Od Hrvata su nesretniji samo Grci i Portugalci

(Glas Slavonije)
PSIHIČKO STANJE NACIJE
Političari tvrde da smo sretni, sindikati suprotno, psiholozi kažu – okrenite se sebi

Od Hrvata su nesretniji samo Grci i Portugalci


(GLAS SLAVONIJE) U srijedu, 10. siječnja, obilježava se Svjetski dan smijeha. Smijeh je najbolji lijek – tu krilaticu na umu je imao i osnivač, Indijac Madan Kataira, kada ga je utemeljio. Istraživanja pokazuju kako je čak 70 posto bolesti vezano uz stres, smijeh pak izaziva smanjenje stresa i povećava razinu endorfina, hormona sreće u ljudskom tijelu.

Međutim, istraživanja Ujedinjenih naroda od prošle godine govore u prilog tome da Hrvati nisu najsretnija nacija. UN-ova inicijativa Mreža rješenja za održivi razvoj objavila je prošle godine još jedno godišnje izvješće o sreći u svijetu, uz koje je priložena i ljestvica na kojoj su zemlje poredane po tomu koliko su njihovi građani sretni. Lista je sastavljena na temelju istraživanja u 155 država. Hrvatska je prema tom istraživanju bila na 77. mjestu s ocjenom 5,29, što je tri mjesta niže nego godinu ranije i punih 15 mjesta lošije nego 2015. kada je u Hrvatskoj indeks sreće bio 5,75. Najsretnija zemlja, prema ovom izvješću, bila je Norveška. Među zemljama EU-a od Hrvatske se nesretnijima smatraju samo Grci i Portugalci.

 
Od čovjeka do čovjeka

Psihologinja Mirjana Nazor kaže kako bi nacija u ovom trenutku prije mogla obilježavati Dan suza umjesto Dana smijeha, međutim svatko pojedinačno mora tražiti razlog za osmijeh i sreću u svom okruženju.

- Bilo da je riječ o obiteljskom okruženju, prijateljskom, radnom, mislim da se uvijek, unatoč svemu, mogu naći trenutci i situacije zbog kojih ćemo se nasmijati i osjećati se vedro i optimistično - kaže Nazor dodavši kako bismo se morali koliko-toliko realno postaviti i shvatiti da, nažalost, na ono što ne možemo mijenjati ne trebamo gubiti vrijeme, energiju ni živce.

- Trebamo se okrenuti sredini u kojoj se dobro osjećamo, gdje nam je ugodno i tu ćemo sigurno naći vedre i vesele trenutke - kaže ova psihologinja.

Na upit koliko politička i gospodarska situacija utječu na raspoloženje običnog čovjeka kaže kako to također u velikoj mjeri zavisi od čovjeka do čovjeka.

- Znam više ljudi koji su mi rekli da više ne gledaju ni jedan dnevnik jer se ne žele nervirati. Jednostavno, biraju druge programe, bilo da su edukativni ili zabavni. Prema tome, meni se čini da, ako želim biti informirana, moram imati neku svoju unutarnju kontrolu i ne dopustiti da vanjska zbivanja na koja nemam nikakvog utjecaja na mene utječu. To je jednostavno stvar samokontrole. Netko je u tome uspješan, netko manje - kaže Nazor pozivajući građane da pokušaju u svojoj mikrosredini napraviti koliko-toliko ugodno životno okruženje.

 
Okrutne brojke

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže kako bi dojam, kada bismo sudili prema izjavama vladajućih, bio takav da ulazimo u sretno razdoblje gdje sve cvate, brojke rastu, raste zaposlenost, rastu plaće, BDP...

- To bi bila ta strana kada ne bi bilo one druge strane koju građani žive svaki dan i koji ne osjete najveći dio toga o čemu se govori. Ako smo mi na 59 posto kupovne moći prosjeka EU-a, onda se baš nemamo čemu veseliti, ni ako je prosječna plaća malo veća od šest tisuća kuna, a ona srednja, medijalna, malo veća od 5200 kuna. Također, ako je prosječna mirovina između 2200 i 2300 kuna - navodi Sever.

Ističe i kako nema razloga za radost ni ako se osvrnemo na istraživanja koja vrlo jasno pokazuju gdje smo, a ni kada je riječ o perspektivi.

- Hrvatska polako, ali sigurno izbija na sam vrh zemalja po nesigurnosti zaposlenja. Većina novosklopljenih ugovora od 2003. naovamo su na određeno vrijeme ili neki drugi nestalni oblik rada - kaže Sever konstatirajući kako mladi ljudi nemaju perspektivu u ovoj zemlji, uz, kako kaže, časne izuzetke.

- Po strukturi nezaposlenih i po traženju radnih mjesta, pa čak i metodologiji koju je izradio Ekonomski institut u Zagrebu, jasno se vidi da, ako i ima potražnje za radnicima, to je za onima nižih sprema - upozorava sindikalist. Zaključuje i kako zemlja koja se orijentira na poslove za koje treba niža kvalifikacija ili uopće ne, što znači i nižu dodanu vrijednost iz rada, niže plaće, nižu kupovnu moć, ne može biti sretna, a ni njezini građani. Nažalost, konstatira, da se i mladi ljudi, već na fakultetu, izjašnjavaju kako ne vide svoju budućnost u Hrvatskoj.

- Na kraju, ni političari ne bi trebali imati razloga za smijeh, jer nema razloga za radost zemlja koja stari, gdje je prije dvije godine bilo 14 tisuća više umrlih nego novorođenih, a gdje projekcije govore kako će se broj školske djece smanjiti za jednu trećinu - poručuje Sever.

Maja MUŠKIĆ
 
Ni susjedi nisu presretni

Prema istraživanjima UN-a i prošlogodišnjem globalnom izvješću gdje je Hrvatska prema razini sreće zauzela 77. mjesto, zanimljivo je spomenuti plasman susjednih zemalja. Italija je tako 48. (5,96), Slovenija 62. (5,75), Srbija 73. (5,39), Mađarska je 75. (5,32), Crna Gora 83. (5,23), BiH je 90. (5,18). Pet najnesretnijih nacija na svijetu su Ruanda, Sirija, Tanzanija, Burundi i Srednjoafrička Republika gdje se sreća na skali do deset ocjenjuje trojkama. Ispitanici su stupanj sreće ocjenjivali od 0 do 10, pri čemu nula predstavlja najgori, a deset najbolji mogući život.

 
77.

mjesto zauzela je Hrvatska na listi 155 zemalja obuhvaćenih godišnjim izvješćem o sreći

 
pad

HRVATSKA STOJI PUNO LOŠIJE NEGO 2015.

 
 
 
Preuzeto s: nhs.hr
Izvor: Glas Slavonije
 
 
 

PDV: Veća fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a i manje birokracije za mala poduzeća

PDV: Veća fleksibilnost u određivanju stopa PDV-a i manje birokracije za mala poduzeća

Europska komisija - Priopćenje za tisak
Bruxelles, 18. siječnja 2018.
Europska komisija predložila je danas nova pravila kojima će se državama članic ...
Opširnije
FOND ZA SKUPE LIJEKOVE NE MOŽE KUPITI NI JEDAN JEDINI LIJEK!

FOND ZA SKUPE LIJEKOVE NE MOŽE KUPITI NI JEDAN JEDINI LIJEK!

(Jutarnji list)
PREMALO NOVCA
Kujundžićev model pred slomom: Dosad prikupljeno 27.388, a doza Spinraze košta 640.000 kn ...
Opširnije
GONG: Govor mržnje ograničiti provedbom zakona, postoji rizik od cenzure

GONG: Govor mržnje ograničiti provedbom zakona, postoji rizik od cenzure

(Jutarnji.hr)
UGROŽENA SLOBODA GOVORA?
GONG je u povodu najavljenog zakona o sprečavanju govora mržnje na Internetu u srijedu poručio da prije takvi ...
Opširnije