OTKRIVAMO Kako će izgledati novi nadzor autocesta

(Večernji list)
Mjerit će se za koliko je vremena vozilo prešlo određenu dionicu

OTKRIVAMO Kako će izgledati novi nadzor autocesta


Ministarstvo unutarnjih poslova ovih dana počelo je postavljati 59 kamera za nadzor brzine na državnim cestama diljem Hrvatske. Od sljedeće godine kamere će nadzirati brzinu i na gotovo 1000 kilometara autocesta kojima upravljaju Hrvatske autoceste. U toj tvrtki su projekt uvođenja sustava za nadzor brzine na autocestama pokrenuli s MUP-om i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, a idejno rješenje izradili su lani.

Potkraj svibnja HAC je objavio javno nadmetanje za izradu izvedbenog projekta implementacije sustava za nadzor brzine na autocestama. Procijenjena vrijednost te usluge je 975.000 kuna.


Mjerenje u presjeku ceste 

U HAC-u objašnjavaju da su projektom predviđena tri načina mjerenja brzine na autocestama na kojima je inače najviša dopuštena brzina 130 kilometara na sat. Prvi je način mjerenje brzine u presjeku ceste odnosno tzv. točkasto mjerenje. A to znači da će se na određenim lokacijama na autocesti, primjerice kod ulaza u tunele, na mostove i vijadukte ili kritične točke postaviti kamere koje će mjeriti brzinu vozila radarskom ili laserskom tehnologijom. Naime, mnogi vozači ne pridržavaju se ograničenja brzine prolaska kroz tunele i preko objekata na autocestama, koja je uglavnom 100 kilometara na sat.

Drugi način bit će mjerenje brzine na dionici autoceste. To znači da će kamere biti postavljene između dviju točaka, vjerojatno čvorova, a prosječna brzina utvrdit će se na osnovi vremena kojim je vozilo prošlo tu udaljenost.

Treći način nadzora brzine odnosi se na dijelove autoceste na kojima se privremeno obavljaju radovi. To znači da će postojati prenosive kamere koje će se postavljati na tim lokacijama i koje će mjeriti brzinu radarski ili laserski. U HAC-u objašnjavaju da vozači rijetko poštuju ograničenje brzine na mjestima radova.

Koliko će točno kamera biti postavljeno na autoceste, na kojima sad brzinu kontroliraju policijski presretači – kobre, u HAC-u kažu da će na to pitanje dati odgovor izvedbeni projekt. No procjenjuju da se radi o nekoliko stotina kamera. Izvedbeni projekt bi trebao biti gotov na jesen, a nakon toga slijedi nabava tehnologije. Stoga u HAC-u očekuju da će kamere za nadzor brzine na prvim sektorima autocesta biti postavljene prije početka sljedeće turističke sezone.

Sredstva za provedbu tog projekta pak planiraju povući iz fondova EU. U toj tvrtki kažu da će sustav nadzora brzine izravno sve podatke prosljeđivati MUP-u i kazne će se automatski pisati i slati prekršiteljima. Što se tiče sekcijskog mjerenja brzine, problem bi mogli biti vozači koji voze iznad dopuštene brzine, a između dvije točke stanu na odmorištu pa im na kraju prosječna brzina bude u okviru dopuštene. U HAC-u kažu da će taj problem riješiti projektnim zadatkom i da je moguće da će kamere biti postavljene primjerice i između čvorišta i odmorišta.

Vozači će pri tome biti jasno upozoreni da se mjeri brzina, i to novim prometnim znakom. U HAC-u objašnjavaju da je preporučljivo da na brzim prometnicama mjesta nadzora obilježavaju odgovarajućim prometnim znakovima koji nedvosmisleno upućuju na to da se na određenoj točki ili dionici autoceste nadzire brzina.

Tako bi se, kažu, postigao preventivni karakter nadzora brzine zato što će većina vozača smanjiti brzinu kretanja nakon jasno obilježenog dijela prometnice gdje se provodi nadzor brzine.

Podsjećaju da je nedavno završeno javno savjetovanje o prijedlogu novog Pravilnika o prometnoj signalizaciji i opremi na cestama u kojem je definiran izgled novog prometnog znaka "kontrola brzine”.

U HAC-u kažu i da je mjerenje prosječne brzine kretanja na dionici ceste implementirano u različitim stupnjevima i u drugim zemljama poput Norveške, Nizozemske, Austrije, Italije i Velike Britanije. Tako ističu iskustva Nizozemske gdje je mjerenje prosječne brzine prvi put uvedeno 2001. godine na autocesti između Rotterdama i Delfta. Broj vozila koji su nakon toga prekoračivali brzinu ondje je pao ispod 0,5 posto dok je broj smrtnih slučajeva smanjen za više od 50 posto.


Glavni cilj - sigurnost prometa 

U HAC-u kažu da se Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. nalaže uvođenje nadzora na cestama. Objašnjavaju da je glavni cilj projekta nadzora brzine na autocestama povećanje sigurnosti prometa.

– Uvođenjem kontinuiranog automatskog nadzora brzina na autocestama, povećat će se stupanj sigurnosti prometa, smanjit će se posljedice prometnih nesreća, utjecat će se na promjenu ponašanja vozača, što će se odraziti i na ponašanje vozača na ostalim cestama koje nisu uključene u projekt nadzora brzine – poručuju iz HAC-a.
 
 
Izvor: Večernji.hr
Autor: Josip Bohutinski
Foto: Željko Mršić/Pixsell
Objavljeno: 10. 6. 2019.

DETALJI VLADINOG POPUŠTANJA SINDIKATIMA Nakon 65. radit će samo onaj tko to želi: Poslodavci neće u penziju smjeti slati 65-godišnjake koji to neće

DETALJI VLADINOG POPUŠTANJA SINDIKATIMA Nakon 65. radit će samo onaj tko to želi: Poslodavci neće u penziju smjeti slati 65-godišnjake koji to neće

(Jutarnji list)
Ako radnik ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme neće ga se moći poslati u mirovinu sa 65 godina, kao što je sada definirano u Zakonu ...
Opširnije
Čovjek koji je prijavio Kalmetu: Da ga je Plenković smijenio, bio bi osuđen

Čovjek koji je prijavio Kalmetu: Da ga je Plenković smijenio, bio bi osuđen

(Index)
"SUDAC je poklonio vjeru optuženicima, a ne svjedocima. Kad je već tako, bilo je za očekivati da Božidar Kalmeta danas bude oslobođen" ...
Opširnije
'PA NAŠ MINISTAR UOPĆE NE ZNA KOLIKE SU NAM PLAĆE' Izjava Kujundžića izazvala žestoke reakcije među liječnicima

'PA NAŠ MINISTAR UOPĆE NE ZNA KOLIKE SU NAM PLAĆE' Izjava Kujundžića izazvala žestoke reakcije među liječnicima

(Jutarnji list)
"Nisam ekspert za financije, ali mislim da je predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić krivo rekao da je prosječna p ...
Opširnije