoga što se kasnije dogodilo.

Vlada u Berlinu još je u travnju zaključila kako se stvari pogoršavaju u toj mjeri da Njemačka ove godine ne može očekivati gospodarski rast veći od 0,5 posto. 
 
 
Izvor: Novilist.hr
Autor: Branko Podgornik
Foto: Reuters
Objavljeno: 28. 7. 2019.

Plaće u Zagrebu i dalje rastu; prosječna sad iznosi 7.546 kuna, što je 1.070 kuna više od hrvatskog prosjeka

Plaće u Zagrebu i dalje rastu; prosječna sad iznosi 7.546 kuna, što je 1.070 kuna više od hrvatskog prosjeka

(Telegram)
Prosječna je zagrebačka plaća za ovaj svibanj 217 kuna veća nego za svibanj prošle godine
...
Opširnije
Samozatajni junaci autocesta: Dalibor i Darko već godinama pomažu putnicima -

Samozatajni junaci autocesta: Dalibor i Darko već godinama pomažu putnicima - "Jurili smo za kombijem da im vratimo - dijete..."

(Dnevnik.hr)
Ukoliko izgubite osobne dokumente ili novac na autocesti, ne brinite jer Dalibor i Darko koji rade u ophodnjama u HAC-u sve nađu i vrate vl ...
Opširnije
Ekonomisti tvrde da nam se crno piše: 'Nova recesija stiže 2020. ili 2021.'

Ekonomisti tvrde da nam se crno piše: 'Nova recesija stiže 2020. ili 2021.'

(Novi list)
Daleko manje ekonomista procjenjuje u aktualnom istraživanju da bi recesija mogla početi već ove godine no što je bio slučaju u istraživanju ...
Opširnije