Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati

(Večernji list)
Emigrantima koji se ne bi vratili u domovini smeta korumpiranost, nepostojanje pravne države, nezaposlenost, socijalna nepravda

Najviše iseljenih imalo je posao u Hrvatskoj, a u Njemačkoj žele ostati


Velika većina onih koji su nedavno emigrirali iz Hrvatske nema u planu povratak u zemlju, među njima je više od 55 posto žena, a čak 71 posto ih je u braku ili stalnoj vezi. Rezultati su to prvog istraživanja emigrantskog vala iz Hrvatske, koje će danas biti predstavljeno na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

Radi se o dva istraživanja, od kojih je jedno posebno fokusirano na Njemačku.

– Uspjeli smo detektirati emigrantski međukorak: kad smo pitali koje su im županije gdje su odrastali i gdje su živjeli, pokazao se višak u Zagrebu, tj. više ljudi odlazi iz Zagreba nego što je u njemu odraslo. To znači da se "prelijeva” preko Zagreba, što se i pretpostavlja – kažu Damir Miloš, mag. soc. s Odjela za sociologiju HKS-a, i Toni Pranić, mag. soc. s Pravnog fakulteta u Osijeku, koji će predstaviti istraživanje "Neka obilježja posljednjeg emigrantskog vala mladih iz Republike Hrvatske”.


Odlaze nezadovoljni životom

Većina ispitanih prije odlaska je bila zaposlena, a i nezaposleni su imali nekakav oblik prihoda i povremenog rada.
Taj moment mobilnosti pokazuje da odlaze i ljudi koji su imali zaposlenje, i to zbog nezadovoljstva životom. Više od 75 posto ljudi zadovoljno je plaćom koju zarađuju kao emigranti, a životom 82 posto. Zadovoljniji su nego što bi to bili u Hrvatskoj – kaže Pranić dodajući da ih 75 posto odgovara s "ne” na pitanje hoće li se vratiti.
 
 
 
Dobar dio ljudi nema više percepciju vezanu uz mjesto u kojemu su odrasli jer im se otvorio transnacionalni prostor koji je sve to povezao i u kojemu oni žive, s time da svoj identitet sve više i više počinju vezati uz zemlju emigracije – tumači Pranić, a na upit ima li nostalgije kaže kako želju za povratkom ima 25% ispitanika, ali zbog, npr., obitelji, tj. neke uloge u životu, a ne nostalgije.

Postoji velika varijabilnost u odgovorima zašto se ne bi vratili, ali među njima su i oni poput korumpiranosti, nepostojanja pravne države, nezaposlenosti, tj. širok spektar razloga nezadovoljstvom stanja u državi i osjećajem socijalne nepravde – kaže Pranić.

Njihovi se podaci podudaraju s istraživanjem doc. dr. sc. Tade Jurića s Odjela za povijest HKS-a, koji je bio fokusiran na Njemačku, ispitavši 1200 iseljenika.

– Pretpostavlja se da je 200.000 iseljenih Hrvata. Iako zbog prirode izučavanog fenomena ne može biti reprezentativno, ovo je prvo sustavno istraživanje fenomena najnovijih migracija u Njemačku te daje smjernice za daljnja istraživanja i konkretne korake – kaže Jurić dodajući da se želi suprotstaviti "moralnoj panici” koja se širi društvom šaljući poruke da su oni koji ostaju gubitnici, a oni koji odlaze pobjednici.


Izgubili nadu u svoju zemlju

– To je jako opasno i potiče iseljavanje – tvrdi Jurić navodeći kako nezaposlenost uopće nije veliki čimbenik iseljavanja, ljudi su pretežno bili zaposleni i nezadovoljni uvjetima rada, nemogućnošću napredovanja u struci i visinom plaće. Nitko se nije iselio jer se želi obogatiti.

Naravno, većinu su otjerali nepotizam, korupcija… ali to je bilo očekivano – kaže on dodajući da je glavni razlog to što su ljudi izgubili povjerenje u svoju zemlju i nadu da će im ovdje ikada biti bolje. Oni su se spremni u Njemačkoj žrtvovati premda žive znatno lošije nego što se ovdje živi, ali vjeruju da će jednog dana biti bolje – dok ovdje u to ne vjeruju ni za sebe ni za svoju djecu.

Iselile su se pretežito žene u fertilnoj dobi, a to nije puka matematička računica, tj. ako ih se, pretpostavimo, iselilo 100, nije izgubljeno samo toliko, nego možda čak i 300 osoba s obzirom na djecu koju neće roditi u domovini. Sa svakim iseljenim Hrvatom izgubili smo dvostruko. Prvo, za novac uložen u njihovo obrazovanje i drugo – novac koji ćemo morati uložiti u integraciju ljudi koji će doći na njihovo mjesto – upozorava Jurić dodajući da više nema Hrvata iz BiH koji će puniti ta mjesta i čija integracija nije ništa stajala. Čini se da su upravo oni velikim dijelom u ovom valu, kao i velikim dijelom iz Zagreba. No, usprkos ovakvim rezultatima, Jurić je protiv kataklizmičkih poruka i tvrdi da postoje rješenja, a ne samo čekanje poboljšanja gospodarskih prilika. – Prvi konkretan potez je suočavanje cjelokupnog društva s prošlošću – tvrdi Jurić.
 
 
Izvor: Večernji.hr
Autor: Darko Pavičić
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell
Objavljeno: 30. 11. 2017.
Poveznica na izvor

 

VIDEO: BINA-Istra prva tvrtka u regiji kojoj je dodijeljen međunarodni certifikat za sigurnost ISO39001

VIDEO: BINA-Istra prva tvrtka u regiji kojoj je dodijeljen međunarodni certifikat za sigurnost ISO39001

(TV Istra.hr) BINA-Istri je dodijeljen certifikat ISO39001 za sustav sigurnog upravljanja prometom, koji se prema međunarodnim normama dodjeljuje vodeći ...
Opširnije
'Nitko ne može zaustaviti gradnju Pelješkog mosta'

'Nitko ne može zaustaviti gradnju Pelješkog mosta'

(HRT.hr)
Kako će izgledati reforma cestarskog sektora, kada se napokon može očekivati početak gradnje pelješkog mosta i hoće li se postići dogovor među ...
Opširnije
PREDSTAVLJANJE BORBE NCS-a PROTIV AGENCIJSKOG RADA NA SVJETSKOM KONGRESU BWI-a

PREDSTAVLJANJE BORBE NCS-a PROTIV AGENCIJSKOG RADA NA SVJETSKOM KONGRESU BWI-a

(NCS) Na Svjetskom kongresu BWI-a održanom krajem studenog u Južnoj Africi predstavnik Nezavisnog cestarskog sindikata Anđelko Kasunić predstavio je kronol ...
Opširnije