NOVI PODACI O HRVATSKOM DEMOGRAFSKOM SLOMU: REZULTATI ISTRAŽIVANJA INSTITUTA U BEČU Vodeći znanstvenici usporedili razvoj stanovništva od '90. do lani

(Jutarnji list)
MIGRACIJE
Stanovništvo zapadne Europe znatno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju, dok istočna Europa ima problema s demografijom zbog odlaska građana...

NOVI PODACI O HRVATSKOM DEMOGRAFSKOM SLOMU: REZULTATI ISTRAŽIVANJA INSTITUTA U BEČU Vodeći znanstvenici usporedili razvoj stanovništva od '90. do lani


Stanovništvo zapadne Europe znatno raste zahvaljujući migracijama i doseljavanju, dok istočna Europa ima problema s demografijom zbog odlaska građana, zaključak je najnovije analize Austrijske akademije znanosti i Demografskog instituta iz Beča.

Austrijski znanstvenici analizirali su razvoj stanovništva u Europi između 1990. i 2017., uzimajući u obzir prirodni demografski razvoj i migracije. Pritom su došli do spomenutog zaključka prema kojem u Europi postoji snažna razdjelnica, koja dijeli zapad i istok, tako što u razmaku od samo nekoliko stotina kilometara postoje područja snažnog rasta stanovništva i "alarmirajućeg demografskog pada”. Ili kako je pojasnio jedan od autora Thomas Sobotka: "Migracijska kretanja u međuvremenu su postala glavni faktor koji stoji iza rasta ili smanjenja stanovništva u Europi”.



Na dva suprotstavljena kraja nalaze su Irska s rastom od 36 posto, prije svega zahvaljujući prirodnom demografskom razvoju, i Bosna i Hercegovina s najvećim smanjenjem stanovništva od 22 posto, prouzročenim emigracijom. Hrvatska je, naravno, među "gubitnicima”, jer ovdje živi 13 posto manje ljudi nego 1990. godine.

Države s najvećim rastom stanovništva su Švicarska, sa 26 posto, uglavnom zbog useljavanja, Norveška sa 24 posto, podjednako zahvaljujući natalitetu kao i imigraciji, Španjolska sa 20 posto, zbog imigracije, Francuska sa 18 posto (manje imigracija, više natalitet) i Švedska sa 17 posto (pretežno zahvaljujući imigraciji). Austrija je s plusom od 15 posto u zapadnoeuropskoj sredini, pri čemu je rast stanovništva ponajprije rezultat imigracije, a Njemačka je jedina zapadnoeuropska zemlja s jasnim prirodnim padom broja stanovništva od četiri posto, ali to nadoknađuje useljenički prirast od devet posto.

Na drugoj strani, u čitavoj postkomunističkoj Europi broj stanovnika narastao je samo u Sloveniji i Slovačkoj, i to za svega tri posto. Najgore su Bugarska, Latvija, Litva, Moldavija, BiH i Kosovo, u kojima je nakon 1990. broj stanovnika opao za više od 20 posto. Prema spomenutoj analizi austrijskih demografa, nema naznaka promjene trendova i to zabrinjava.
 
 
Izvor: Jutarnji.hr
AUTOR: Robert Bajruši
Foto: Tomislav Krišto/CROPIX
Objavljeno: 27. 6. 2018.

Poveznica na izvor

Potrošačke cijene u prosincu više u odnosu na prošlu godinu

Potrošačke cijene u prosincu više u odnosu na prošlu godinu

(Poslovni dnevnik)
U 2018. stopa inflacije ubrzala na 1,5 posto.
...
Opširnije
Radnicima Uljanika legao minimalac, a menadžerima koji su ga upropastili - sve zaostale plaće

Radnicima Uljanika legao minimalac, a menadžerima koji su ga upropastili - sve zaostale plaće

(Novi list)
Zvuči kao zafrkancija, ali nije...
Kao požar proširila se vijest da su u matičnom društvu Uljanik isplaćene sve zaostale plaće u tvrtki u ...
Opširnije
Crni početak godine: Za zaštitu na radu milijardu kuna manje, zaredale nesreće

Crni početak godine: Za zaštitu na radu milijardu kuna manje, zaredale nesreće

(Večernji list)
Rasterećenje gospodarstva Martine Dalić značilo je rezanje troškova za zaštitu radnika, a broj ozlijeđenih raste od 2014. i SDP-ove Vlad ...
Opširnije