KOLUMNA Prvi smo u Europi po kresanju radničkih prava

ZLU NE TREBALO DENISA ROMCA
Autor: Denis Romac
Hrvatska je među četiri vodeće europske zemlje po postotku zaposlenih na određeno vrijeme, a vodeća je po brzini rasta broja ugovora na određeno...

KOLUMNA Prvi smo u Europi po kresanju radničkih prava


(Novilist.hr) Hrvatska je među četiri vodeće europske zemlje po postotku zaposlenih na određeno vrijeme, a vodeća je po brzini rasta broja ugovora na određeno, pa će, s obzirom na to da hrvatski poslodavci gotovo više uopće ne zapošljavaju na neodređeno, Hrvatska i po tome uskoro biti vodeća
 
Nakon što je prekjučer vlada Andreja Plenkovića dobila zvučnu pljusku iz Bruxellesa zbog neprovođenja i stalnog odgađanja reformi, što je dovelo do usporavanja i ugrožavanja rasta gospodarstva, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić najavila je kako će »tijekom ovog mjeseca intenzivirati individualne razgovore s pojedinim resorima i ministrima, a vezano u pripremu novog nacionalnog plana reformi«.

Drugim riječima, osoba koja je u Plenkovićevoj Vladi zadužena za reforme – i koja je u tu vladu, uostalom, i kooptirana kao istinska reformatorica i stručnjakinja koja neće bježati od teških odluka i, kako ih je nazivala, »bolnih rezova«– sada, godinu i pol od formiranja vlade, poručuje da će već ovog mjeseca početi pripremati »novi nacionalni plan reformi«.

Ako tako doista i bude, i ako Martina Dalić obavi i intenzivira »individualne razgovore« s ministrima i pojedinim resorima, i ako se postigne dogovor oko pojedinih reformi, logično je očekivati kako će sigurno trebati još najmanje godinu ili dvije za pripremu tih reformi, pogotovo onih ambicioznijih, koje se obično nazivaju strukturnim reformama. A to onda znači i da bi se te famozne reforme trebale početi provoditi najranije za godinu ili dvije, dakle potkraj mandata Plenkovićeve Vlade što je, dakako, nerealno. Svi dobro znamo da nijedna vlada – a pogotovo ne oportunistička kao što je Plenkovićeva – ne provodi »bolne« reforme u zadnjoj godini mandata, uoči borbe za još jedan mandat.

Sve to upućuje na samo još jedan zaključak. Čini se da od famoznih reformi, pogotovo onih strukturnih, »bolnih«, u mandatu ove vlade neće biti ništa. To samo po sebi možda i nije najgora stvar na svijetu, s obzirom na naše dosadašnje tragično iskustvo s reformama, pogotovo strukturnim. Jedna od takvih reformi je i reforma tržišta rada, u čemu je Hrvatska proteklih 15-tak godina bila i više nego uspješna.


O čemu je točno riječ?

Hrvatska je prve promjene na tom planu napravila još devedesetih, 1992. i 1995. godine, kada je promijenjen dotadašnji socijalistički Zakon o radnim odnosima. No, ozbiljne i značajne izmjene na tržištu rada dogodile su se tek 2001. i 2003. godine, u vrijeme Vlade Ivice Račana. Sljedeći korak u pravcu »fleksibilizacije« i »liberalizacije« tržišta rada dogodio se u vrijeme vlade Jadranke Kosor, a završni čin za vlade Zorana Milanovića 2014. godine. Simptomatično je, dakako, da je najtemeljitija fleksibilizacija tržišta rada provedena u vrijeme formalno socijaldemokratskih vlada, najprije one Račanove, a potom i Milanovićeve.

Premda su sve promjene od početka devedesetih do danas, a pogotovo one poslije 2003. godine, redovito bile opravdavane famoznom »fleksibilizacijom«, koja je tobože trebala pomoći brže i veće zapošljavanje radnika, sve zakonske promjene na tržištu rada uvijek su se svodile na smanjivanje radničkih prava. Usklađivanje s pravnom stečevinom EU iskorišteno je za daljnje rezanje prava radnika, a upravo na poticaj Europske komisije forsirani su i atipični, prekarni oblici rada. Ovdje valjda ne treba previše objašnjavati kako je pritom izostalo njihovo reguliranje, što je opet bilo posve u skladu s vladajućom mantrom prema kojoj je naše tržište rada tobože kruto i preregulirano.

I kakve su posljedice tih reformi? Kako, dakle, izgleda naše tržište rada nakon višekratne fleksibilizacije i deregulacije pod dirigentskom palicom Europske komisije? Hrvatska je prema podacima Eurostata na neslavnom prvom mjestu u Europskoj uniji po prekarnim ugovorima o zapošljavanju koji traju do tri mjeseca. Dok je takvih ugovora u EU-u u prosjeku tek nešto više od dva posto, u Hrvatskoj ih je više od osam posto! Hrvatska je danas i među četiri vodeće europske zemlje po postotku zaposlenih na određeno vrijeme, a vodeća je po brzini rasta broja ugovora na određeno, tako da će, s obzirom na to da hrvatski poslodavci široko koriste zakonske mogućnosti i gotovo više uopće ne zapošljavaju na neodređeno, Hrvatska i po tome uskoro biti vodeća. Prema podacima Eurostata, 2016. godine u Hrvatskoj je 22,2 posto svih ugovora o radu bilo sklopljeno na određeno vrijeme, a pretpostavlja se da danas u Hrvatskoj svaki četvrti radnik radi na takav ugovor. U EU-u je takvih ugovora oko 14 posto.

A jasno je i što privremeni ugovor znači za radnika: nesigurnost i stalan strah za radno mjesto, osjećaj da ga poslodavac drži u šaci, ali u pravilu i nisku plaću, neadekvatnu socijalnu zaštitu i nikakva radnička prava. No, za poslodavce su takvi radnici najpoželjniji, jer su poslušni, nisu u poziciji boriti se za svoja prava, a lakše ih je otpuštati jer im ne moraju isplatiti otpremninu.

Sve u svemu, nakon tog šokantnog ishoda višegodišnjeg reformiranja i fleksibiliziranja našeg tržišta rada, sada bi jedina prava reforma trebala ići u suprotnom pravcu, odnosno u pravcu favoriziranja zapošljavanja na neodređeno i zaštite prekarnih oblika rada, kako bi se barem donekle ispravila aktualna neravnoteža na našem tržištu rada. No, drugo je pitanje koliko je to uopće realno. Vidimo, na žalost, barem u ovom slučaju, da je reformski potencijal Plenkovićeve Vlade nikakav.
 
 
Preuzeto s: nhs.hr
Izvor: Novi list
Autor: Denis Romac

 

Jesmo li se prerano obradovali da su uhljebi zaustavljeni?

Jesmo li se prerano obradovali da su uhljebi zaustavljeni?

(Slobodna Dalmacija)
Nakon isteka mandata ravnateljica je htjela biti šefica odjela, no stopirala ju je hrabra splitska sutkinja; Na žalost, ne slijede ...
Opširnije
Radnicima Podravke u prosincu uz plaću dodatnih 3.000 kuna

Radnicima Podravke u prosincu uz plaću dodatnih 3.000 kuna

(N1info)
Iz koprivničke prehrambene industrije Podravke u utorak su izvijestili da će radnicima uz plaću u prosincu biti isplaćeno dodatnih 3.000 kuna, ...
Opširnije
U DUŽNIČKOM ROPSTVU Krajem studenoga u blokadi 269.582 građana, najviše ih je dužno - teleoperatorima

U DUŽNIČKOM ROPSTVU Krajem studenoga u blokadi 269.582 građana, najviše ih je dužno - teleoperatorima

(Novi list)
Po podatcima Fine, najveći dio duga građana, glavnica u iznosu od 7,36 milijarda kuna te kamate koje iznose 2,99 milijarda kuna, odnosio se ...
Opširnije