Kvalitetnog radnika treba pošteno platiti i znati zadržati u zemlji

(Glas Slavonije)
RADNIK, POSLODAVAC I SINDIKALAC O 1. SVIBNJA
U nas se sve više traže radnici u pomoćnim poslovima, pa se Hrvatska sve više pretvara u zemlju jeftinoga rada i poslova niske složenosti, kaže Sever

Kvalitetnog radnika treba pošteno platiti i znati zadržati u zemlji


Ovogodišnji Međunarodni praznik rada Hrvatska dočekuje sa, službeni su podatci HZMO-a o broju osiguranika mirovinskog osiguranja, 1.489.091 zaposlenim, no Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) ističu da je ta brojka ispod 1,4 milijuna, a da je od krize u realnom sektoru zasigurno izgubljeno oko 200.000 radnih mjesta.

Umirovljenika je 1,23 milijuna, pa na jednog umirovljenika radi samo 1,2 radnika, a nezaposlenih je, podatci su HZZ-a, 162.184. Praznik rada, 1. svibnja, slavi se u ozračju egzodusa radništva na Zapad pa se može čuti gorka šala/istina da je hrvatski radnik – najbolji izvozni proizvod. Tu su i odlasci iz Slavonije u sezonski rad na Jadran, sve veća fleksibilizacija tržišta rada koja nameće nesigurne oblike rada i u kojoj rad na neodređeno uzmiče pred radom na određeno vrijeme. Država projektom "Od mjere do karijere” provodi mjere aktivne politike zapošljavanja poput SOR-a, samozapošljavanja....


Spas u sezoni

Dok se priprema prvosvibanjski grah, prigodni govori, izleti u prirodi i roštilji, i Đakovčanka Svjetlana Pažin priprema se za novi odlazak na rad u sezoni. Ide na Hvar, kao pomoćna radnica u kuhinji. Ona je atipičan primjer našeg radnika – zadovoljna je radnim uvjetima, nadasve plaćom, fleksibilna, voljna mijenjati posao...

- Imam više od 20 godina staža i ne pripadam onim ljudima koji se cijeli život vezuju samo za jedno radno mjesto. Tako sam i s posla u trgovačkom centru otišla nakon 10 godina. Već nekoliko godina radim u sezoni i prezadovoljna sam – i poslodavcem i uvjetima rada i plaćom koja je natprosječna za naše prilike. Kada sam krenula u rad u sezoni, počela sam s upola manjom plaćom nego što sam ju dogovorila sada, za novu sezonu, jer poslodavci ondje prepoznaju kvalitetnog radnika i nadmeću se, "licitiraju” plaćama samo da ga privuku. Još u svojoj prvoj sezoni početnu plaću sam na kraju sezone podigla za trećinu. Moji poslodavci žele zadovoljnog, a oni time dobivaju kvalitetnog radnika, a to se postiže dobrom plaćom - kaže Pažin, po struci trgovkinja.

Dok Svjetlana Pažin na rad odlazi u drugi dio zemlje, mnogi odlaze izvan nje. Zato predsjednik NHS-a Krešimir Sever upozorava na masovni egzodus mladih, obrazovanih ljudi koji u Hrvatskoj ne vide budućnost, a ističe da su posljedice višeznačne – od odljeva intelektualnog kapitala do gospodarskog te demografskog. Poslodavac, vlasnik tvrtke Revizija Grubeša, ekonomist Zdravko Grubeša, što zapošljava 17 ljudi, baš u toj radnoj migraciji vidi poboljšanje položaja našeg radnika.

- To nam je bilo ključno za ulazak u EU - mladi imaju mogućnost izbora i odlaska, donošenja odluke u kojem dijelu tog velikog EU tržišta raditi. Htjeli smo u EU, svjesni smo bili da je to golemo tržište, a nismo konkurentni plaćama kao drugi, pa bolje uvjete naš radnik traži vani. Tako prodaju svoj rad gdje misle da su bolji uvjeti za to. Jer, radna snaga je roba, kao i svaka druga. Moramo nadići rezon iz socijalizma kada je čovjek radio cijeli radni vijek u jednoj firmi. To je prošlost, mladi su odavno shvatili fleksibilnost. Tržište rada je profunkcioniralo, ono je cijeli EU, a ne samo RH - kaže poslodavac Grubeša.


Loša poruka

Sindikalist Sever na to gleda posve drugačije i kaže da nam odlaze mladi, obrazovani ljudi u svojoj najvećoj intelektualnoj, fizičkoj i fertilnoj snazi, da odljev intelektualnog kapitala sa sobom vuče i gospodarski odljev, da odlaze generacije na kojima je trebala počivati budućnost zemlje.

– Istovremeno, u nas se sve više traže radnici u pomoćnim poslovima, pa se Hrvatska sve više pretvara u zemlju jeftinoga rada i poslova niske složenosti. Time odašiljemo vrlo jasnu poruku inozemstvu – mi ćemo za vas obrazovati naše mlade, da vama grade zemlje i vaša gospodarstva - upozorava Sever i dodaje kako Hrvatska pred ovogodišnji 1. svibnja prednjači po nesigurnim oblicima rada.

– U Hrvatskoj je 2002. od ukupno zaposlenih njih 10 posto bilo u nestalnim oblicima rada, a u Europi 12,4 posto. Posljednji službeni podatak o tome je iz 2016. kada je Hrvatska imala 22,2 posto u nesigurnim oblicima rada, a Europa je "skočila” tek na 14,2 posto. Procjene za 2017. su da je RH prestigla 23 posto, a da je Europa još uvijek ispod 15. EK je članicama naznačila da bi u 2018. trebali voditi računa o tome da je prevelik udio nesigurnih oblika rada i da taj trend treba mijenjati. U Hrvatskoj o tome nema ni govora - i ulagači i HUP očekuju daljnju fleksibilizaciju sustava rada - ističe Sever.

Rad u sezoni za Svjetlanu Pažin, kaže, sve je samo ne nesiguran.

– U sezoni zaradim za cijelu godinu, po povratku kući imam pristojnu naknadu s biroa jer mi je zbog natprosječnih primanja u sezoni dobar prosjek, a imam i sasvim solidan povrat poreza - nastavlja zadovoljno Pažin.

Službeno je prosječna plaća u RH nešto iznad 6100 kuna. Tako kaže statistika, a za poslodavca Grubešu ona je, kaže, zbroj netočnih podataka.

– Ne volim pročitati taj podatak, jer moramo razlikovati plaće i po regijama. Prosjek je zasigurno blizu 5000 kuna, moramo uzeti u obzir i dio koji se daje na crno - kaže Grubeša.

U NHS-u upozoravaju da, dok olako puštamo naše mlade, obrazovane ljude van, država sve više podiže kvote uvoznih radnika, a one najnovije su rekordne - čak 31.000. Sever podsjeća na vrijeme kada su one glasile na njih 9000.

- Nismo protiv radnih migracija i stranih radnika kao osoba, no moramo znati da će oni ovdje doći raditi, a zarađeno poslati, odnosno trošiti kod kuće - kaže Sever.
Suzana ŽUPAN
 
 
IZ EKONOMSKIH RAZLOGA GODIŠNJE ODLAZI DVA POSTO GRAĐANA

Predsjednik NHS-a Krešimir Sever kaže da godišnje iz ekonomskih razloga iz Hrvatske odlazi od 75 do 80 tisuća građana, tj. njih oko dva posto. "Naš radnik odlazi jer ovdje ne vidi budućnost i to je temeljna slika našeg radništva. Većina kaže da odlazi zbog preniskih primanja i nesigurnog posla, pa je nezaposlenost tek na trećem mjestu. Taj masovni odlazak iz ekonomskih razloga za sobom vuče besperspektivnost jer ljudi, pogotovo mladi, ovdje ne vide budućnost. Za to su glavni krivci nesposobne političke elite različitih boja koje nisu bile u stanju prepoznati ključne probleme u zemlji. Također, mnogi su gradili profit na nisko plaćenim radnicima na kojima su "nadograđivali” i svoju nisku tehnološku podlogu - kaže Sever.

 
MOŽE LI SE RADITI DO 67. GODINE?

Na upit kako komentira najave o radu do 67. godine, sezonska radnica Svjetlana Pažin odgovara: "To je katastrofa!” No, poslodavac Zdravko Grubeša misli drugačije: "Ne doživljavam to kao tragediju. Dok god čovjeka služi zdravlje, poželjno je da radi, osim, dakako, u nekim djelatnostima. Uostalom, životni vijek čovjeka se produžio. Ovih dana aktualan je na tu temu 'slučaj Paladino'. Zašto ga umiroviti ako ima golemo znanje i zdravlje ga služi? Da sada sjedi i ne radi ništa - bio bi to grijeh. Ako mogu raditi, to je znak da sam zdrav, upotrebljiv, to je sreća”, smatra Grubeša.

 
ŠTO VAM PREDSTAVLJA PRVI SVIBNJA?

Za pomoćnu radnicu u kuhinji u sezoni Svjetlanu Pažin Praznik rada u Đakovu je, kaže, dan odmora, a u sezoni dan "kada radno moramo dobro potegnuti.” Za poslodavca Zdravka Grubešu to je, dodaje, dan kada je slobodan. "Taj dan roštiljamo, a uz to imamo i neku radnu akciju oko kuće”, kaže Grubeša. Za sindikalista Krešimira Severa to je dan kada treba skrenuti pozornost na prava radnika. "No, sve češće se pretvara u velike govore s govornica i sutra – gotovo! S druge strane, treba poštovati tradiciju da ljudi tada žele biti s obitelji, prijateljima, u prirodi, pa se događa da, kada ih mi pozovemo u prosvjedne povorke, sve se teže odazovu jer na taj dan žele biti zajedno, što također treba poštovati, no bude paradoksalno da 1. svibnja mi sve to 'lomimo' na predsjednicima sindikata i sindikalnim aktivistima. Toga dana slavi se rad i radnik i njemu to pravo pripada. Jer, jedino je biće koje svjesno kroz rad stvara nove vrijednosti. Stoga treba ukazivati na sve nepravde koje trpi kao radnik”, kaže Sever.

 
 
Izvor: Glas Slavonije
Autor: Suzana ŽUPAN
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
Objavljeno: 30. 4. 2018.
Poveznica na izvor

 

SVJETSKO DNO Najteže poslovati u Mongoliji, Venezueli i Hrvatskoj. Ubijaju nas visoki porezi, loše pravosuđe i javni sektor

SVJETSKO DNO Najteže poslovati u Mongoliji, Venezueli i Hrvatskoj. Ubijaju nas visoki porezi, loše pravosuđe i javni sektor

(Index)
HRVATSKA je po konkurentnosti u 2018. godini pala za dva mjesta u odnosu na godinu ranije te se sada nalazi na 61. mjestu među 63 države u svije ...
Opširnije
U Danskoj s roditeljima živi 19 posto punoljetne djece, u Hrvatskoj čak 72 posto. U čemu je kvaka?

U Danskoj s roditeljima živi 19 posto punoljetne djece, u Hrvatskoj čak 72 posto. U čemu je kvaka?

(Novi list) Nigdje kao kod mame
Dok mladi Danci, Finci ili Šveđani dom u prosjeku napuštaju s 21 godinom, kod nas »tići« iz gnijezda odlete tek sa 32 ...
Opširnije
Ovo sablažnjava: Podatci koje mora pročitati svaki Hrvat

Ovo sablažnjava: Podatci koje mora pročitati svaki Hrvat

(Dnevno.hr) Hranidbeni lanac
”Slom lažnog proročanstva”, naziv je to knjige koju potpisuje ministar državne imovine Goran Marić. Prije dvije godina ka ...
Opširnije