Stambene zadruge



VELIKI POVRATAK STAMBENIH ZADRUGA
 
Stanovi za 750 eura po kvadratu
(Jutarnji list, SDLSN)
Piše: Gordana Galović

Sindikati koji predstavljaju oko 65.000 državnih službenika i namještenika uskoro počinju s građevinskim pothvatima u sklopu sindikalno-zadružnih modela izgradnje stanova za službenike u državnoj upravi, policiji, vojsci, carini i poreznoj upravi.
 
Maketa naselja Drežnik
 
Vlada je, naime, nedavno donijela odluku o dodjeli 11,6 milijuna kuna sindikatima za stambeno zbrinjavanje državnih službenika i namještenika i tako nakon deset godina ispunila svoju zakonsku obvezu dodjele 20 posto sredstava od prodaje društvenih stanova za stambeno zbrinjavanje državnih službenika i namještenika, a sindikati do kraja godine Vladi moraju predložiti modele gradnje i kriterije stambenog zbrinjavanja.
Od šest sindikata kojima će biti dodijeljen novac dva već imaju iskustva u stanogradnji. Sindikat državnih službenika i namještenika te Sindikat policije Hrvatske sami su se proteklih godina već prihvatili građevinskog posla.
Sindikat državnih službenika sagradio je 60 stanova u Zagrebu na Kajzerici, vrijednost posla je oko 35 milijuna kuna, a trenutno gradi stambeno naselje u Karlovcu sa 43 stana. Planira ukupno 300 stanova i priprema radove u Puli i Komiži. Novcem koji vraća Vlada kupit će zemljišta, osigurati pripremu gradnje, a dijelom kreditirati kupce. Sindikat policije, pak, već je sagradio u Novigradu zgradu sa 12 stanova, vrijednih oko 3,7 milijuna kuna.
- Prema našim analizama, u državnoj upravi više od 40 posto službenika nema adekvatno riješeno stambeno pitanje jer su podstanari, žive s roditeljima ili u premalim stanovima - upozorava predsjednik Nadzornog odbora Sindikalne stambene zadruge Marko Kljaić.
Sindikati tek trebaju donijeti kriterije za stanove, međutim za očekivati je da će u prvom dijelu gradnje prednost imati socijalni slučajevi, obitelji s više djece te, primjerice, samohrane majke koje nemaju riješeno stambeno pitanje. Dugoročno je cilj da se jeftinijim stambenim kvadratima stimuliraju i najkvalitetniji kadrovi u državnim službama.
Novi stanovi
U Sindikatu policije Hrvatske najavljuju da će 3,5 milijuna kuna uložiti u kupnju zemljišta i gradnju. - Nama, naravno, nije cilj zaraditi na gradnji stanova, nego policijskim službenicima osigurati kupnju kvadrata po cijeni gradnje.
Cijenu kvadrata stanova koje smo izgradili u Novigradu službenici su plaćali 750 eura uz zabranu prodaje na deset godina - kaže predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić.
Predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović upozorava da su sindikati uvjetno dobili novac jer do 31. prosinca ove godine moraju napraviti detaljne, ozbiljne i provedive programe utroška novca.
- Tek kada Vlada da suglasnost na te programe, sindikatima će biti doznačen novac. Stambeno zadrugarstvo je uobičajeno u zemljama Europske Unije, a očekujemo da bi ono moglo pridonijeti sređivanju stanja i nerealnom ‘galopu’ cijena na našem tržištu nekretnina - zaključuje Begović.
 
Sindikati očekuju 25 milijuna eura
 
Prema procjenama Marka Kljaića, predsjednika Nadzornog odbora Sindikalne stambene zadruge, sindikati bi trebali dobiti mnogo više novca od 11,6 milijuna kuna koje im je dodijelila Vlada. Naime, do 1999. godine prodano je oko 310.000 društvenih stanova. Država je prodala oko 46.000 takvih stanova, općine i gradovi oko 155.000, a privredni subjekti oko 112 tisuća. Sindikalci će tražiti da u obvezu za dodjelu 20 posto novca uđe i 35.000 vojnih stanova. Osim toga, Vlada je priznala samo dug za stanove koji su plaćeni gotovinom, a ne i sve one koji se otplaćuju obročno i konvertibilnim plaćanjem. Uzimajući u obzir i te kriterije, sindikalci tvrde da bi trebali dobiti između 20 i 25 milijuna eura, a neki procjenjuju da je taj iznos još i veći.
 
Model štednje
 
U stambenoj gradnji u Hrvatskoj danas postoje dva modela - tržišni te društveno poticana stanogradnja (POS). Model stambenih zadruga potpuno je zanemaren iako nije nepoznat s obzirom na to da su na taj način stanovi građeni sedamdesetih i osamdesetih godina. Prema modelu sindikalno zadružne stanogradnje kojim je prije nekoliko godina Sindikat državnih službenika sagradio zgradu na zagrebačkoj Kajzerici, članovi sindikata su između dvije i pet godina štedjeli u sindikalnoj kreditno-štednoj zadruzi. Gradnju zgrade organizirala je Sindikalna stambena zadruga, a članovi su u gradnju uložili ušteđeni novac. Razliku su osigurali kreditom, a dio novca osigurao je i sindikat također kreditom.
 
Europa voli zadruge i potiče ih
 
Jedna od glavnih preporuka za gradnju novog sustava stambenih politika u tranzicijskim zemljama odnosi se na razvoj neprofitnih stambenih organizacija. Neke su srednjoeuropske tranzicijske zemlje koristile obilnu europsku tehničku i financijsku pomoć za razvoj takvih organizacija.
Ihas, KosorU razvijenim zemljama stambene su zadruge nastale kao izraz samoorganizacije građana, a značajno su ih podupirali sindikalni pokret, crkvene organizacije i političke stranke. Pokret stambenih zadruga s kraja 19. stoljeća u europskim zemljama najzaslužniji je za ostvarivanje sna mnogih kućanstva o stanovanju u pristojnom stanu.
Neprofitnost stambenih zadruga kao organizacija od opće koristi temelji se na povoljnostima koje im daje država u poreznoj, kreditnoj i zemljišnoj politici. Kako bi sagradile što jeftinije stanove, država ih oslobađa poreza. Ne plaćaju porez na dobit, a ako dobit ostvare, ulažu je u osnovnu djelatnost.
Država im daje nižu stopu PDV-a na građevinski materijal i usluge, povoljnije kredite za nove stambene investicije, kupnju zemljišta, odnosno zadrugarima subvencionira kamate na stambene kredite. Država za te stambene projekte izdaje i jamstva kako bi se dobili krediti uz povoljniju kamatu.
Stambenim zadrugama država prodaje zemljište u svom vlasništvu po povoljnijim cijenama, a često se institut prava prvokupa zemljišta koje imaju gradovi ostvaruje tako da se pomogne neprofitnim organizacijama da povoljnije dođu do zemljišta.
Neprofitne su stambene organizacije nastale i dalje se održavaju kao protuteža stambenom tržištu i spekulantskoj stambenoj gradnji. Određenim ciljanim skupinama omogućuju stjecanje stana, koji inače ne bi mogli platiti po tržišnoj cijeni, u vlasništvo ili najam. Stambene zadruge kao investitori izražavaju interese zadruga, a građevinske su im tvrtke partneri u gradnji kvalitetnih i zadrugarima prilagođenih stanova. Usto, dodatna je vrijednost projekata stambenih zadruga izgradnja zajednice i stambene četvrti s održivim razvojem.
Stambene su zadruge u razvijenim zemljama čimbenici aktivne stambene politike i javnost redovito informiraju o stambenim problemima i potrebama te vrše pritisak na vlade da više ulažu u podmirenje stambenih potreba, koje su sve različitije. Tim se organizacijama često povjerava i gradnja socijalnih stanova te upravljanje njima. Stambene zadruge od druge polovice 19. stoljeća u Austriji imaju naročito dugu i zanimljivu tradiciju. Ondje su sagradile jednu petinu ukupnog broja stanova poslije Drugog svjetskog rata i jednu trećinu stanova u vlasništvu građana. Sredinom ‘90-ih u Austriji su polovicu novosagrađenih stanova gradile zadruge.
Prvih godina 21. stoljeća, od 2000., Švicarska je, suočena s rastom cijena stanova, ponovo dala značaj ulozi stambenih zadruga, preko kojih je ubrzo, uz potporu države, sagrađeno oko 30.000 stanova. Kako bi omogućila da si svako kućanstvo može priuštiti stan, Irska je vlada usvojila strategiju razvoja stambenih zadruga.
Na razini EU djeluje posebna udruga CECODHAS (www.cecodhas.org) koja, među ostalim, aktivno zagovara europsku stambenu politiku s ključnom ulogom neprofitnih stambenih organizacija.
Hrvatske su stambene zadruge još u ‘80-ima sagradile ponajbolja stambena naselja u Zagrebu, Varaždinu, Osijeku, Čakovcu, Karlovcu, Zadru, Umagu... Sadašnja je pozicija Vlade kao investitora u stambenoj gradnji neodrživa. Vlada treba omogućiti europeizaciju stambene politike, ukazujući povjerenje građanima koji su se u stanju samoorganizirati i putem stambenih zadruga graditi kvalitetne stanove primjerene potrebama i platežnoj moći kućanstava, a europska ih je Hrvatska dužna subvencionirati.(prof. dr. sc. Gojko Bežovan)
 
Kako to rade u Austriji
 
1. Stambene su zadruge trgovačka društva i društva koja svojim poslovanjem ostvaruju neke važne socijalne ciljeve. Dakle, njihova je priroda dvostruka.
2. Stambene zadruge pomažu svojim članovima dajući im pravo stanovanja u stanovima u svom vlasništvu ili gradeći za njih stanove koje inače ne bi mogli kupiti na slobodnom tržištu. Članovi s pravom stanovanja naknadno mogu kupiti stan u kojem stanuju.
3. Stambene su zadruge članske organizacije i njima upravljaju njihovi članovi. Zadrugari upravljaju i zgradama u kojima stanuju.
4. Interesi članova stambene zadruge koji su vlasnici stanova, odnosno stanari, podjednako su zaštićeni, pa zadruge imaju poseban identitet u odnosu na druga trgovačka društva koja se bave gradnjom stanova.
5. Stambene su zadruge “otvorene zajednice”, ulaz i izlaz članova je slobodan i transparentan. Prava članova jasno su uređena statutom koji postavlja i neka funkcionalna ograničenja kako bi se spriječile zloporabe.
6. Stambene zadruge raspolažu kapitalom koji ponajviše ovisi o rastu i padu članova. Zadruge raspolažu vlastitim kapitalom koji ulažu u zemljište, gradnju novih stanova i obnovu postojećeg stambenog fonda.
 
Preuzeto s: sdlsn.hr
Izvor :
Jutarnji list
 
Za printanje članak otvorite na ovome linku.
 
Više o stambenim zadrugama u Hrvatskoj možete saznati na ovome linku www.ssz.hr

Uskrsni vikend i skuplje cestarine prihode ARZ-a i HAC-a podebljali za 28 milijuna kn

Uskrsni vikend i skuplje cestarine prihode ARZ-a i HAC-a podebljali za 28 milijuna kn

(Novi list)
Dobri rezultati
U kontekstu jačanja gospodarskih aktivnosti bitno je napomenuti kako se na svim autocestama HAC-a u prvom kvartalu biljež ...
Opširnije
HC mora platiti štetu jer je ralica nabacala snijeg na ogradu

HC mora platiti štetu jer je ralica nabacala snijeg na ogradu

(Večernji list)
Vlasnici kuće tužili su Hrvatske ceste i PCZ jer im je, kako tvrde, zimska služba oštetila betonsku ogradu
...
Opširnije
Radna mjesta sve više okupiraju studenti, agencijski i radnici na određeno vrijeme

Radna mjesta sve više okupiraju studenti, agencijski i radnici na određeno vrijeme

(Novi list)
Sjednica Odbora za rad
Radnici na određeno su egzistencijalno ugroženi i ucjenjeni, lako se otpuštaju, nemaju pravo na otpremninu, a s ug ...
Opširnije