Kvaliteta života u EU raste, a u Hrvatskoj tone

(Večernji list)
Europsko istraživanje
Javnim uslugama poput zdravstva, školstva, skrbi za djecu zadovoljni smo manje od prosjeka EU i, kao i Grci, mučimo se s dugovima

Kvaliteta života u EU raste, a u Hrvatskoj tone


Dok zemlje EU bilježe napredak u kvaliteti života svojih građana, zadovoljnih vlastitim životom, standardom, javnim uslugama poput zdravstva, skrbi za djecu, Hrvatska tone koliko god nas politika uvjeravala da idemo naprijed i da nam je danas bolje nego jučer.

U Hrvatskoj je pala sreća građana i zadovoljstvo životom, za razliku od EU kod nas ne pada broj građana koji ne uspijevaju platiti račune i dugove, na dnu smo EU po neravnoteži između obiteljskog i radnog života. Hrvati nemaju povjerenja u ljude i institucije, javnim uslugama zadovoljni smo manje od prosjeka EU... Pokazuje to Europsko istraživanje o kvaliteti života uglednog Eurofounda, provedeno krajem 2016., a objavljeno ovih dana.


U društvu Bugara i Grka

Ispitano je gotovo 37.000 građana EU i pet članica kandidatkinja i u odnosu na 2011. zabilježen je opći napredak u kvaliteti života u EU. Zadovoljstvo životom u EU je relativno visoko, no u Hrvatskoj je ispod prosjeka EU, i palo je niže nego što je bilo 2011. U prosjeku smo manje sretni od građana EU i manje nego što smo bili 2011. Pored nas relativno veliki pad zadovoljstva i sreće građana zabilježeni su u Cipru, Grčkoj, Italiji i Španjolskoj, najviše pogođenima krizom, dok su se s druge strane životno zadovoljstvo i sreća povećali u mnogim istočnoeuropskim zemljama. Između 2011. i 2016. zadovoljstvo standardom ujednačilo se među članicama EU, no Hrvatska i tu loše stoji i ispod prosjeka je EU. Od nas su nezadovoljniji standardom samo Bugari i Grci, dok su najzadovoljniji Danci, Šveđani, Austrijanci, Luksemburžani. Hrvatska je, navodi se, doživjela pogoršanje zadovoljstva građana u mnogim životnim područjima, što je pridonijelo i smanjenju ukupnog zadovoljstva životom.

Uz sve navedeno, uzalud je političarima mantrati o pomacima kad ih građani ne vide i ne osjete na vlastitoj koži. I zbog toga val iseljevanja mladih ljudi još uvijek nije zaustavljen. Manje smo i optimistični od prosjeka EU u kojoj je 2016. 64 % građana s optimizmom gledalo na svoju budućnost, a kod nas njih samo 55%, te se i po tome, s Ciprom i Portugalom, ubrajamo u zemlje koje imaju nizak ukupni optimizam građana. Najoptimističniji glede svoje budućnosti su Šveđani (85%), Danci (84 %), Irci (81%), Finci (81 %), a slijede ih Luksemburg, Nizozemska, Britanija, Austrija. Jedino Hrvati mrvicu optimističnije od prosjeka EU (57%) gledaju na budućnost svoje djece i unuka (58%) mada je to, naravno, daleko od vodećih zemalja poput Švedske, Danske i Irske u kojima oko 80% građana optimistično gleda i na budućnost svoje djece. U gotovo svim zemljama EU ljudi su optimističniji nego što su bili 2011. kad su se još osjećale posljedice ekonomske krize. Zanimljivo je da su u 12 zemalja među kojima je najviše razvijenih država na čelu s Francuskom, Luksemburgom i Belgijom ljudi pesimističniji glede budućnosti svoje djece nego vlastite. Jedno od tumačenja je da se nakon krize smatra da će djeca imati lošiji standard, a drugo da se roditelji u tim zemljama brinu za budućnost djece zbog opasnosti od terorizma i zagađenog okoliša, što dodatno treba istražiti.

Dok u prosjeku trećina Europljana izvješćuje da si ne može platiti tjedan dana godišnjeg odmora za sve članove kućanstva, otprije je poznato da je u Hrvatskoj postotak takvih građana dvostruko veći. U većini država EU od 2011. pao je udio ispitanika koji ne mogu plaćati kredite, zajmove, a samo nekoliko zemalja ima suprotan trend. Među njima su Hrvatska i Grčka čiji građani imaju problema s podmirivanjem dugova i komunalnih računa. Hrvatska s Grčkom prednjači i po broju građana koji ne mogu platiti telefonske i račune za internet. Osobito je negativno za našu zemlju koja izumire, i u kojoj je "kao” politika svjesna važnosti pronatalitetne politike, što se kod nas te u Rumunjskoj i Češkoj od 2007. znatno povećala neravnoteža između obiteljskog i poslovnog života i za muškarce i za žene, pa građani svjedoče da im se teže koncentrirati na poslu zbog obiteljskih odgovornosti. Napominje se da je to i zato što u ove tri zemlje vrlo malo žena radi skraćeno (5% ili manje), a prosječno tjedno radno vrijeme za žene je relativno visoko i debelo prelazi 40 sati tjedno.


Terorizam ostavio trag u EU

Iako se u mnogim zemljama EU pogoršala ravnoteža između privatnog i poslovnog života, najmanje ispitanika koji imaju takvih problema je, očekivano, u skandinavskim zemljama i zapadnoj Europi. Hrvatska, nažalost, ima najnižu ravnotežu između posla i obiteljskog života, a Nizozemska najvišu usklađenost između to dvoje. Naši građani su kao i Grci u prosjeku manje zadovoljni javnim uslugama poput zdravstva, obrazovanja, skrbi za djecu, mirovinama, socijalnim stanovanjem od građana EU. Poznato je i da se ubrajamo među zemlje u kojima je najmanji obuhvat djece vrtićima. Hrvatski građani te bugarski imaju najniže razine povjerenja u ljude. Tako je ono kod nas ocijenjeno tek 3,8 na skali do 10, dok najviše razine povjerenja u ljude imaju Finska (7,4), Danska (7,3), Švedska (6,6), Nizozemska (6,2) i Irska (6,0).

Isto tako očekivano je nisko povjerenje naših građana u institucije, Sabor, Vladu, pravni sustav... Inače, dok se u EU smanjila napetost između bogatih i siromašnih, uprava i radnika, ali ne i kod nas, u razvijenim zemljama EU porasla je od 2011. napetost između vjerskih i etničkih skupina, što se tumači raspravama o imigraciji i novijim događajima.
 
 
Izvor: Večernji.hr
Autor: Dijana Jurasić
Foto: Igor Kralj/Pixsell
Objavljeno: 31. 1. 2018.
Poveznica na izvor


Priopćenje NHS-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde

Priopćenje NHS-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde

Danas obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde. Unutar velikog broja međunarodnih i svjetskih dana, među kojima ima i onih poput Svjetskog dana jaja, ... ...
Opširnije
Mikulić na suđenju Kalmeti: Smijenjen sam jer sam odbio Sanaderov nalog

Mikulić na suđenju Kalmeti: Smijenjen sam jer sam odbio Sanaderov nalog

(Jutarnji list)
NASTAVLJEN PROCES
Ispitivanjem nekadašnjega državnog tajnika te bivšeg člana uprave Hrvatskih autocesta Milivoja Mikulića, koji je us ...
Opširnije
Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

(Tportal)
Rad na četiri sata
Od početka ove godine svi umirovljenici koji to žele mogu se vratiti na tržište rada i zaposliti se na četiri sata. ...
Opširnije