Nakon tri godine u Hrvatsku se vratila inflacija: Evo što to zapravo znači

(Novi list)
Poskupljenja (ni)su problem
Glavni razlog za rast cijena u Hrvatskoj je troškovna inflacija, jer rastu cijene sirovina i energije. Naglo ubrzanje inflacije u Hrvatskoj nije moguće jer ga sprečava mala zaposlenost, rekao je Ljubo Jurčić

Nakon tri godine u Hrvatsku se vratila inflacija: Evo što to zapravo znači


U Hrvatsku se od početka ove godine vratila inflacija. Građani svakodnevno uočavaju poskupljenja hrane na tržnicama i u prodavaonicama. Više novca izdvajaju za prijevoz, a za istu uslugu ugostiteljima plaćaju veći račun. Budući da su neto plaće u Hrvatskoj u proteklim dvjema godinama blago porasle, građani su se ponadali boljem životnom standardu. No, mnogi sada strahuju da će sve češća poskupljenja izjedati povišice plaća i da će se životni standard građana vratiti na staro.

Poskupljenja je ovih dana potvrdio i Državni zavod za statistiku (DZS), objavivši da su potrošačke cijene (inflacija) u veljači porasle 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To povećavanje cijena događa se nakon tri godine deflacije, odnosno razdoblja u kojem su cijene u zemlji sustavno padale, što u modernoj povijesti Hrvatske još nije zabilježeno.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića u veljači su prosječno porasle za 3,5 posto, prijevoza za 7,3 posto, usluga restorana i hotela za 3,8 posto, a duhana i alkoholnih pića za 2,3 posto. Istina, cijene stanovanja snižene su za 4,4 posto, ponajprije zbog pojeftinjenja plina. Taj je energent u travnju trebao osjetno poskupjeti, ali Vlada je to spriječila, pa će cijene plina »u prosjeku« još godinu dana ostati iste – nekim kućanstvima malo veće, a nekima malo manje, ovisno o tome od koga plin nabavljaju. Međutim, najavljene su više cestarine, a u prikrajku vrebaju još neka poskupljenja.


Nije loša pojava

Većina ekonomista se slaže da je rast cijena poželjan ako je umjeren. Inflacija je redovita popratna pojava svakog gospodarskog napretka. Nekoć se smatralo da je prihvatljiva ona stopa inflacije koja ne prelazi 10 posto godišnje. Međutim, deflacija – koja je u Hrvatskoj od 2014. dovela do padanja cijena u rasponu od 0,2 do 1,1 posto godišnje – najčešće je negativna pojava.

Deflacija je zapravo znak gospodarske stagnacije, rasta dugova i kolektivnog propadanja. Ona ne dovodi samo do padanja cijena robe. Od 2008. do 2016. godine u Hrvatskoj su realno padale i plaće zaposlenih, i to po stopi od 1 posto godišnje, prema najnovijoj procjeni Instituta Europske unije sindikata.

– Blaga inflacija nije loša, ali bojim se da će ova poskupljenja biti udarac na kućne proračune građana. Bojim se da ćemo za isti novac kupovati manje nego prije. To će osobito pogoditi umirovljenike, jer njihova primanja već godinama stoje u mjestu. Hrvatskoj je potreban snažniji rast plaća, što bi omogućilo i povećavanje mirovina, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.


Trećina za hranu

Otkako je Hrvatska počela izlaziti iz gospodarske recesije, plaće su tijekom proteklih dviju godina realno porasle više od 5 posto, prema podacima DZS-a. Pritom, samo prošle godine, povećane su za 3 posto. U siječnju ove godine podigle su se na prosječnih 5.895 kuna, zahvaljujući poreznim olakšicama. Međutim, golema većina zaposlenih prima ispodprosječne plaće. Sever upozorava da su povišice dobili ponajprije oni s najvišim plaćama, a zaposleni s najnižim primanjima dobili su najmanje.

– Ne zaboravimo, prosječnom hrvatskom kućanstvu nedostaje četvrtina novca da bi moglo podmiriti osnovne rashode, upozorava Sever.

Također, gotovo trećina troškova prosječnog kućanstva odlazi na prehranu, što je gotovo triput više nego u razvijenim zemljama. Stoga će poskupljenje hrane, kaže Sever, udariti na kućne proračune, ali najveća su prijetnja rastuće cijene goriva i energije. Plaće je potrebno i dalje povećavati, jer one zaostaju za tempom kojim rastu gospodarstvo i proizvodnost u Hrvatskoj, naglašava Sever.

Prema mišljenju Ljube Jurčića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, građani se ipak ne bi trebali bojati brzog rasta cijena, jer za to u Hrvatskoj ne postoje uvjeti. Blaga inflacija, prema njegovim riječima, pozitivno utječe na gospodarstvo. Kad gospodarski rast dosegne određenu točku, onda on potiče sam sebe, vlastito ubrzavanje. Inflaciju, pak, potiču dva osnovna razloga: veći troškovi i veća potražnja.


Sirovine i energija

– Glavni razlog za rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj je troškovna inflacija, jer rastu cijene sirovina i energije. Prije godinu dana cijena nafte se prepolovila, a potom je opet počela rasti, objašnjava Jurčić. Skuplje sirovine i nafta, kaže, osjećaju se u višim cijenama prijevoza, hrane i ostalog.

Drugi razlog za inflaciju je veća potražnja za proizvodima i uslugama. Potražnja u Hrvatskoj raste djelomice zato što se povećavaju dohoci građana. To što građani imaju više novca za potrošnju rezultat je ne samo povećavanja plaća, nego i smanjivanja njihovih dugova. Potražnja se povećala i zbog većeg broja turista u Hrvatskoj, kaže profesor.

– Što se tiče straha od naglog ubrzavanja inflacije, takvo nešto sada nije moguće. Brži rast cijena u Hrvatskoj sprječava mala zaposlenost, upozorava Jurčić.

Da bi došlo do ubrzavanja inflacije, potrebno je ostvariti punu zaposlenost, koja dovodi do bržeg povećavanja plaća. U Hrvatskoj je zaposlenih premalo, pa je i potražnja nedostatna. Stoga poskupljenja dolaze ponajprije zbog troškovne inflacije, tvrdi Jurčić.

S procjenama da na povratak inflacije u Hrvatskoj utječu ponajprije poskupljenja nafte i sirovina na svjetskom tržištu, slažu se i analitičari iz Hrvatske gospodarske komore i Raiffeisen banke. Ni oni ne vjeruju da će inflacija u Hrvatskoj ove godine biti veća od 2 posto. Ekonomski institut iz Zagreba prošlog je tjedna procijenio da će rast potrošačkih cijena ove godine iznositi 1,4 posto, a iduće godine ubrzat će se na 1,9 posto.

Hoće li ih plaće i mirovine sustizati, otvoreno je pitanje. Da bi se građanima poboljšavao životni standard, njihovi dohoci moraju rasti brže od potrošačkih cijena.
 
 
Izvor: Novi list
Autor: Branko Podgornik
Foto: Sergej Drechsler
Objavljeno: 28. 3. 2017.
Poveznica na izvor

HOROR NA AUTOCESTI SPLIT - ZAGREB Pogledajte što je ostalo od Mercedes coupea nakon strašne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe

HOROR NA AUTOCESTI SPLIT - ZAGREB Pogledajte što je ostalo od Mercedes coupea nakon strašne nesreće u kojoj su poginule dvije osobe

(Jutarnji list)
U slijetanju osobnog automobila njemačkih registracijskih oznaka na autocesti Dalmatina između odmorišta Jadovo i Zir smrtno su oko 12.1 ...
Opširnije
U Hrvatskoj ima 17.100 robova

U Hrvatskoj ima 17.100 robova

(Poslovni.hr/Hina)
U egoističkom i materijalističkom svijetu u kakvom se danas živi, većina ne razmišlja da i u 21. stoljeću postoje ljudi koji su – rob ...
Opširnije
Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

Oporavak gospodarstva građani ne osjećaju: Hrvatska i Cipar jedine članice EU u kojima plaće nisu rasle

(Novi list)
Gdje je taj rast?
Iako se Hrvatsko gospodarstvo oporavlja, i najnoviji izvještaj Komisije je pokazao da njeni građani kada su u pitanju n ...
Opširnije