Promjena Zakona o radu ide po glavi radnika u privatnika

Veća korist bila bi kad bi država kontrolirala postojeće zakone ili mijenjala javni sektor

KOLUMNU PIŠE LJUBICA GATARIĆ

Promjena Zakona o radu ide po glavi radnika u privatnika


(VEČERNJI LIST) Ova Vlada još se nije uhvatila u koštac ni s mirovinskom reformom, a već je najavila da će od iduće godine otvoriti novu frontu sa sindikatima – promjenu Zakona o radu, koja se po prirodi stvari uvijek pretvara u oštar sukob interesnih skupina. Poslodavcima, dakako, prava radnika nikad nisu dovoljno slaba, kao što i sindikatima ona nisu nikad dovoljno zaštićena.
 
Kao i kod svih drugih društvenih tema oko kojih se lome koplja istina je negdje u sredini. Gledaju li se prava na papiru, hrvatski se radnici mogu pohvaliti solidnom razinom zaštite, no zakon je jedno, a život i stvarna zbivanja u pogonima, uredima ili za blagajnom nekog dućana sasvim drugo.
 
Trgovkinje će vam se uvijek požaliti da rade "svetkom i petkom”, velike multinacionalne korporacije koje u svojim državama u 15 ili 16 sati gase svjetla svojih ureda, a nakon tog roka radnike ne smiju uznemiravati ni e-mail porukama, kod nas bez problema klizno radno vrijeme tumače kao rad do besvijesti.
 
Da ne ispadne kako su samo poslodavci crne vrane, ima prekomjerna zaštita i drugo naličje: u godinu dana samo sedam zaposlenih u javnom sektoru ocijenjeno je negativnom ocjenom, a svi drugi su odlični i vrlo dobri. Može neki nastavnik ili profesor do besvijesti maltretirati svoje učenike, ili ih pak ne naučiti ništa, a da mu ne padne ni dlaka s glave jer ni škola ni roditelji nemaju mogućnosti da se nešto promijeni.
 
Tko jednom uđe udržavni sustavradno mjesto mu je zagarantirano do mirovine. Ulaz u privatni sektor vrlo često nije moguć a da odmah ne potpišeš bjanko otkaz. Vlada kaže da nam treba nova fleksibilizacija koja će, ako do nje dođe, opet lupiti po glavi zaposlenih u privatnom sektoru ili će pak proizvesti neželjeni kontraefekt: ohrabriti i one neodlučne da kupe kartu u jednom smjeru i odu u zemlje gdje su i radnička prava sastavni dio demokratske tradicije.
 
Hrvatskoj bi od česte promjene Zakona o radu puno više pomogla bolja kontrola postojeće radne regulative ili pak fokus na državne sustave koje doista treba mijenjati.
 
 
 
Preuzeto s: nhs.hr
Izvor: Večernji list
PIŠE LJUBICA GATARIĆ

 

A pitamo se zašto ljudi odlaze: Radnici u Hrvatskoj među pet najslabije plaćenih u EU

A pitamo se zašto ljudi odlaze: Radnici u Hrvatskoj među pet najslabije plaćenih u EU

(Novi list)
Tmurna budućnost
Ako i dalje budemo među najslabije plaćenim radnicima u Europskoj uniji, nemamo nikakvih izgleda transformirati nisku do ...
Opširnije
Eksplozija plaća, ali ne kod nas

Eksplozija plaća, ali ne kod nas

(Novi list)
KOLUMNA IZA POZORNICE BRANKA PODGORNIKA
Ako Hrvatska bude zaostajala za trendom povećavanja plaća, mladi i stručni ljudi nastavit će napu ...
Opširnije
UGLEDNI STRUČNJAK ZA JAVNU UPRAVU ZAPANJEN NOVIM ZAKONOM 'Bolje da se ništa nije radilo... ovo je štetočinski prijedlog koji suspendira demokraciju!'

UGLEDNI STRUČNJAK ZA JAVNU UPRAVU ZAPANJEN NOVIM ZAKONOM 'Bolje da se ništa nije radilo... ovo je štetočinski prijedlog koji suspendira demokraciju!'

(Jutarnji list)
Profesor s Pravnog fakulteta i stručnjak za javnu upravu Ivan Koprić smatra da bi prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samo ...
Opširnije