Mirovinci dvije godine nemaju u što uložiti 30 milijardi kuna

(Poslovni dnevnik)
Nekoliko je projekata u najavi i mirovinski fondovi nadaju se da će u idućih par godina investicijski bankari pripremiti nekoliko tvrtki za ulaganje...

Mirovinci dvije godine nemaju u što uložiti 30 milijardi kuna


Nekoliko je projekata u najavi i mirovinski fondovi nadaju se da će u idućih par godina investicijski bankari pripremiti nekoliko tvrtki za ulaganje, ali takvi projekti nisu dovoljno da bi se potrošila ni trećina potencijala koji leži u ovim fondovima.

U obveznim mirovinskim fondovima krajem travnja prikupilo se ukupno 103,7 milijardi kuna. Fond štednje u kojeg ulaže 1,9 milijuna građana od 100 milijardi kuna premašili su početkom godine. S tom masom novca imaju velik potencijal za ulaganje, ali im nažalost u Hrvatskoj nedostaje projekata između ostalog i zbog neaktivnosti države, piše Večernji list.

Zakonskom regulativom oslobođen je potencijal veći od 30 milijardi kuna za ulaganje u infrastrukturne projekte, ali nijedan takav projekt u posljednje dvije godine niti je pripremljen niti ponuđen mirovincima. Oni su pak otvoreni za ulaganje u autoceste, zračne i morske luke pa čak i prosperitetne željezničke pravce poput željeznice koja bi spojila zagrebački aerodrom i centar grada, a ulagali bi i u velike energane. Ni u privatnom sektoru nema velikih kompanija koje bi uskoro mogle izaći na tržište kapitala.

Nekoliko je projekata u najavi i mirovinski fondovi nadaju se da će u idućih par godina investicijski bankari pripremiti nekoliko tvrtki za ulaganje, ali takvi projekti nisu dovoljno da bi se potrošila ni trećina potencijala koji leži u ovim fondovima.

Obvezni mirovinski fondovi u ovom trenutku imaju oko 10 milijardi kuna plasiranih u dionice tvrtki, ali da bi u idućih pet godina održali udio od 10,5 posto takvih plasmana u ukupnoj imovini morali bi uložiti dodatnih 3,5 milijarde kuna u domaće tvrtke. To bi se najlakše moglo realizirati kroz privatizaciju, ali mirovinci naravno zanimaju samo tvrtke koje mogu donijeti prinos.

Ako država ne ponudi infrastrukturne i energetske projekte ili ne nastavi privatizaciju sav taj novac prikupljen mirovinskom štednjom hrvatskih građana plasirat će se izvan granica. Preveliki smo za Hrvatsku i morat ćemo ulagati vani, ali željeli bismo i jače poticati hrvatsko gospodarstvo kroz dobre projekte – može se čuti iz industrije koja već godinama poziva vlade da im daju projekte za ulaganje.

Podsjetimo, mirovinci su izračunali da bi preuzimanjem 60 posto HAC-a i ARZ-a, kupnjom 50 posto dionica ACI-ja, oko 30 posto HEP-a te četvrtine Janafa mogli uložiti i do 15 milijardi kuna, a istodobno državi smanjiti javni dug za 5,3 posto BDP-a te trošak kamata svake godine za 820 milijuna kuna, čime bi se oslobodio novac za jačanje drugog stupa.

Komunicirali su i da im je zanimljiva Hrvatska pošta, a otvoreni su i za ulaganje u nekretnine. Najveći dio novca, točnije 71 milijarda kuna iz mirovinske štednje i dalje je uložena u hrvatski dug između ostalog i zbog nedostatka boljih prilika, ali i zbog zakonske obveze.

Po podacima iz ožujka od osnivanja u mirovinske fondove slilo se 75 milijardi kuna od doprinosa, dok su kroz ulaganja fondovi zaradili 36 milijardi kuna. Zbog prelaska u prvi stup i odlazaka u mirovinu do sada su isplatili oko devet milijardi kuna.

Prosječni prinos potportfelja B u kojem se nalazi većina imovine od osnivanja do danas iznosi gotovo 5,6 posto, ali da bi se tako visoki prinosi mogli održavati mirovinci će morati ulagati u projekte jer obveznice više ne donose dobru zaradu. U drugi stup se i dalje ulaze tek četvrtina ukupnih doprinosa jer 75 posto nje odlazi u proračun u prvi stup u kojem nema oplođivanja imovine. Zato će dok se izdvajanje ne poveća u korist drugog stupa odnos između stvarnih doprinosa i mirovine biti vidljiv samo u tom dijelu mirovine.

Demografski trendovi nameću da se već sada građane usmjerava prema individualnoj odgovornosti za mirovinu. Opcija je i dobrovoljna mirovinska štednja koja je i dalje stimulirana poticajima međutim najnoviji podaci kazuju da svega 298 tisuća ljudi štedi za svoju starost.
 
 
Izvor: Poslovni.hr
Autor: Poslovni.hr
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Objavljeno: 30. 5. 2019.

Izvješće o zahtjevu za raspisivanje državnoga referenduma građanske inicijative „67 je previše“

Izvješće o zahtjevu za raspisivanje državnoga referenduma građanske inicijative „67 je previše“

(NHS)
U nastavku prenosimo Zaključak koji je danas usvojen u Hrvatskom saboru, a vezano uz građansku inicijativu „67 je previše“. ...
Opširnije
Potpisan ugovor za gradnju mosta preko rijeke Save kod Gradiške

Potpisan ugovor za gradnju mosta preko rijeke Save kod Gradiške

(Večernji list)
Most Gradiška je dio planirane brze ceste od granice Republike Mađarske preko Virovitice i Okučana do granice s BiH.
...
Opširnije
Zašto i 14 – godišnjaci budućnost vide izvan Hrvatske?

Zašto i 14 – godišnjaci budućnost vide izvan Hrvatske?

(Večernji list)
Prema posljednjim projekcijama Eurostata u Hrvatskoj će krajem stoljeća na dva umirovljenika dolaziti jedan zaposleni građanin. Svatko z ...
Opširnije