PORAZNI PODACI EUROSTATA Znate li koliko je u Hrvatskoj radnika na svakog neradnika?

(Index)
*Eurostat je objavio podatke o radno aktivnim i neaktivnim osobama u svim zemljama EU
*Situacija u Hrvatskoj je zabrinjavajuća
*Od susjeda jedino Italija stoji gore od nas, bolja od nas je i Grčka

PORAZNI PODACI EUROSTATA Znate li koliko je u Hrvatskoj radnika na svakog neradnika?


PRVI MAJ, odnosno Međunarodni praznik rada, nekima je dan za odmor, nekima za prosvjed, ali isto tako je i dobra je prigoda za podsjetiti na situaciju na tržištu rada u Hrvatskoj i šire.
 
>> VIDEO U svijetu se na Praznik rada žestoko prosvjeduje, u Hrvatskoj se ždere Bandićev grah
 
>> Tužna maksimirska bitka za grah. Za preživljavanje.

Tom se idejom vodio i Eurostat, koji je na svojoj stranici objavio alat za vizualizaciju statističkih podataka o brojevima građana koji su aktivni na tržištu rada (zaposlenih i onih koji aktivno traže posao) i onih koji su izvan njega diljem Europske unije. Podaci su zanimljivi, ali i duboko zabrinjavajući za barem jednu članicu EU-a - Hrvatsku.
 
Napomenimo da u Europskoj uniji ukupno živi 380 milijuna i 192 tisuće osoba u dobi od 15 do 74 godine. Od toga, ekonomski aktivnih osoba je 245 milijuna i 799 tisuća, od čega je 134 milijuna i 392 tisuće nezaposlenih. Ekonomski neaktivnih osoba - umirovljenika, nezaposlenih koji su prestali tražiti posao i ispali iz službene evidencije, studenata i učenika - 134 je milijuna i 392 tisuće. Dakle, radi se o omjeru od gotovo 2 prema 1 - broj ekonomski neaktivnih je 54 % od broja ekonomski aktivnih; odnosno, na jednu neaktivnu osobu dođe 1.82 aktivne.
 
U Hrvatskoj 1.7 ekonomski aktivnih na svaku neaktivnu osobu
 
U Hrvatskoj je osoba navedene dobne skupine 3 milijuna i 162 tisuće. Od toga, ekonomskih aktivnih osoba je milijun i 828 tisuća, od čega 205 tisuća nezaposlenih, a ekonomski neaktivnih milijun i 334 tisuće. Omjer je, jasno je na prvi pogled, daleko gori nego na razini prosjeka EU-a: neaktivnih je gotovo 73 % od broja aktivnih. Drugim riječima, na jednu ekonomski neaktivnu osobu u Hrvatskoj dođe samo 1.37 ekonomski aktivnih.
 
Ali do zaista poraznih saznanja dolazimo kada se usporedimo ne s prosjekom EU-a nego s  ekonomski uspješnijim državama članicama EU-a. U Austriji je tako 4 milijuna i 493 tisuće ekonomski aktivnih naprema 2 milijuna i 122 tisuće neaktivnih, odnosno 2.12 aktivnih na svaku ekonomski neaktivnu osobu. U Danskoj je 2 milijuna i 988 tisuća ekonomski aktivnih naprema milijun i 354 tisuće neaktivnih, odnosno 2.2 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. U Njemačkoj je gotovo 2.28 aktivnih na svaku neaktivnu osobu.
 
U Estoniji je 699 tisuća ekonomski aktivnih prema 273 tisuće neaktivnih, odnosno 2.56 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. U Irskoj, u koju je velik broj naših mladih i ekonomski aktivnih sugrađana otišao u potrazi za poslom i poštenom plaćom za svoj rad, ima 2 milijuna i 342 tisuće ekonomski neaktivnih (od čega samo 158 tisuća nezaposlenih) naprema milijun i 181 tisuća neaktivnih - dakle, 1.98 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. Nizozemska, s 9 milijuna i 17 tisuća ekonomski aktivnih i 3 milijuna i 853 tisuće neaktivnih osoba, ima čak 2.34 aktivne na svaku neaktivnu osobu.
 
Od susjeda jedino Italija stoji gore od nas, bolja od nas je i Grčka
 
Ako se usporedimo s našim susjedima unutar EU-a, Mađarska ima 4 milijuna i 613 tisuća ekonomski aktivnih osoba (od čega 192 tisuće) naprema 2 milijuna i 847 tisuća neaktivnih. To je 1.62 aktivna na svaku neaktivnu osobu. Slovenija ima milijun i 23 tisuće ekonomski aktivnih (od čega samo 53 tisuće nezaposlenih) na 554 tisuće ekonomski neaktivnih osoba; odnosno 1.84 aktivne na svaku neaktivnu osobu.
 
Italija, doduše, stoji lošije od nas: ima 25 milijuna i 857 tisuća ekonomski aktivnih (od čega 2 milijuna i 907 tisuća nezaposlenih) naprema 19 milijuna i 420 tisuća neaktivnih osoba. To znači da ima samo 1.33 aktivnih osoba na svaku neaktivnu osobu.
 
S druge strane, Hrvatska je možda najbolje usporediva s Grčkom, gdje je 4 milijuna i 775 tisuća ekonomski aktivnih i 3 milijuna i 237 tisuća neaktivnih osoba, odnosno 1.47 aktivnih na svaku neaktivnu osobu. Ali kao što vidimo, i ova ekonomski devastirana zemlja, koju muče mnogi slični problemi sa sustavnom korupcijom, nekontroliranim javnim dugom dugogodišnjim promašajima u ekonomskoj politici i masovnom emigracijom - svejedno stoji bolje od nas.
 
Eurostat je objavio i evidenciju stope zaposlenosti osoba između 20 i 64 godine u svim članicama EU-a. Dok je prosjek za čitavu Uniju 71.1 % zaposlenih, u Hrvatskoj je taj postotak 2016. bio gotovo 10 % niži - 61.4 %. 2017. je nešto porastao, na 63.6 %.
 
>> Ovo su potezi koje Hrvatska mora napraviti ODMAH, prije nego što je napuste svi koji nešto vrijede 

>> INTERVJU Ekonomski stručnjak Grubišić: Hrvati ne rade, a nasilna država guši privatnike i zato smo siromašni
 
Kako je Index već pisao u mnogo navrata, korijen naših ekonomskih nevolja - iz kojih proizlaze i one demografske - treba tražiti prvenstveno u hipertrofiranom javnom sektoru koji za vojsku stranačkih članova i simpatizera znači sigurno radno mjesto koje je samo sebi svrha, za političku elitu nepresušan bazen sigurnih glasova na izborima u zamjenu za uhljebljivanje, a za one koji nisu obuhvaćeni ovim prešutnim društvenim ugovorom i koji tavore u realnom sektoru - neizdrživ porezni uteg koji smanjuje plaće, gasi radna mjesta, uništava tvrtke i obrte te tjera mlade da odu tamo gdje će za svoj pošteni rad biti pošteno plaćeni - što i jest temeljni ideal iza obilježavanja Međunarodnog praznika rada.
 
Stoga, sretan vam Prvi maj, ali s ovako neodrživom i suludom ekonomskom politikom, odnosno s navedenim društvenim ugovorom između političara i uhljeba, sreće za radnike će u Hrvatskoj jako teško biti. Neće je biti dok god čekamo da nam političari udijele posao kao što nam simbolično dijele grah.
 
 
Izvor: Index.hr
Piše: Petar Stošić
Foto: Pixsell/Eurostat
Objavljeno: 1. 5. 2018.
Poveznica na izvor


PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

(Jutarnji list)
NOVI PRAVAC
Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijel ...
Opširnije
Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

(Poslovni dnevnik)
Pomoćnik ministra graditeljstva Željko Uhlir prokomentirao je rušenje vijadukta u Genovi, ali i sigurnost naših mostova.
...
Opširnije
S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

(Globus)
GLOBUS IMA REZULTATE ISTRAŽIVANJA
Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel ...
Opširnije