PORAZNI PODACI EUROSTATA Znate li koliko je u Hrvatskoj radnika na svakog neradnika?

(Index)
*Eurostat je objavio podatke o radno aktivnim i neaktivnim osobama u svim zemljama EU
*Situacija u Hrvatskoj je zabrinjavajuća
*Od susjeda jedino Italija stoji gore od nas, bolja od nas je i Grčka

PORAZNI PODACI EUROSTATA Znate li koliko je u Hrvatskoj radnika na svakog neradnika?


PRVI MAJ, odnosno Međunarodni praznik rada, nekima je dan za odmor, nekima za prosvjed, ali isto tako je i dobra je prigoda za podsjetiti na situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj i šire.
 
>> VIDEO U svijetu se na Praznik rada žestoko prosvjeduje, u Hrvatskoj se ždere Bandićev grah
 
>> Tužna maksimirska bitka za grah. Za preživljavanje.

Tom se idejom vodio i Eurostat, koji je na svojoj stranici objavio alat za vizualizaciju statističkih podataka o brojevima građana koji su aktivni na tržištu rada (zaposlenih i onih koji aktivno traže posao) i onih koji su izvan njega diljem Europske unije. Podaci su zanimljivi, ali i duboko zabrinjavajući za barem jednu članicu EU-a - Hrvatsku.
 
Napomenimo da u Europskoj uniji ukupno živi 380 milijuna i 192 tisuće osoba u dobi od 15 do 74 godine. Od toga, ekonomski aktivnih osoba je 245 milijuna i 799 tisuća, od čega je 134 milijuna i 392 tisuće nezaposlenih. Ekonomski neaktivnih osoba - umirovljenika, nezaposlenih koji su prestali tražiti posao i ispali iz službene evidencije, studenata i učenika - 134 je milijuna i 392 tisuće. Dakle, radi se o omjeru od gotovo 2 prema 1 - broj ekonomski neaktivnih je 54 % od broja ekonomski aktivnih; odnosno, na jednu neaktivnu osobu dođe 1.82 aktivne.
 
U Hrvatskoj 1.7 ekonomski aktivnih na svaku neaktivnu osobu
 
U Hrvatskoj je osoba navedene dobne skupine 3 milijuna i 162 tisuće. Od toga, ekonomskih aktivnih osoba je milijun i 828 tisuća, od čega 205 tisuća nezaposlenih, a ekonomski neaktivnih milijun i 334 tisuće. Omjer je, jasno je na prvi pogled, daleko gori nego na razini prosjeka EU-a: neaktivnih je gotovo 73 % od broja aktivnih. Drugim riječima, na jednu ekonomski neaktivnu osobu u Hrvatskoj dođe samo 1.37 ekonomski aktivnih.
 
Ali do zaista poraznih saznanja dolazimo kada se usporedimo ne s prosjekom EU-a nego s  ekonomski uspješnijim državama članicama EU-a. U Austriji je tako 4 milijuna i 493 tisuće ekonomski aktivnih naprema 2 milijuna i 122 tisuće neaktivnih, odnosno 2.12 aktivnih na svaku ekonomski neaktivnu osobu. U Danskoj je 2 milijuna i 988 tisuća ekonomski aktivnih naprema milijun i 354 tisuće neaktivnih, odnosno 2.2 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. U Njemačkoj je gotovo 2.28 aktivnih na svaku neaktivnu osobu.
 
U Estoniji je 699 tisuća ekonomski aktivnih prema 273 tisuće neaktivnih, odnosno 2.56 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. U Irskoj, u koju je velik broj naših mladih i ekonomski aktivnih sugrađana otišao u potrazi za poslom i poštenom plaćom za svoj rad, ima 2 milijuna i 342 tisuće ekonomski neaktivnih (od čega samo 158 tisuća nezaposlenih) naprema milijun i 181 tisuća neaktivnih - dakle, 1.98 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. Nizozemska, s 9 milijuna i 17 tisuća ekonomski aktivnih i 3 milijuna i 853 tisuće neaktivnih osoba, ima čak 2.34 aktivne na svaku neaktivnu osobu.
 
Od susjeda jedino Italija stoji gore od nas, bolja od nas je i Grčka
 
Ako se usporedimo s našim susjedima unutar EU-a, Mađarska ima 4 milijuna i 613 tisuća ekonomski aktivnih osoba (od čega 192 tisuće) naprema 2 milijuna i 847 tisuća neaktivnih. To je 1.62 aktivna na svaku neaktivnu osobu. Slovenija ima milijun i 23 tisuće ekonomski aktivnih (od čega samo 53 tisuće nezaposlenih) na 554 tisuće ekonomski neaktivnih osoba; odnosno 1.84 aktivne na svaku neaktivnu osobu.
 
Italija, doduše, stoji lošije od nas: ima 25 milijuna i 857 tisuća ekonomski aktivnih (od čega 2 milijuna i 907 tisuća nezaposlenih) naprema 19 milijuna i 420 tisuća neaktivnih osoba. To znači da ima samo 1.33 aktivnih osoba na svaku neaktivnu osobu.
 
S druge strane, Hrvatska je možda najbolje usporediva s Grčkom, gdje je 4 milijuna i 775 tisuća ekonomski aktivnih i 3 milijuna i 237 tisuća neaktivnih osoba, odnosno 1.47 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. Ali kao što vidimo, i ova ekonomski devastirana zemlja, koju muče mnogi slični problemi sa sustavnom korupcijom, nekontroliranim javnim dugom dugogodišnjim promašajima u ekonomskoj politici i masovnom emigracijom - svejedno stoji bolje od nas.
 
Eurostat je objavio i evidenciju stope zaposlenosti osoba između 20 i 64 godine u svim članicama EU-a. Dok je prosjek za čitavu Uniju 71.1 % zaposlenih, u Hrvatskoj je taj postotak 2016. bio gotovo 10 % niži - 61.4 %. 2017. je nešto porastao, na 63.6 %.
 
>> Ovo su potezi koje Hrvatska mora napraviti ODMAH, prije nego što je napuste svi koji nešto vrijede 

>> INTERVJU Ekonomski stručnjak Grubišić: Hrvati ne rade, a nasilna država guši privatnike i zato smo siromašni
 
Kako je Index već pisao u mnogo navrata, korijen naših ekonomskih nevolja - iz kojih proizlaze i one demografske - treba tražiti prvenstveno u hipertrofiranom javnom sektoru koji za vojsku stranačkih članova i simpatizera znači sigurno radno mjesto koje je samo sebi svrha, za političku elitu nepresušan bazen sigurnih glasova na izborima u zamjenu za uhljebljivanje, a za one koji nisu obuhvaćeni ovim prešutnim društvenim ugovorom i koji tavore u realnom sektoru - neizdrživ porezni uteg koji smanjuje plaće, gasi radna mjesta, uništava tvrtke i obrte te tjera mlade da odu tamo gdje će za svoj pošteni rad biti pošteno plaćeni - što i jest temeljni ideal iza obilježavanja Međunarodnog praznika rada.
 
Stoga, sretan vam Prvi maj, ali s ovako neodrživom i suludom ekonomskom politikom, odnosno s navedenim društvenim ugovorom između političara i uhljeba, sreće za radnike će u Hrvatskoj jako teško biti. Neće je biti dok god čekamo da nam političari udijele posao kao što nam simbolično dijele grah.
 
 
Izvor: Index.hr
Piše: Petar Stošić
Foto: Pixsell/Eurostat
Objavljeno: 1. 5. 2018.
Poveznica na izvor


Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

(Novi list)
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65 ...
Opširnije
Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

(Index)
JUČER je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, ...
Opširnije