NOVI ALARMANTNI PODACI: OVO SE OBIČNO BILJEŽI U RATNO DOBA ILI USLIJED IZVANREDNIH STANJA Iako toga ovih godina nema, Hrvatima ipak pada životni vijek

(Jutarnji list)
JOŠ JEDAN DEMOGRAFSKI PROBLEM
Drugi put u posljednje tri godine u Hrvatskoj je pao očekivani životni vijek, statistički pokazatelj koji ukazuje na vjerojatnu starost koju će doživjeti osobe rođene u promatranoj godini....

NOVI ALARMANTNI PODACI: OVO SE OBIČNO BILJEŽI U RATNO DOBA ILI USLIJED IZVANREDNIH STANJA Iako toga ovih godina nema, Hrvatima ipak pada životni vijek


Drugi put u posljednje tri godine u Hrvatskoj je pao očekivani životni vijek, statistički pokazatelj koji ukazuje na vjerojatnu starost koju će doživjeti osobe rođene u promatranoj godini pod pretpostavkom da će bitni pokazatelji, prije svega smrtnost, ostati isti kao u godini njihova rođenja.

Kako pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, očekivano trajanje života za dječake rođene 2017. u Hrvatskoj iznosi 74,9 godina, što je 1,2 mjeseca kraće nego za dječake rođene 2016., a za djevojčice 80,9 godina, odnosno 4,8 mjeseci kraće nego za djevojčice rođene godinu dana ranije.

Slični pad očekivanog trajanja života zabilježen je u Hrvatskoj i 2015. godine, kad se očekivani vijek smanjio za 3,6 mjeseci za dječake i za pola godine za djevojčice. Prije toga, u Hrvatskoj je pad životnog vijeka zabilježen posljednji put u vrijeme rata, 1992. godine, kad je očekivano trajanje života palo za godinu dana - sa 72,2 godine u 1991. na 71,2 godine. Od tada, očekivano trajanje života kontinuirano je raslo, sve do 2015.
 
 
 
Izvanredna stanja

Očekivano trajanje života, zbog napretka medicine i poboljšanja kvalitete života, u pravilu raste već desetljećima, a pad je obično vezan uz neka izvanredna stanja, poput rata ili katastrofa, kad je smrtnost, osobito u mlađim dobnim skupinama, značajno povećana: budući da se očekivano trajanje života prije svega bazira na pretpostavci da će smrtnost biti ista kao i u godini rođenja za koju se životni vijek izračunava, takav je pad očekivan.

No, posljednjih godina u Hrvatskoj takvih izvanrednih situacija nije bilo - a životni je vijek ipak padao. Posljedica je to, kažu stručnjaci, visokog broja umrlih osoba, koji se ne smanjuje - upravo suprotno - iako se ukupni broj stanovnika, zbog niskog nataliteta i visokog iseljavanja, smanjuje. U nas je 2016., prema službenim podacima, živjelo oko 50.000 ljudi više nego 2017., a u 2017. je, unatoč tome, umrlo oko 2000 ljudi više nego 2016.

- Treba napraviti detaljnu analizu smrtnosti po dobnim skupinama, jer na očekivano trajanje života najveći utjecaj ima smrtnost u mlađim dobnim skupinama te među onima koje nazivamo mlađa starija dob, dakle negdje u 50-im godinama - kaže dr. Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.


Kvaliteta života

Naime, očekivano trajanje života je hipotetski pokazatelj koji simulira koliko bi živorođeno dijete živjelo kad bi iskusilo smrtnost kakva je zabilježena u godini njegovog rođenja - kad bi isti udio novorođenih umro u 1., 2. ili 92. godini. Kako bi se dobio podatak o očekivanom životnom vijeku, računa se godina doživljenja za svaku dobnu skupinu. Ako broj umrlih u pojedinoj mlađoj dobnoj skupini ostane isti ili se poveća, a ukupni broj stanovnika te dobne skupine se smanji, vjerojatnost da se ta godina života "preživi” se smanjuje, pa tako i opada očekivani životni vijek.

Broj umrlih u 2017. iznosio je 53.477, što je treći najveći apsolutni broj umrlih od osamostaljenja: veći je bio samo 1992. i 2015.

- Očekivani životni vijek zapravo je važan pokazatelj današnje kvalitete života i ponajprije ga treba gledati u tom svjetlu - kaže dr. Čipin i dodaje kako to ne znači da će dijete rođeno lani živjeti baš 77,9 godina. Taj je pokazatelj jedan od najvažnijih pokazatelja posljedica načina života i kvalitete zdravstvene skrbi u pojedinoj državi, a on je - i bez najnovijeg pada - za Hrvatsku već dugo loš. Prema podacima iz 2016., prosječni životni vijek u nas je gotovo tri godine kraći od prosjeka EU i od, recimo, očekivanog životnog vijeka u susjednoj Sloveniji. Najduži životni vijek očekuje se u mediteranskim državama - Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i Malti.


Hrvatska zaostaje

Iako po drugim karakteristikama Hrvatska upada u krug tih zemalja, što se tiče životnog vijeka ozbiljno zaostaje: očekivani životni vijek Španjolca rođenog 2016. je čak 5,3 godine duži od onog njegova vršnjaka rođenog u Hrvatskoj.

Sasvim sigurno na to utječe stil života, no i kvaliteta zdravstva: mnoge od onih smrti koje su vjerojatno ključno utjecale na skraćivanje očekivanog životnog vijeka u Hrvatskoj (npr., onih od karcinoma u mlađim dobnim skupinama) mogle su se spriječiti boljom zdravstvenom skrbi. Ukazuju na to i drugi, konkretni podaci: temeljem složenih izračuna, stručnjaci Eurostata izračunali su da su se isključivo boljom zdravstvenom skrbi u Italiji mogle spriječiti 93 smrti na svakih 100.000 stanovnika, u Sloveniji 128, a u Hrvatskoj - 216. Hrvatska je istovremeno jedina država EU u kojoj je ta brojka narasla.

U 2015., kad je Hrvatska prvi put nakon rata zabilježila skraćenje očekivanog životnog vijeka, taj je pokazatelj bio niži i u dobrom dijelu drugih država EU. Stručnjaci to pripisuju velikom broju umrlih zbog epidemije gripe i toplinskih valova. Podaci za druge zemlje za 2017. godinu još nisu službeno objavljeni kako bi se usporedilo je li se i lani sličan pad dogodio još negdje osim u Hrvatskoj.
 
 

Izvor: Jutarnji.hr
AUTOR: Kristina Turčin 
Foto: Paun Paunović/Cropix
Objavljeno: 28. 8. 2018.
 
 
 

Priopćenje NHS-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde

Priopćenje NHS-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde

Danas obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde. Unutar velikog broja međunarodnih i svjetskih dana, među kojima ima i onih poput Svjetskog dana jaja, ... ...
Opširnije
Mikulić na suđenju Kalmeti: Smijenjen sam jer sam odbio Sanaderov nalog

Mikulić na suđenju Kalmeti: Smijenjen sam jer sam odbio Sanaderov nalog

(Jutarnji list)
NASTAVLJEN PROCES
Ispitivanjem nekadašnjega državnog tajnika te bivšeg člana uprave Hrvatskih autocesta Milivoja Mikulića, koji je us ...
Opširnije
Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

(Tportal)
Rad na četiri sata
Od početka ove godine svi umirovljenici koji to žele mogu se vratiti na tržište rada i zaposliti se na četiri sata. ...
Opširnije