Marićeva porezna reforma za one s velikim plaćama i ministra Kujundžića

(Jutarnji list)
Prođe li prijedlog ministra financija, građani i poduzetnici u idućoj će godini platiti poreza i raznih davanja državi oko 2,7 milijardi kuna manje nego ove godine....

Marićeva porezna reforma za one s velikim plaćama i ministra Kujundžića


Najveći dio tog iznosa trebao bi ostati poduzetnicima. Na poslodavcima je da odluče hoće li  povećati plaće. Kako se čini, ne očekuje se ni sniženje cijena ni povećanje plaća…

Vrlo ponosan na učinak prve faze porezne reforme, ministar financija Zdravko Marić je povjerovao da je uspjeh moguće ponoviti. Novi krug poreznog rasterećenja, međutim, za mnoge je prilično razočaravajući. Jednostavno, stvorena su velika očekivanja, a manevarski prostor za smanjenje poreza koji je ministru Mariću trenutačno na raspolaganju u suštini je vrlo malen. Na kraju, razlog za zadovoljstvo ima tek 20-ak tisuća građana s visokim plaćama jer će u prosjeku biti bogatiji za oko tisuću kuna te ministar zdravstva Milan Kujundžić.

Unatoč svim pozivima na racionalizaciju poslovanja zdravstva, on je na kraju uspio nametnuti svoj pristup, da se gubici trebaju pokriti povećanjem prihoda. Tako će dizanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 16,4 posto sustav dobiti dodatnih 1,35 milijardi kuna. U ekonomskim krugovima, međutim, to se gleda kao signal da se više ne treba nadati reformiranju rashodne strane proračuna, počevši od zdravstva i subvencija do javne uprave. "Ma kako skromne bile, sve reforme koje ćemo vidjeli u mandatu ove Vlade, po svemu sudeći, odnose se na izmjene u poreznom sustavu”, rezignirano zaključuje ekonomist iz jedne financijske institucije.

Prođe li prijedlog ministra financija, građani i poduzetnici će u idućoj godini platiti poreza i raznih davanja državi za oko 2,7 milijardi kuna manje nego ove godine. Najveći dio tog iznosa trebao bi ostati poduzetnicima. Oko 1,4 milijarde kuna otići će manje na plaćanje PDV-a zbog smanjenja stope od 25 na 13 posto za svježe meso, ribu, voće, povrće, ali i pelene, artikl koji je u krug povlaštenih uvršten u posljednji čas, čime Vlada očito želi pokazati da uvijek misli na demografske probleme.

Kako je obrazložio ministar financija, "ovim se otvara prostor za snižavanje cijena tih proizvoda, što bi trebalo pridonijeti povećanju raspoloživog dohotka stanovništva”. Vrlo je precizno izračunao da bi za prosječnu hrvatsku obitelji to moglo značiti godišnju uštedu od 872 kune godišnje, ili 73 kune mjesečno, pojednostavili su oni na koje se to odnosi. No, hoće li do toga doći, u konačnici će odlučiti poduzetnici koji prodaju robu i usluge. Uz povećanje doprinosa za zdravstvo, istodobno bi se trebali ukinuti doprinosi za zapošljavanje i ozljede na radu od 1,7 i 0,5 posto. Na taj način poslodavcima bi također trebalo ostati oko 900 milijuna kuna, što, pak, "otvara prostor za povećanje plaća”. Opet, na poslodavcima je da odluče hoće li to i učiniti. Kako se čini, ne očekuje se ni sniženje cijena, ni povećanje plaća.
Širenje razreda

Od ostalih promjena iz najnovijeg ministrovog paketa valja još spomenuti smanjenje stope poreza na promet nekretninama s četiri na tri posto, čime bi onima koji kupuju stanove u džepu ostalo oko 100 milijuna kuna, zatim širenje razreda za primjenu stope od 24 posto sa 17,5 tisuća na 30 tisuća kuna, što će osloboditi oko 300 milijuna kuna onima koji primaju više od oko 18.000 kuna te mjere za bolju naplatu poreza. To uključuje i definiranje najniže i najviše granice za paušalno oporezivanje privatnih malih iznajmljivača u turizmu, fiskalizaciju automata, te odluku da svi poduzetnici koji tijekom godine dana prijeđu promet od 300 tisuća kuna odmah ulaze u sustav PDV-a, a ne tek početkom iduće godine.

Kada se očekivanom poreznom rasterećenju u idućoj godini od 2,7 milijardu kuna dodaju i oni iz ove i prošle godine, ono ukupno iznosi oko 6,5 milijardi kuna. Iako ta brojka ne zvuči malo, početni zamah te "sveobuhvatne porezne reforme”, kako je voli zvati ministar financija, jednostavno je izblijedio. Više nitko ne očekuje nastavak povećanja konkurentnosti poduzeća, niti standarda građana, ali čini se ni druge reforme koje bi zapravo trebale osigurati brži i održiv rast ekonomije.

Kako su relativni razmjeri porezne reforme možda je najbolje pojasnio ekonomist Željko Lovrinčević, ujedno i glavni konzultant ministra financija za izmjene u poreznom sustavu. Oba kruga poreznog rasterećenja, kazao je, iznose manje nego gubici Uljanika i Petrokemije, jednog privatnog i jednog državnog poduzeća čije će gubitke na kraju morati platiti proračun. No, rasprava o planiranim i neplaniranim rashodima daleko je manje atraktivna, kako za ministre tako i za koalicijske partnere koji su se proteklih dana jako angažirali oko povećanja plaća.

Kada je riječ o državnim garancijama Uljaniku, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak tek je pomirljivo konstatirao da su ministri u tom slučaju, nažalost, kasno reagirali. Još prije šest mjeseci, kazao je za RTL, šteta se mogla spriječiti. No, nije spominjao izdavanje jamstava. Nastavljajući s praksom bespogovornog saniranja politički osjetljivih gubitaša, lako bi se moglo dogoditi da država opet potone u dublje deficite.
Balansiranje po rubu

Ipak, vodeći računa u svim zamkama, ministar financija zasad nastavlja balansirati po rubu. Kako bi onemogućio značajnije širenje deficita (lani je ostvaren suficit od 0,8 posto BDP-a, u ovoj godini je planiran deficit od 0,5 posto, a u idućoj 0,4 posto) i sačuvao stabilnost državnih financija, kojoj su rejting agencije konačno udijelite pozitivnu ocjenu, Marić je u biti odustao od malo ambicioznijeg poreznog rasterećenja. Prijedlog koalicijskih partnera da se poveća porezni odbitak s 3800 na 5000 kuna i tako svi osjete rast plaća je odbijen uz argument da bi to značilo trošak od 2,5 milijardi kuna.

Također, dobro je poznato da su premijer i ministar Marić sve do jučer inzistirali na tome da će od iduće godine, uz ostalo, smanjiti opću stopu PDV-a sa 25 na 24 posto. No, prvotne ambicije su splasnule onog trenutak kada je postalo jasno da Vlada neće moći izbjeći trošak restrukturiranja Uljanika i Petrokemije. To je svakako važniji razlog za odustajanje od smanjenja opće stope PDV-a, čime bi proračun ostao bez dvije milijarde kuna, nego li činjenica što su koalicijski partneri i dio javnosti bilo skloniji smanjenju poreza na dohodak. Na kraju, premijer je kazao kako u Vladi "promišljaju” da se, umjesto početkom 2019. godine, opća stopa PDV-a smanji 2020. godine.

Kada je riječ o povećanju rashoda, ako je suditi po upravo usvojenim Smjernicama fiskalne i ekonomske politike 2019. - 2021., ono što ministar financija u ovom trenutku službeno priznaje jest da će njihov rast biti umjeren. Oni koji se financiraju iz općih prihoda povećat će se za 2,8 milijardi kuna, a oni iz ostalih izvora (uglavnom iz fondova EU), koji pak ne utječu na manjak, bit će uvećani za 2,9 milijardi kuna. Najveće povećanje rashoda odnosi se na mirovine (1,3 milijarde kuna), mjere demografske politike - širenje doplatka za djecu, naknada za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođeno dijete te subvencioniranje stambenih kredita - stajat će 270 milijuna, a provedba kurikularne reforme 200 milijuna kuna. Također, puno se pažnje posvećuje troškovima za pripremu predsjedanja EU 2020.

Ukupni rashodi za zaposlene, međutim, u ovom se trenutku planiraju povećati za samo 706,6 milijuna kuna, što uključuje uvećanje za minuli rad i novo zapošljavanje, te primjenu kolektivnih ugovora. To bi u suštini značilo da plaće u javnom sektoru iduće godine neće rasti. No, tek treba vidjeti što će reći sindikati i kako će doista izgledati proračun za iduću godinu. U Marićeve sadašnje projekcije nisu ušli ni mogući troškovi restrukturiranja Uljanika koji se procjenjuju od 2,5 do čak šest milijardi kuna.

Upravo da bi smanjio narasle apetite za potrošnju, ministar financija je proteklih godina inzistirao na kakvom-takvom poreznom rasterećenju. Iako se izdvaja kao jedan od rijetkih u Vladi koji barem nešto pokušava napraviti, nedvojbeno je da se moglo mnogo više. No, kako izostaje značajnije obuzdavanje rashoda, ni porezno rasterećenje ne može ostaviti "trag u beskraju”.
 
 
Izvor: Jutarnji.hr
AUTOR: Marina Klepo
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Objavljeno: 5. 8. 2018.

Poveznica na izvor

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

(Jutarnji list)
NOVI PRAVAC
Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijel ...
Opširnije
Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

(Poslovni dnevnik)
Pomoćnik ministra graditeljstva Željko Uhlir prokomentirao je rušenje vijadukta u Genovi, ali i sigurnost naših mostova.
...
Opširnije
S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

(Globus)
GLOBUS IMA REZULTATE ISTRAŽIVANJA
Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel ...
Opširnije