Najveća krađa u Hrvatskoj: Nakrali se i opet su direktori

(Express.hr)
Pred sudom je tek manji dio slučajeva, ali i oni su bez presuda

Najveća krađa u Hrvatskoj: Nakrali se i opet su direktori


Da nemam ovdje bolesne roditelje, ostavio bih i tvrtku te otišao u Irsku. Uvjeren sam da na kraju nitko i neće biti osuđen za pljačku u HAC-u jer je policija od početka bila premrežena s tom ekipom, a mi smo im naivno nosili dokaze. Uvijek je negdje zapinjalo, a tek kasnije smo shvatili koliko smo naivni bili kad smo vjerovali institucijama. Ne bih to više ponovio. Iskreno, gadi mi se sve. Kaže nam to sugovornik koji je zadnjih deset godina otkrivao kriminal u Hrvatskim autocestama. Iako je Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestarskog sindikata, bio udarna igla za nastupe u javnosti, naš sugovornik je usko surađivao s njim, pripremao sve materijale, proveo sate i sate proučavajući dokumente iz HAC-a koje je uspio otkriti te ih dostavljao istražiteljima i uskom krugu novinara koji su pisali o tome. Taj branitelj je bio u Hrvatskim autocestama od njihova osnivanja. Više nije. Otišao je sam nakon što su prije osam godina uhićeni svi direktori, a razmjeri kriminala u HAC-u šokirali javnost.


Danas, osam godina poslije, nema ni jedne osuđujuđe presude iako je otvoreno desetak slučajeva za čitavom hobotnicom od 30-ak menadžera Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta.


- Krenuli smo u rasvjetljavanje te političke sprege da im pokažemo da ne mogu raditi što hoće. Računali smo da su svakom građaninu ove zemlje na štetnim poslovima uzimali 50 kuna dnevno. U svemu smo izračunali da je HAC oštećen za 15 milijardi kuna, a isisano je otprilike između jedne i dvije milijarde kuna. Sad plaćamo te dugove, ali nikom ništa. Kad su mi prije osam godina govorili da neće nikome pasti dlaka s glave, nisam vjerovao jer smo sve objavili i dostavili istražiteljima. Bili smo u krivu – priča nam rezignirano.

Šokiralo ga je otkriće 24sata da je jedan od HDZ-ovih glavnih operativaca u HAC-u u to vrijeme, Željko Krapljan, ponovno zaposlen u cestarskoj tvrtki. Kako su otkrila 24sata, Željko Krapljan, sisački HDZ-ovac, od ovoga mjeseca je direktor u tvrtki Via Tel. Tvrtku su osnovale Hrvatske ceste i imaju tek sedam zaposlenih koji se brinu o komunikaciji na državnim cestama. Kao direktor Krapljan će imati barem 15.000 kuna mjesečno, iako naši sugovornici ističu da će mu plaća vjerojatno biti i znatno veća.

Krapljana je HDZ-ova vlast vratila u cestarski sektor u trenutku kad je resorni HDZ-ov ministar Oleg Butković najavio otpuštanje čak tisuću radnika iz cestarskog sektora u sljedeće dvije godine. U vrijeme najvećih otkrivenih malverzacija, između 2005. i 2011. godine, Krapljan je bio zamjenik direktora Sektora održavanja. Možda se ne čini visokom funkcijom u to vrijeme, ali to radno mjesto dotad nije postojalo. Izmišljeno je za Krapljana. S te funkcije, kako nam je već svjedočio Mijat Stanić, glavni cilj mu je bio razbijanje sindikata, a svojim poslom se zaista malo bavio. Krapljan je na toj funkciji tijekom 2007. imao mjesečni dohodak od HAC-a od nevjerojatnih 37.000 kuna. Dvostruko više nego što je plaću dobivao premijer Ivo Sanader, čiji je ministar Božidar Kalmeta i doveo Krapljana te mu omogućio ovako unosnu zaradu. Visoki dohodak je zarađivao jer je uz plaću dobivao i bonuse, naknade za pasivna dežurstva, dodatak za odvojeni život... Interna kontrola u HAC-u je kasnije utvrdila da nije imao pravo na 1500 kuna mjesečno za odvojeni život te da si je nepropisno i suprotno pravilima štednje stalno pisao dežurstva.

 

Željko Krapljan


Nije radio ni evidenciju posla pa se uopće ne zna koliko je bio na svojem radnom mjestu. Koristio je službeni automobil svakodnenvo, pa čak i na godišnjim odmorima iako na to nije imao pravo. Krapljan je vrijedio i kao kadrovik, a DORH je protiv njega i drugih direktora pokrenuo i postupak za nezakonito zapošljavanje. Ironija je da je protiv Krapljanova šefa bio pokrenut postupak jer je njega nezakonito zaposlio, a protiv Krapljana jer je nezakonito zapošljavao druge. Postupak je počeo prije šest godina, a onda je DORH odustao.

Krapljana je Božidar Kalmeta pokušao i promaknuti na direktora Sektora naplate, ali nakon samo nekoliko mjeseci je odustao jer su se radnici pobunili. Krapljan je dobivao dodatak na plaću jer je smijenjen - ukupno 140.000 kuna. Taj sisački branitelj i HDZ-ovac je zaista specifičan i jer je uzeo otpremninu nakon smjene u sisačkoj Tržnici, ali je dobio odštetu i nakon što je smijenjen iz sisačke razvojne agencije Simora. Među ostalim, prvu opomenu pred otkaz je dobio jer je u radno vrijeme bio na skupu HDZ-a, a zatim ga je smijenio HDZ-ov župan Ivo Žinić, koji vuče konce u Simori. Ali Krapljan ih je tužio pa će dobiti zaostale plaće i otpremninu od više od 150.000 kuna.

On jednostavno ne zna stati.

- Bila je pogrešna poruka ponovno ga vratiti u sustav nakon svega - priznaje i jedan HDZ-ovac, ali pitanje je koliko će se stranka baviti ovim slučajem iako Krapljan više nije omiljen.

No Krapljan je zasad samo primjer propale borbe države protiv korupcije, nezakontosti i uhljebništva u tvrtki koja je gradila hrvatske autoceste. I to skupim kreditima, a prema nizu optužnica, poslove su dobivale podobne tvrtke. Kako su to objasnili Josip Sapunar, nekadašnji direktor financija u HAC-u, i Igor Premilovac, direktor tvrtke Remorker po kojem je afera dobila ime, onda su izvođači vraćali novac direktorima u HAC-u. Sapunar koji je do raskola s Kalmetom bio glavni operativac za financije, nosio je novac na ruke, izjavio je da je novac odlazio u Zadar. Sada je neka vrsta pokajnika i također se brani sa slobode. Čak je poradio na izgledu te živi kao i ranije. Kao glava operacije u aferi Remorker označen je bivši ministar Božidar Kalmeta, a tereti ih se za više od 20 milijuna kuna izvučenih na taj način. Suđenje je tek počelo, a Kalmeta je prvooptuženi. Sve do ove godine Kalmeta je na miru bio zadarski gradonačelnik, a samo pritisak iz stranke ga je natjerao da se ponovno ne kandidira. Međutim, u Zadru je Kalmeta i dalje nedodirljiv i utjecajan, a čak ga je i vodstvo stranke na čelu s Andrejom Plenkovićem potpuno pustilo na miru.

Na optuženičkoj klupi s Kalmetom je i Jurica Prskalo, čelnik HAC-a, optužen u pet slučajeva. No dok je država skupljala dokaze i pritvarala Prskala, on je vodio i radno-pravnu bitku. Na kraju je pravomoćno presuđeno da je neopravdano dobio otkaz jer nije dolazio na posao dok je bio u pritvoru s optužbama za milijunsko izvlačenje novca.

Jurica Prskalo je vraćen na posao i dobio je više od milijun kuna za zaostale plaće. I sad radi u HAC-u kao glavni inženjer. Plaća mu je 13.000 kuna. Istodobno se protiv njega vode postupci da je isti taj HAC oštetio za desetke milijuna kuna.

 

Vjerojatno najpoznatiji slučaj je farbanje tunela koje je plaćeno više od 200 kuna po četvornome metru, ukupno 42 milijuna kuna. Prije tog famoznog ugovora sa Skladgradnjom braće Žužul bojenje tunela je plaćano gotovo deset puta manje. Nakon nekoliko vještačenja i neslaganja nalaza, na kraju još nije ni podignuta pravomoćna optužnica. U međuvremenu je i Goran Legac, niži inženjer koji je optužen za namještanje posla farbanja tunela, dobio presudu o povratku na posao i odštetu.

- Mi smo samo objavom dokumenata u medijima spriječili u zadnji tren da se Skladgradnji ne isplati još osam milijuna kuna za taj posao. Od tada nisu farbani tuneli, a dovoljno je da sad raspišu natječaj i dobili bi cijenu od 20 do 30 kuna po kvadratu. Ali u HAC-u to ne žele dok traje postupak. Policija nije čak ni pozvala na ispitivanje inženjera koji je prije potpisivao te poslove, a nije htio sudjelovati u preplaćenom bojenju, što je dokaz slučajnog ili namjernog traljavog posla – objašnjava naš sugovornik koji je otkrio taj slučaj.

Kao i u brojnim drugim slučajevima, s Prskalom je suoptužen i drugi član tadašnje uprave, splitski HDZ-ovac Marijo Lovrinčević. On je poznat po tome što je nekoliko mjeseci prije prvih uhićenja, u jesen 2009. godine, ponosno rekao: "U Hrvatskim autocestama nema afera!”.

Lovrinčević danas vodi svoju tvrtku Tradicijska gradnja i nije aktivan u javnosti. Lovrinčević i Prskalo su optuženi za štetu od 58,5 milijuna kuna zbog gradnje odmarališta kraj Ploča. To odmaralište nije bilo planirano, a istražitelji su tvrdili da je posao namjerno dodijeljen Skladgradnji braće Žužul kao podizvođaču. Opet je i Josip Sapunar svjedočio da je postojao dogovor političkog vrha, Ive Sanadera i Božidara Kalmete, da se Skladgradnji dodjeljuju poslovi kako bi stekli reference, a onda su oni u HAC-u to izvršavali.

Ali to nije bilo dovoljno. Sukladno ostalim dokazima, prošle godine su Lovrinčević i Prskalo oslobođeni, a Županijski sud u Zagrebu je zaključio da nisu napravili štetu i da nije bilo nikakve kriminalne namjere, a da je njihova odluka bila pogodna za Luku Ploče i Hrvatsku.

Zanimljiva je i sudbina HDZ-ovca Ivice Mlinarevića, još jednog člana uprave tadašnjeg HAC-a.

Kad su njegovi kolege redom uhićeni, Mlinarević je jedno vrijeme bio maltene sam. Njega su istražitelji teretili tek kasnije, za znatno manji, ali simboličan grijeh. Zajedno s Prskalom i Lovrinčevićem, optužen je da je za 550.000 kuna oštetio HAC jer je dvije godine štitio Josipa Pocrnića. Pocrnić je preko ličkog HDZ-a dobio posao u HAC-u i naputak da se ne mora pojavljivati na poslu. Dvije godine nije dolazio na posao, a veza mu je navodno bio sadašnji lički župan Darko Milnović. Kad je priča otkrivena, Pocrnić se sam povukao iako su ga uvjeravali da uopće ne mora ići.

Optužnica za to nezakonito zapošljavanje i štićenje protiv Mlinarevića je pala. Još je zanimljiviji i slučaj koji nikad nije dobio sudski epilog. Radi se o tzv. aferi "Stupići”, koje je nabavljao Sektor za održavanje kroz godine. U tu aferu su bili "umočeni” kao odgovorni za nabavu i Ivica Mlinarević te već spomenuti Željko Krapljan, kao i Krapljanov direktno nadređeni Stjepan Klarić.

Radi se o nevjerojatnom namještanju posla. HAC je kupovao lijeve i desne signalne stupiće. Oni izgledaju potpuno isto, istih su dimenzija, istog materijala, a razlika je u naljepnicama. U ponudi su dvije tvrtke ponudile za lijeve cijenu od 30 kuna, a za desne 580 kuna po komadu. Time su osigurali da budu najjeftiniji u ukupnoj cijeni. Međutim, te godine je HAC kupio samo desne stupiće po cijeni od 580 kuna, ne i jeftine lijeve. Sljedeće godine ista shema, samo što su sad kupili lijeve po 580 kuna. Radi se o milijunskoj nabavi u kojoj je sindikat izračunao da je HAC oštećen za pet milijuna kuna. Policija nije reagirala ni danas. Čak je sindikat polijepio plakate po Zagrebu s istim stupićima i cijenama te pitao što nije jasno, ali ni istraga nije pokrenuta.

- To je nevjerojatan slučaj. Kao i kod nekih prethodnih, imali smo kontakte s ljudima u policiji koji su davali sve dokumente. Jedna od njih je bila i Selma Abadžić iz PNUSKOK-a. Tek kasnije smo saznali da se ona sastajala s direktorima protiv kojih smo mi podnosili prijave. Kasnije smo saznali i da je kuma prvoj supruzi Tomislava Karamarka. Abadžić i nekoliko njezinih kolega su na kraju privedeni zbog curenja informacija, ali ovaj slučaj stupića nikad nije procesuiran - priča nam naš sugovornik.

Mlinarević je čitavo vrijeme negirao da je imao bilo kakve veze s tim, čak je i tužio sindikat, ali je izgubio. Kako nikakve istrage nije bilo, a ona o zapošljavanju je pala, Mlinarević se posvetio stranačkim aktivnostima. Bio je izvršni direktor kampanje HDZ-a prije dvije godine, kad je Tomislav Karamarko vodio stranku. Nije ga zaboravio ni današnji HDZ. Imenovan je ove godine za člana uprave Autoceste Zagreb - Macelj. To je posebna tvrtka u suvlasništvu države i Strabaga, za koju se također iz Kalmetina vremena vežu sumnjivi ugovori. Država mora njima plaćati ako padne promet i navodno im trenutačno duguje čak 80 milijuna kuna. Sad će Mlinarević braniti interese države u toj tvrtki nakon što je zanat ispekao u HAC-u.

U cijeloj hobotnici utjecaja presudnu ulogu su imali i Zdravko Livaković i Milivoj Mikulić, bliski suradnici Božidara Kalmete. Obojica su optuženi za izvlačenje novca i namještanje poslova.


I obojica se danas bave privatnim poslovima. Mikulić ima svoju tvrtku, a Livaković radi u TMZ-u za 11.000 kuna. Obojica se drže dalje od javnosti, a njihov imetak više nitko i ne spominje.

Iz javnosti se povukao i čovjek koji je vodio i Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste te je također na optuženičkoj klupi. Radi se o Stjepku Bobanu, koji je mrzio istupe u javnosti i samo želio da ga se ništa ne pita. Tako je i nastavio, sad ima privatnu tvrtku i radi daleko od očiju javnosti.

U svim ovim aferama sudjelovao je i niz niže rangiranih menadžera u HAC-u, Hrvaskim cestama ili bivših direktora Autoceste Rijeka - Zagreb. Potonja je bila izvan fokusa javnosti, a često se poistovjećuje pogrešno s HAC-om. Naš sugovornik tvrdi da su imali informacija o štetnim poslovima u njima, ali nisu imali pristup dokumentima kao u HAC-u, pa je javnost tek sporadično imala priliku vidjeti što se ondje događa. HAC je zato ostao simbol korupcije i namještanja poslova podobnim tvrtkama koje su se udružile u kartel. Svi niži menadžeri su također na slobodi, a javnost je samo mogla slušati i zaboraviti svjedočenja u kojima su direktori tvrtki, poput Drage Tadića iz Osijek Koteksa, svjedočili da su morali dati milijune da postanu "prijatelji tvrtke”, odnosno da dobiju poslove. Menadžeri iz drugog nekad građevinskog diva Viadukta su svjedočili kako su gradili vikendice članovima uprave.

Glavonje iz HAC-a su vozili i skupe automobile koje su im kupovali izvođači za njihove osobne potrebe.

Za sve to nema zasad nikakve kazne. A procesi su pokrenuti za tek manji dio onoga što je objavljeno i prijavljeno.


- U HAC-u su na pet milijardi kuna investicija imali godišnje milijardu dodatnih, izvantroškovničkih radova. Tako promašiti investiciju može samo netko glup ili korumpiran. Glupi nisu bili - prepričava nam naš izvor. Ako ima jednu satisfakciju nakon svega, kaže, onda je to da je nakon objave dodatnih plaćanja iznos odmah sljedeće godine pao. Tako je ušteđena milijarda kuna.

Menadžeri HAC-a su se uspjeli ponekad izvući i na nevjerojatne načine, poput onog da optužnica za izvlačenje novca za Fimi mediju padne jer je DORH podigne sa zakašnjenjem.

Imaju "sreće” što su istražitelji na kraju odlučili ignorirati većinu slučjeva. Primjerice, skupa arheološka istraživanja za koja je potrošeno 417 milijuna kuna. Ili plaćanje prijelaza za životinje 18 milijuna kuna iako nikad nisu sagrađeni. Ni zlatni WC plaćen 3,5 milijuna kuna na dionici Dugopolje - Ravča nikad nije dobio svoj sudski epilog. Ni milijunske malverzacije s nabavom soli i kamera.

- Pad je počeo kad je HAC bio pod potpunim utjecajem politike. Primjerice, Sanader 2009. godine potpisuje ugovore vrijedne šest milijardi kuna iako novca nema. Na kraju nam izvođači naplate više od 200 milijuna kuna penala. Novac je otišao, a da lopata nije zakopana - objašnjava nam.

Sve to i sad plaćamo. Vožnja autocestom je poskupjela, a upravo su se ministri Butković i Marić pohvalili povoljnim zaduženjem od deset milijardi kuna. Njime će pokriti stare dugove. A kriminal tog vremena otišao je u zaborav.

 

 

Izvor: Express.hr

Piše: Ivan Pandžić

Foto: Hrvoje Jelavic (PIXSELL), naslovna

Foto: Nikola Cutuk (PIXSELL)
Objavljeno: 28. 11. 2017.

Poveznica na izvor

 

 

 

Još o istoj temi:

Portal Oko
KRIMINAL OTIŠAO U ZABORAV Nakrali se i opet su direktori

 

VIDEO: BINA-Istra prva tvrtka u regiji kojoj je dodijeljen međunarodni certifikat za sigurnost ISO39001

VIDEO: BINA-Istra prva tvrtka u regiji kojoj je dodijeljen međunarodni certifikat za sigurnost ISO39001

(TV Istra.hr) BINA-Istri je dodijeljen certifikat ISO39001 za sustav sigurnog upravljanja prometom, koji se prema međunarodnim normama dodjeljuje vodeći ...
Opširnije
'Nitko ne može zaustaviti gradnju Pelješkog mosta'

'Nitko ne može zaustaviti gradnju Pelješkog mosta'

(HRT.hr)
Kako će izgledati reforma cestarskog sektora, kada se napokon može očekivati početak gradnje pelješkog mosta i hoće li se postići dogovor među ...
Opširnije
PREDSTAVLJANJE BORBE NCS-a PROTIV AGENCIJSKOG RADA NA SVJETSKOM KONGRESU BWI-a

PREDSTAVLJANJE BORBE NCS-a PROTIV AGENCIJSKOG RADA NA SVJETSKOM KONGRESU BWI-a

(NCS) Na Svjetskom kongresu BWI-a održanom krajem studenog u Južnoj Africi predstavnik Nezavisnog cestarskog sindikata Anđelko Kasunić predstavio je kronol ...
Opširnije