Kolektivni ugovor iz 2015. godine

Taj je ugovor potpisan od strane Sindikata prometa i veza Hrvatske (SPIVH) uz sudjelovanje Nezavisnog cestarskog sindikata
Ugovor se primjenjuje uz Dodatak Kolektivnom ugovoru od 27. srpnja 2015. godine


 
 
 
 
SINDIKAT PROMETA I VEZA HRVATSKE, sa sjedištem  u Zagrebu, Škendera Fabkovića 1/I OIB 77139777679 (u daljnjem tekstu:  Sindikat) zastupan po Lisičak Stjepanu, predsjedniku

i

NEZAVISNI CESTARSKI SINDIKAT sa sjedištem  u Zagrebu, Širolina 4 OIB 84712436363 (u daljnjem tekstu:  Sindikat) zastupan po Mijatu Staniću, predsjedniku (u daljnjem tekstu: sindikat), s  jedne strane,

i

1.)  Županijske ceste zagrebačke županije d.o.o. 10382 Goričica-Donja Zelina
       Zagrebačka cesta 44/a
       OIB:  86962125052, zastupan po direktoru, Franjo Lazarin, dipl.oec.

2.)   Ceste Karlovac d.d. 47250 Duga Resa, Belajske poljice, Poslovni park 1/A
       OIB:  30218158872, zastupan po direktoru, Darko Marković, dipl.ing.građ.
 
3.)   PZC Varaždin d.d. 42000 Varaždin, Kralja P.Krešimira IV br. 25
       OIB:  77718926011, zastupan po predsjedniku uprave, Saša Varga, dipl.ing.geot.
 
4.)   Ceste d.d. 43000 Bjelovar, Josipa Jelačića 2
       OIB: 35299396580, zastupan po direktoru, Stjepan Bogović, dipl.ing.građ.
 
5.)   Ceste-Rijeka, d.o.o. 51227 Kukuljanovo, Industrijska zona, Kukuljanovo 377
       OIB:  01371628232, zastupan po predsjedniku uprave, Alojz Zbašnik, dipl.oec.
 
6.)   Ceste Šibenik d.o.o. 22000 Šibenik, Velimira Škorpika 27
       OIB:  26591133102, zastupan po direktoru Ante Malenica, dipl.ing.prom.
 
7.)   Lika ceste d.o.o. 53000 Gospić, Smiljanska 41
       OIB.  92953194406, zastupan po direktoru, Željko Devčić, ing.prom.
 
8.)   Istarske ceste d.o.o.  52100 Pula, Partizanski put 140
       OIB:  04000527358, zastupan po direktoru, Igor Maras, ing.prom.
 
09.)  Ceste zadarske županije do.o.  23000 Zadar, Franka Lisice 77
        OIB:  63782992615, zastupan po direktoru, Radoslav Gudelj, ing.građ.
 
10.)  Cesting d.o.o.  31000 Osijek, Vinkovačka cesta 63a
        OIB:  62759668985, zastupan po direktoru, Marko Bagarić, dipl.ing.građ.
 
11.)  Ceste Sisak d.o.o.  44000 Sisak, Lađarska 28 c  P.P. 50
        OIB:  61882951675, zastupan po direktoru, Mario Mioković, ing.građ.
 
12.)  Dubrovnik ceste d.d.  20000 Dubrovnik, Vladimira Nazora 8
        OIB:  60216477432, zastupan po direktoru,Roberto Krile, dipl.oec.

 13.)  Županijske ceste Split d.o.o.  21000 Split, Ruđera Boškovića 22
         OIB:  65717231356, zastupan po direktoru, Jure Šundov

(u daljnjem tekstu: poslodavac), s druge strane,

sklopili su u Zagrebu, dana _________ 2015. godine



KOLEKTIVNI UGOVOR

UVOD I SADRŽAJ:

Ovaj Kolektivni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) sastoji se od:

I.    dio – Radno pravni odnosi:
1.    Opće odredbe,
2.    Sklapanje ugovora o radu,
3.    Pripravnici,
4.    Radno vrijeme,     
5.    Odmori i dopusti,
6.    Obrazovanje radnika i osposobljavanje za rad,
7.    Zaštita privatnosti radnika, dostojanstva radnika i zabrana diskriminacije,
8.    Prestanak ugovora o radu,
9.    Zaštita prava radnika,
10.  Naknada štete,
11.  Odnosi sa sindikatom,
12.    13.  Uvjeti za rad radničkog vijeća,

II.    dio – Tarife, plaće, dodaci, naknade i ostala primanja:
1.    Opći dio,
2.    Plaće,
3.    Dodaci na plaće,
4.    Naknade plaće,
5.    Naknade, potpore, nagrade

III.    dio – radni uvjeti i zaštita na radu

IV.    dio – prijelazne i završne odredbe


I.    dio

Radno pravni odnosi
 
 
1.    OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se na sve radnike zaposlene kod Poslodavca na području Republike Hrvatske.
U smislu ovog Ugovora, Poslodavac je svako društvo koje je potpisnik ovog Ugovora.
Pod pojmom radnik podrazumijevaju se svi radnici, zaposleni kod Poslodavca na određeno vrijeme, na neodređeno vrijeme, s punim, nepunim i skraćenim radnim vremenom, koji rad obavljaju u prostorijama Poslodavca i u drugim prostorima u kojima Poslodavac organizira posao, a nisu u vlasništvu Poslodavca.
Ugovorne strane se obvezuju u dobroj vjeri poštivati njegove odredbe.

Članak 2.
Odredbe ovog Ugovora primjenjuju se neposredno. Ako se ugovorom o radu  sklopljenim između Poslodavca i radnika pojedina prava za radnika utvrde povoljnije od prava utvrđenih ovim Ugovorom, te će se odredbe neposredno primjenjivati.
Ako se općim aktom Poslodavca neko pravo radnika utvrdi u manjem opsegu od prava koja proizlaze iz ovog Ugovora, primjenjivati će se odredbe ovog Ugovora.
Ako je neko pravo iz radnog odnosa različiti uređeno ugovorom o radu, općim aktom poslodavca, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ovim Ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo.
Ako odredbe ugovora o radu upućuju na primjenu ovog Ugovora, te odredbe postaju  sastavni dio ugovora o radu.
 
 
2.    SKLAPANJE UGOVORA O RADU

1.    Ugovor o radu

Članak 3.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.
Ugovor o radu odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu iz članka 15. Zakona o radu, mora sadržavati sve bitne uglavke, a najmanje o:
1.    strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
2.    mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
3.    nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4.    danu početka rada
5.    očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6.    trajanju plaćenog godišnjeg odmora na koji ranik ima pravo, a u slučaju da se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanje potvrde, načinu određivanja trajanja tog odmora
7.    otkaznim rokovima koji se mora pridržavati radnik,  odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora odnosno izdavanje potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova
8.    osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koje radnik ima pravo
9.    trajanju redovitog radnog dana ili tjedna.
Umjesto uglavaka iz stavka 1. točka 6., 7., 8. i 9. ovog članka, može se u ugovoru, odnosno potvrdi, uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
U slučaju suglasne promjene radnog mjesta sa radnikom se sklapa novi ugovor o radu uz naznaku broja  ugovora koji prestaje vrijediti.

Članak 4.
Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, Poslodavac je dužan radniku najkasnije dan prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru.
Potvrda iz prethodnog stavka mora sadržavati uglavke iz ugovora o radu i članka 3. ovog Ugovora.

Članak 5.
Pod radnim stažem smatra se vrijeme koje radnik proveo na radu, a koje je do 01. srpnja 2013. godine bilo upisano u radnu knjižicu, a nakon 01. srpnja 2013. godine izvodom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz elektroničke baze podataka sukladno Pravilniku o elektroničkom zapisu podataka iz područja radnih odnosa (NN, broj 79/13).
Radni staž kod Poslodavca je radni staž koji je radnik ostvario u društvu, odnosno njegovim pravnim prednicima.

Članak 6.
U slučaju kolektivnog viška radnika, Poslodavac je dužan prekvalificirati radnika i ispitati mogućnosti njegovog zapošljavanja na slobodnim radnim mjestima.

Članak 7.
Prilikom sklapanja ugovora o radu radnik je dužan izvijestiti Poslodavca o bolesti ili drugoj okolnosti koja ga onemogućuje ili bitno ometa u  izvršenju obveza iz ugovora o radu ili koja ugrožava život ili zdravlje osoba s kojima u izvršenju ugovora o radu radnik dolazi u dodir.
Radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje određenih poslova Poslodavac može uputiti radnika na liječnički pregled.
Troškove liječničkog pregleda iz stavka 2. ovog članka snosi Poslodavac.

Članak 8.
Poslodavac samostalno utvrđuje svoj organizacijski ustroj, organizacijske i radne dijelove, strukturu i broj zaposlenih i uvjete koje radnici moraju ispunjavati za obavljanje poslova.
Posebni uvjeti za zasnivanje radnog odnosa na svim poslovima za koje Poslodavac smatra da ih radnici moraju ispunjavati sastavni su dio Pravilnika o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

2.    Probni rad

Članak 9.
Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.
Probni rad za radnika do trećeg stupnja stručne spreme ne može se utvrditi u trajanju dužem od dva mjeseca; za četvrti stupanj stručne spreme u trajanju do četiri mjeseca, za peti stupanj stručne spreme u trajanju do pet mjeseci i za šesti i sedmi stupanj stručne spreme u trajanju do šest mjeseci.
Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
Ako je ugovoren probni rad, otkazni rok traje najmanje sedam dana.

3.    Ugovor o radu ne neodređeno vrijeme

Članak 10.
Ugovor o radu sklapa se na neodređeno vrijeme, ako zakonom nije drukčije određeno.
Ako ugovorom o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

4.    Ugovor o radu na određeno vrijeme

Članak 11.
Ugovor o radu može se iznimno sklopiti na određeno vrijeme, za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja.
Poslodavac s istim radnikom smije sklopiti uzastopni ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako za to postoji objektivan razlog koji se u tom ugovoru ili u pisanoj potvrdi o sklopljenom ugovoru o radu  mora navesti.
Ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor o radu, ne smije biti neprekinuto duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno zakonom.
Ograničenja iz stavka 2. i 3. ovog članka ne odnose se na prvi ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme.
Svaka izmjena, odnosno dopuna ugovora o radu na određeno vrijeme koja bi utjecala na produljenje ugovorenog trajanja toga ugovora, smatra se svakim sljedećim uzastopnim  ugovorom o radu na određeno vrijeme.
Prekid kraći od dva mjeseca  ne smatra se prekidom razdoblja od tri godine iz stavka 3. ovog članka.
Ako je ugovor o radu na određeno vrijeme sklopljen protivno ovim odredbama ili ako radnik nastavi raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Članak 12.
Poslodavac će s radnikom s kojim je zasnovao radni odnos na određeno vrijeme, zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme, ako je radnik na određeno vrijeme radio temeljem uzastopnih ugovora o radu najmanje tri godine ili ako radnik ostane raditi kod Poslodavca i nakon isteka vremena za koje je ugovor sklopljen.
Poslodavac ne smije sklopiti više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju koji se radni odnos kod Poslodavca zasniva na neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenazočnog radnika.

Članak 13.
Poslodavac je dužan obavijestiti radnika koji su kod njega zaposleni na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji su sklopiti ugovor o radu ne neodređeno vrijeme.

5.    Dužnost poštivanja propisa u svezi s radnim odnosom

Članak 14.
Poslodavac je obvezan omogućiti radniku, prije stupanja na rad, upoznavanje sa sadržajem ovog Ugovora i drugih općih akata kojima se uređuju prava, obveze i odgovornosti radnika.
Radnik je obvezan da ugovorom o radu preuzete poslove obavlja savjesno i stručno u skladu s naravi i vrstom posla, usavršavati svoja znanja i radne vještine, te štititi interese Poslodavca.
Poslodavac je obvezan omogućiti radniku, prije stupanja na rad, da se upozna s propisima iz radnog odnosa, organizacijom rada, zaštitom na radu i opasnostima posla koje će obavljati, osposobiti ga za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja, a u skladu s mogućnostima i potrebama rada osigurati školovanje i usavršavanje, te za izvršeni rad isplatiti plaću i omogućiti ostvarivanje i drugih prava utvrđenih zakonom.

Članak 15.
Invalidu rada, radniku kod kojeg postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radno sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu sa posebnim propisom, Poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio.
Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovog članka, Poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove.
U sporu između Poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 1. ovog članka odgovarajući.
Ako je poslodavac poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovog članka, a ne može osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

 
3. PRIPRAVNICI

Članak 16.
Pripravnicima se smatraju osobe koje se prvi puta zapošljavaju radi osposobljavanja za samostalni rad u zanimanju za koje su se školovali.
S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako kod Poslodavaca postoji potreba za zapošljavanjem radnika na poslovima za koje se pripravnih osposobljava.
S pripravnikom se sklapa ugovor o radu na određeno vrijeme ukoliko postoje mogućnosti za njegovo osposobljavanje, a ne postoje potrebe poslodavca za trajnim zapošljavanjem.

Članak 17.
Duljina staža za pripravnike određuje se ovisno o stručnoj spremi i to:
-    pripravnik sa srednjom stručnom spremom od 4 do 6 mjeseci;
-    pripravnik sa visom stručnom spremom od 5 do 10 mjeseci;
-    pripravnik sa visokom stručnom spremom od 6 do 12 mjeseci.
Duljina pripravničkog staža određuje se ugovorom o radu  prema programu stručnog osposobljavanja koji donosi Poslodavac u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.
Trajanje pripravničkog staža produljuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada (bolesti, vojne vježbe i sl.) ako je ukupna odsutnost trajala duže od 3o (trideset) dana.

Članak 18.
Pripravniku se imenuje mentor iz redova radnika na radnom mjestu za koje se obavlja pripravnički staž, a koji ima najmanje isti stupanj stručne spreme i obrazovanje kao pripravnik  te najmanje tri godine radnog iskustva u struci.

Članak 19.
Nakon završetka pripravničkog staža, pripravnik može polagati stručni ispit prema sadržaju koji je sastavni dio programa osposobljavanja.
Stručni ispit se polaže pred komisijom od tri člana koju imenuje Poslodavac. Članovi komisije moraju imati najmanje isti stupanj stručne spreme kao i pripravnik čije se znanje i sposobnosti provjeravaju.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit poslodavac može redovito otkazati.

Članak 20.
Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni.
Evidencija iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu sukladno Pravilniku koji će donijeti ministar nadležan za rad.
Poslodavac je dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz stavka 2. ovog članka.

 
4.    Radno vrijeme

Članak 21.
Radno vrijeme radnika može biti puno, nepuno i duže od punog radnog vremena (prekovremeni rad).
Radno vrijeme može biti raspoređeno kao:
-    jednokratno,
-    dvokratno,
-    u smjenama (turnusima)
Raspored tjednog radnog vremena na pojedine dane u tjednu, početak i završetak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme odmora uređuje pravilnikom kojeg donosi Poslodavac u skladu sa specifičnostima poslovanja, uz obveznu prethodnu suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća.

Članak 22.
Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama Poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi Poslodavac.
Radnim vremenom ne smatra se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova, ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac.
Vrijeme pripravnosti uređuje se ugovorom o radu.
Visina naknade za pripravnost iznosi ______ kuna po satu pripravnosti.
U radno vrijeme ne ubraja se vrijeme u kojem je radnik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova (vrijeme pripravnosti) pripada naknada u visini od ____% satnice.

Članak 23.
U radno vrijeme koje ulazi u mjesečni fond sati radnika računa se i vrijeme:
  • obaveznog liječničkog pregleda – 8 (osam) sati,
  • prekida i zastoja u radu do kojeg je došlo krivnjom Poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
  • rada u tijelima Poslodavca, rada u sindikatu, rada povjerenika radnika za zaštitu na radu, rada radničkog vijeća ili drugim aktivnostima vezanim za ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa – u dužini stvarno utrošenog vremena, a najviše kao da je radio (za radnike kji rade u smjenama vrijeme trajanja smjene),
  • predviđene stanke u tijeku dnevnog odmora.

Članak 24.
Poslodavac će osigurati radniku koji radi u nepunom random vremene ili vremenu dužem od punog radnog vremena (prekovremeni rad), sva prava kao i radniku koji radi u punom radnom vremenu, ali u opsegu koji ovisi o dužini radog vremena.

Članak 25.
Poslodavac će opravdati zakašnjenje  radnika na posao na temelju pismenog opravdanja -ispričnice mjerodavnih tijela ili drugih dokaza o postojanju takvih okolnosti da se zakašnjenje nije moglo izbjeći.

Članak 26.
Poslodavac, uz suglasnost Radničkog vijeća može uvesti klizno radno vrijeme, ukoliko to priroda posla omogućujee sa najviše 90 (devedeset) minuta odstupanja na početku, odnosno završetku rada.

Članak 27.
U slučaju da radnik radi kraće od punog radnog vremena, radi njege djeteta ili radi njege djeteta sa poteškoćama u razvoju, početak i završetak radnog vremena utvrditi će se dogovorom između radnika i Poslodavca.
U slučaju spora o primjeni radnog vremena Poslodavac će zatražiti mišljenje Radničkog vijeća o početku, odnosno završetku rada.

1. Puno radno vrijeme
 
Članak 28.
Puno radno vrijeme iznosi 40 (četrdeset) sati tjedno.
Puno radon vrijeme iznosi u pravilu 8 (osam) sati dnevno, ali ne manje od 6 (šest) sati.
Radno vrijeme u tjednu raspoređuje se na  5 (pet) uzastopnih radnih dana.

2. Nepuno radno vrijeme

Članak 29.
Radno vrijeme na određenim mjestima može iznositi i manje od 4o (četrdeset) sati tjedno (nepuno radon vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova i radnih zadataka ili druge okolnosti.
Poslodavac je dužan uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća aktom o unutarnjoj organizaciji I sistematizaciji odrediti radna mjesta na kojima se radi nepuno radon vrijeme.
Poslodavac će radniku koji radi u nepunom radnom vremenu isplatiti sva materijalna prava (jubilarna nagrada, regres, nagrada za božične blagdane, troškovi prijevoza na posao i s posla i sl.) na koje radnik ima pravo, u punom iznosu, kao i radnicima koji rade u punom radnom vremenu.

Članak 30.
Radnik koji radi u punom ili nepunom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim posloavcem u najdužem trajanju od osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je Poslodavac, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.

3. Skraćeno radno vrijeme

Članak 31.
Na poslovima na kojima uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sugurnosti na radu nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.
Poslovi iz stavka 1. ovog članka, te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuje se posebnim propisom.

4. Prekovremeni rad

Članak 32.
U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev Poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).
Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako priroda prijeke potrebe onemogućava Poslodavca da  prije početka prekovemenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev Poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana odd ana kada je prekovremeni rad naložen.
Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.
Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od stoosamdeset sati godišnje.

Članak 33.
Zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika.
Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine života, samohrani roditelj s djetetom do šest godina života, radnik koji radi u nepunom radnom vremenu kod više poslodavaca i radnik koji je s drugim poslodavcem sklopio ugovor o radu u trajanju do osam sati tjedno odnosno do stoosamdest sati godišnje, mogu raditi prekovremeno samo ako dostave poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Članak 34.
Uvođenje rada dužeg od punog radnog vremena (prekovremeni rad) nije  dopušteno ako se posao može obaviti odgovarajućom organizacijom, podjelom rada, rasporedom radnog vremena ili zapošljavanjem novih radnika.

5. Noćni rad

Članak 35.
Svako obavljanje poslova i radnih zadataka radnika u vremenu između 22 /dvadeset dva/sata uvečer i 6 /šest/ sati ujutro idućeg dana smatra se noćnim radom.
Za maloljetnike rad u vremenu između 20 /dvadeset/ sati uvečer i 6 /šest/sati ujutro idućeg dana, smatra se noćnim radom.
Noćni radnik je radnik koji prema svom dnevnom rasporedu radnog vremena redovito radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, ili koji tijekom kalendarske godine radi najmjanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnog rada.
Noćni radnik ne smije tijekom razdoblja od četiri mjeseca u noćnom radu raditi duže od prosječnih osam sati tijekom svakih dvadeset četiri sata.
Noćni radnici imaju pravo na sistematski pregled na trošak Poslodavca sukladno posebnom propisu.

6. Rad u smjenama

Članak 36.
Rad u smjenama je organizacija rada kod Poslodavca kod koje dolazi do izmjene radnika na istim poslovima I istom mjestu rada u skladu s rasporedom radnog vremena, koji može biti prekinut ili neprekinut.
Smjenski radnik je radnik koji kod Poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, posao obavlja u različitim smjenama.
Ako je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, mora se osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce najduže jedan tjedan.

7. Preraspodjela radnog vremena

Članak 37.
Ako narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radon vrijeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radon vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena.
Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono ne smije  biti duže od 48 sati tjedno, odnosno 56 sati tjedno, uz uvjet da radnik dostavi Poslodavcu pisanu izjavu o pristanku na takav rad. Preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže 6 (šest) mjeseci.
Preraspodijeljeno radno vrijeme ne smatra se prekovremenim radom.
Preraspodjela radnog vremena utvrđuje se odlukom Poslodavca koji obvezno sadržava: vrijeme duljeg i kraćeg trajanja rada, popis radnika obuhvaćenim preraspodjelom te izjave radnika koji rade duže od 48 /četrdeset osam/ sati tjedno, a najviše do 56 /pedeset šest/ sati tjedno, o njihovom pristanku na rad u tako preraspodijeljenom random vremenu.    

 
5. ODMORI  I  DOPUSTI

1. Odmor tijekom dnevnog rada (stanka)

Članak 38.
Radnik koji radi najmanje 6 /šest/ sati dnevno ima svakog radnog dana pravo na odmor /stanku/ u trajanju od 30 /trideset/ minuta.
Stanka ne smije biti određena u prva 2 /dva/ sata nakon početka rada, a niti u zadnjem satu prije završetka rada.
Poslodavac je dužan za radnika koji svoj rad obavlja u smjenama propisati vrijeme stanke za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrđenom rasporedu smjena.
Vrijeme odmora tijekom rada smatra se vremenom provedenim na radu.

2. Dnevni odmor

Članak 39.
Tijekom svakog vremenskog razdoblja od dvadesetčetiri sata, radnik ima pravo na dnevni odmor od najmanje dvanaest sati neprekidno.
Iznimno od stavka 1. ovog članka, posloavac je dužan punoljenom radniku koji radi na sezonskim poslovima (zimska služba), a koji se obalvjaju u dva navrata tijekom radnog dana, osigurati pravo na dnevni odmor u trajanju od najmanje deset sati .
Radniku iz satvka 2. ovog članka mora se omogućiti korištenje zamjenskog dnevnog odmora odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na rau zbog kojeg dnevni odmor nije koristio, odnosno koristio ga je u kraćem trajanju.

3. Tjedni odmor

Članak 40.
Zaposlenik ima pravo na tjedni odmor  u trajanju od 24 /dvadeset četiti/ sata neprekidno, kojem se pribraja dnevni odmor.
Maloljetni radnik ima pravo na tjedni odmor u neprekidnom trajanju od najmanje 48 /četrdeset osam/ sati.
Odmor iz stavka 1.  i 2. ovog članka radnik koristi nedjeljom, te u dan koji nedjelji prethodi, odnosno iza nje slijedi.
Ako je potrebno da radnik radi na dan svoga tjednog odmora, osigurati će mu  se korištenje zamjenskog  odmora  odmah po okončanju razdoblja koje je proveo na radu, zbog kojeg tjedni odmor nije koristio ili ga je koristio u kraćem trajanju.
Rad na dan tjednog odmora određuje se pisanim nalogom Poslodavca .
Iznimno od stavka 1. ovog članka, radnicima koji zbog obavljanja posla u različitim smjenama ne mogu iskoristiti odmor iz stavka 1. ovog članka zbog objektivno nužnih tehničkih razloga ili zbog organizacije rada, pravo na tjedni odmor može biti određeno u neprekidnom trajanju od najmanje 24 /dvadeset četiri/ sata, uz koji se ne pribraja dnevni odmor.

4. Godišnji odmor

Članak 41.
Poslodavac osigurava radniku  u svakoj kalendarskoj godini plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 /dvadeset/ radnih dana.
Radniku mlađem od 18 /osamnaest/ godina života te radnicima koji rade na radnim mjestima na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, kao i radnici na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi ih od štetnih utjecaja, godišnji odmor ne može biti kraći od 25 /dvadeset pet/ radnih dana.
Pod pojmom "radni dan” u tekstu ovog Ugovora smatraju se svi dani u tjednu osim subote, nedjelje, te blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom.

Članak 42.
Trajanje godišnjeg odmora radnika određuje se tako da se na najmanje trajanje godišnjeg odmora od 20 (dvadeset) radnih dana utvrđenih u čl. 41. ovog Ugovora dodaju radni dani prema slijedećim mjerilima:

1.    Prema složenosti poslova odnosno radnih zadataka:
    - za radnike koji rade na poslovima šefova službi ili odjela                  3 radna dana
    - za radnike koji rade na poslovima rukovoditelja manje                     2 radna dana
       organizacijske cjeline ili radnog mjesta za koje je predviđena
      VSS ili VŠS
    - Za radnike koji rade na poslovima radnog mjesta za koje                 2 radna dana
      je predviđena SSS , VKV ili KV
    - za ostale radnike                                                                          1 radni dan
2.    Prema random stažu:
    - od 5 do 10 godina                              2 radna dana
    - od 10 do 15 godina                            3 radna dana
    - od 15 do 30 godina                            4 radna dana
    - više od 30 godina                               5 radnih dana
3.    Prema starosti radnika:
    - za radnike starije od 55 godina                        2 radna dana
    - za radnike starije od 60 godina                        3 radna dana
4.    Prema posebnim socijalnim uvjetima u kojima radnih živi:
    - ratnom vojnom invalidu domovinskog rata                2 radna dana
    - invalidima rada                                                       1 radni dan
    - majci djeteta do 7 godina                                        1 radni dan
    - majci dvoje ili više djece do 7 godina                        2 radna dana
    - samohranom roditelju djeteta do 7 godina                 1 radni dan
    - jednom od roditelja djeteta sa smetnjama u  psihofizičkom razvoju
      ili utvrđenom invaliditetu na osnovu nalaza zdravstvene
              organizacije                                                    2 radna dana

Ukupno trajanje godišnjeg odmora po svim mjerilima iz stavka 1. ovog članka ne može iznositi više od 30 radnih dana.

Članak 43.
Ništetan je sporazum o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno o isplati naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Članak 44.
Ako radnik u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, nema 6 /šest/ mjeseci neprekidnog rada ili ako ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 /osam/ dana radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora za tu godinu  koji čini  jedna dvanesestina godišnjeg odmora za svakih navršenih mjesec dana rada u toku kalendarske godine.
Poslodavac koji radniku iz stavka 1. ovog članka, prije prestanka radnog odnossa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.
Pri izračunavanju godišnjeg odmora na način iz prethodnog stavka, najmanje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora.

Članak 45.
Radnik ima pravo godišnji odmor koristiti u dva ili više dijelova pri čemu dio godišnjeg odmora u trajanju od najmanje 10 /deset/ radnih dana neprekidno radnik mora koristiti tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, osim ako se Poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, pod uvjetom da je radnik ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od 10 /deset/ dana.
Dogovor Poslodavca i radnika iz stavka 1. ovog članka mora biti u pismenom obliku.    
Radnik je dužan iskoristiti preostali dio godišnjeg odmora do 30. lipnja slijedeće godine.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovog članka, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, radnik ima pravo iskoristiti po povratku na rad, s najkasnije  do 30. lipnja slijedeće kalendarske godine.
Iznimno od stavka 4. ovog članka, godišnji odmor odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prva na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust, te dopust rai skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskoristiti ili njegovo korištenje Poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
Pod pojam "radni dan” u tekstu ovog Ugovora smatraju se svi dani u tjednu osim subote, nedjelje te blagdana i neradnih dana utvrđenih Zakonom.

Članak 46.
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje Poslodavac najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
Radnik se mora obavijestiti o terminu korištenja godišnjeg odmora najmanje 15 dana ranije i to u pisanom obliku.

Članak 47.
Poslodavac će omogućiti sudjelovanje radnika n Cestarskim susretima ukoliko se time ne remeti proces rada u Društvu, a na način da će im odobriti korištenje godišnjeg odmora do najviše 2 /dva/  radna dana.

Članak 48.
Tijekom godine može se u iznimnim slučajevima u interesu Poslodavca odstupiti od utvrđenog rasporeda korištenja godišnjeg odmora zbog:
- hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu,
- neodgodiva obavljanja hitnih i značajnih poslova,
- i u drugim osobito opravdanim slučajevima.
U slučajevima iz stavka 1. ovog članka, radnik je dužan prekinuti započeto korištenje godišnjeg odmora, s tim, da ga ima pravo nastaviti koristiti godišnji odmor odmah kad prestane razlog zbog kojeg je odmor prekinut.

Članak 49.
Korištenje godišnjeg odmora prekida se nastupom plaćenog dopusta,  bolovanja, porodiljskog dopusta, vojne vježbe, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev radnika, te u drugim slučajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Po isteku prekida godišnjeg odmora iz stavka 1. ovog članka, radnik nastavlja koristiti započeti godišnji odmor.

Članak 50.
U slučaju prestanka ugovora o radu, Poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cjelosti isplatiti naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Naknada iz stavka 1. ovog članka određuje se sukladno odredbi članka 123. Kolektivnog ugovora, razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora.

5. Plaćeni dopust

Članak 51.
Članovi uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, te osoba koja sa radnikom živi u životnoj zajednici.

Članak 52.
Radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće /plaćeni dopust/ za važne osobne potrebe, a osobito:
1.    Prilikom sklapanja braka                            2 dana
2.    Prilikom rođenja djeteta                            3 dana
3.    U slučaju smrti supružnika, djeteta, roditelja i unuka                           3 dana
4.    U slučaju smrti drugih članova uže obitelji iz čl. 51. ovog Ugovora        2 dana
5.    Za polaganje stručnog ispita za potrebe Poslodavca                             3 dana
6.    U slučaju teže bolesti člana uže obitelji iz čl. 51. ovog Ugovora             2 dana
7.    U slučaju selidbe u istom mjestu                                                        2 dana
8.    U slučaju selidbe na udaljenost veću od 50 km                                    3 dana
9.    U slučaju elementarne nepogode i katastrofe                                      3 dana
10.    Za pripreme za odlazak na odsluženje vojnog roka                            1 dan
11.    Dobrovoljni davaoci za svako davanje krvi uz predočenje potvrde       2 dana
Kad nastupe okolnosti iz stavka 1. ovog članka izdaje se radniku rješenje o korištenju plaćenog dopusta.

Članak 53.
Za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je radnik upućen odlukom Poslodavca ili uz njegovu suglasnost, te za vrijeme obrazovanja za potrebe radničkog  vijeća ili sindikalnog rada radniku će se odobriti dopust uz naknadu plaće u trajanju najviše do 10 /deset/ dana.
Dopust iz stavka 1. ovog članka svojom odlukom odobrava Poslodavac.

6. Neplaćeni dopust
    
Članak 54.
Radniku se može odobriti neplaćeni dopust na njegov zahtjev.
Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drugačije određeno.

 
6. OBRAZOVANJE RADNIKA I OSPOSOBLJA VANJE ZA RAD

Članak 55.
Radnik se ima pravo i obvezu stručno usavršavati zbog potrebe rada i svojih osobnih interesa.
Poslodavac može uputiti radnika na školovanje samo u skladu s programom obrazovanja, kojega donosi uz savjetovanje sa Radničkim vijećem.
Programom obrazovanja utvrđuje se potrebno trajanje obrazovanja, vrste obrazovanja i drugi potrebni podaci.

Članak 56.
Ako Poslodavac uputi radnika na školovanje, doškolovanje ili prekvalifikaciju, a u skladu s Programom obrazovanja donesenim na temelju čl. 55. ovog Ugovora, međusobna prava i obveze prije i po završenom školovanju utvrđuju se ugovorom između Poslodavca i radnika.

Članak 57.
Poslodavac može radnika koji je neopravdano odbio školovanje za potrebe Društva rasporediti na drugo radno mjesto  koje odgovara njegovoj stručnoj spremi.

Članak 58.
Poslodavac će omogućiti radnicima redovno osposobljavanje za tekući proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja koji su predviđeni u programu obrazovanja.
Poslodavac će omogućiti članovima radničkog vijeća, sindikalnom povjereniku i povjereniku radnika za zaštitu na radu redovno osposobljavanje u skladu sa potrebama njihova rada.
Društvo može primiti učenike i studente na praksu radi osposobljavanja.
Programom obrazovanja određuje se broj učenika i studenata koji će obavljati određenu praksu.

 
7. ZAŠTITA PRIVATNOSTI RADNIKA, DOSTOJANSTVA I
    ZABRANA DISKRIMINACIJE


Članak 59.
Poslodavac će posebno opunomoćiti osobu koja smije podatke o radnicima prikupljati, koristiti i dostavljati trećim osobama.
O prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju podataka o radniku trećim osobama, Poslodavac će donijeti odluku, kao iimenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati provedbu te odluke.
Neovlašteno iznošenje istih podataka smatra se težom povredom radne dužnosti.

Članak 60.
Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija radnika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, obiteljskih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stranja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci ili sindikatu te tjelesnih ili duševnih poteškoća.

Članak 61.
Poslodavac je dužan zaštititi radnika od izravne ili neizravne diskriminacije na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikacije, sukladno posebnim zakonima.
Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika za vrijeme obavljanja posla od postupanja nadređenih suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, ako je takvo postupanje neželjeno i u suprotnosti s posebnim zakonima.
Dostojanstvo radnika štiti se od uznemiravnja ili spolnog uznemiravaja.
Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje uzrokovano nekim od sljedećih osnova : rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog  statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta izražavanja ili  spolne orjentacije, koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljstvo, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljstvo ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje i spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveza iz radnog odnosa.

Članak 62.
Poslodavac će imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primate i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Poslodavac ili osoba iz stavka 1. ovog članka dužna je što je moguće prije, a najkasnije u roku od 8 /osam/ dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ako utvrdi da ono postoji.

Članak 63.
Osoba koja je osim Poslodavca imenovana, sukladno članku 62. Ugovora, primati  i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika /dalje: ovlaštena osoba/ dužna je, bez odgode razmotriti pritužbu i u vezi s njom provesti dokazni postupak radi potpunos i istinitog utvrđivanja činjeničnog stanja.
Imenovana osoba u vezi s pritužbom može saslušati podnositelja pritužbe, svjedoke, osobu za koju se tvrdi da je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala, obaviti suočenje, obaviti očevid, te prikupljati druge dokaze kojima se može dokazati osnovanost pritužbe.

Članak 64.
O svim radnjama koje poduzme u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja imenovana osoba će sastaviti zapisnik ili službenu zabilježbu.
Zapisnik  će se u pravilu sastaviti prilikom saslušanja svjedoka, podnositelja pritužbe i osobe za koju podnositelj tvrdi da je uznemiravala ili spolno uznemiravala, te u slučaju njihova suočenja. Stipulacija podnositelj se u nastavku Ugovora podjednako odnosi na muške i na ženske osobe. Zapisnik  potpisuju sve osobe koje su bile nazočne njegovom sastavljanju.
U zapisniku će se posebno navesti da je imenovana osoba sve nazočne upozorila das u svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika tajni, te da ih je upozorila na posljedice odavanja te tajne.
Službena bilješka će se u pravilu sastaviti pri obavljanju očevida ili prikupljanja drugih dokaza. Službena bilješku potpisuje imenovana osoba i zapisničar koji je bilješku sastavio.

Članak 65.
Nakon provedenog postupka ovlaštena će osoba u pisanom obliku izraditi odluku u kojoj će:
1. utvrditi da postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe,
    Ili,
2. utvrditi da ne postoji uznemiravanje ili spolno uznemiravanje podnositelja pritužbe.

Članak 66.
U slučaju iz postavka 1. prethodnog članka imenovana će osoba u svojoj odluci navesti sve činjenice kokje dokazuju da je podnositelj pritužbe uznemiravan ili spolno uznemiravan.
U odluci iz stavka 1. ovog članka imenovana će osoba predložiti nadležnom tijelu Poslodavca da osobi koja je podnositelja pritužbe uznemiravala ili spolno uznemiravala izrekne mjeru zbog povrede radne obveze (npr. izmjena rasporeda rada tako da se izbjegne rad uznemiravanog i radnika koji je izvršio uznemiravanje; razmješta na način da se izbjegne međusobna fizička prisutnost uznemiravanog radnika i radnika koji je izvršio uznemiravanje u zajedničkom prostoru, pisano upozorenje na obveze iz radnog odnosa uz najavu mogućnosti izvenrednog otkaza ugovora o radu za slučaj nastavka; /redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu/ te predložiti poduzimanje drugih mjera koje su primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja.
U slučaju iz podstavka 2. prethodnog članka, imenovana osoba će odbiti pritužbu podnositelja zahtjeva.

Članak 67.
Nadležno tijelo Poslodavca će na temelju provedenog postupka i prijedloga imenovane osobe poduzeti mjere koje su primjerene odnosnom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja, te osobi koja je radnika uznemiravala ili spolno uznemiravala izreći odgovarajuću mjeru zbog povrede obveza iz radnog odnosa.

Članak 68.
Ako Poslodavac u roku od 8 /osam/ dana ne poduzme mjere za sprječavanje iznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od  8 /osam/ dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 69.
Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će Poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu Poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio Poslodavca u roku od 8 /osam/ dana od dana prekida rada.
Za vrijeme prekida rada iz prethodnog članka, kao i u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik ima pravo na naknadu plaće koju bi ostvario da je radio.

Članak 70.
Za slučaj da je prijavljeno uznemiravanja od strane osobe koja nije u radnom odnosu u Društvu, a koja poslovno dolazi u doticaj s uznemiravanim radnikom, Društvo može, imajući u vidu sve okolnosti prijavljenog slučaja poduzeti sljedeće mjere:
    - pisanim putem upozoriti prijavljenu osobu da će u slučaju ponovnog uznemiravanja poduzeti sve potrebne mjere za zaštitu radnika, uključujući i prekid poslovanja s tom osobom ili njegovim poslodavcem,
    - o uznemiravanju obavijestiti Poslodavca prijavljene osobe i predložiti poduzimanje konkretnih mjera kako bi se spriječilo daljnje uznemiravanje.


8. PRESTANAK UGOVORA O RADU

1.  Način prestanka Ugovora o radu

Članak 71.
Ugovor o radu prestaje:
1.  smrću radnika,
2.  istekom vremena na koje je sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme,
3.  kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, osim ako se Poslodavac I radnik drugačije ne dogovore,
4.  dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti za rad,
5.  sporazumom radnika i Poslodavca,
6.  otkazom,
7.  odlukom nadležnog suda

2.  Sporazum

Članak 72.
Ponudu sa sklapanje sporazuma o prestanku Ugovora o radu može dati radnik i  Poslodavac.
Sporazum o prestanku Ugovora o radu zaključuje se u pismenom obliku i sadrži osobito:
-   podatke o strankama i njihovom prebivalištu odnosno sjedištu,
-  datum  prestanka ugovora o radu.
Sporazum o prestanku Ugovora o radu potpisuju radnik i Poslodavac, odnosno osoba koju on ovlasti.

3.  Otkaz

Članak 73.
Ugovor o radu mogu otkazati Poslodavac i radnik.
Ukoliko Poslodavac otkazuje Ugovor o radu dužan je prethodno se savjetovati sa Radničkim vijećem.

1.  Redoviti otkaz Poslodavca

Članak 74.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani otkazni rok ako za to ima opravdani razlog, u slučaju:
- ako prestane potreba za obavljanje određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga /poslovno uvjetovani otkaz/,
-   ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina ili sposobnosti /osobno uvjetovani otkaz/,
-  ako radnik krši obveze iz radnog odnosa /otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika/ ili
- ako radnik nije zadovoljio na probnom radu (otkaz zbog nezdadovoljavanja na probnom radu).

Članak 75.
Poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten je samo ako Poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim poslovima.
Pri odlučivanju o poslovnom i osobno uvjetovanom otkazu, Poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Članak 76.
Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lijećenja ili oporavka, Poslodavac mu ne može otkazati Ugovor o radu.
Zabrana iz stavka 1. ovog članka ne utječe na prestanak Ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme.
Poslodavac može otkazati radniku kod kojeg postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost Radničkog vijeća, odnosno ako kod Poslodavca nije utemeljeno Radničko vijeće, suglasnost daje sindikalni  povjerenik u funkkciji radničkog vijeća.

Članak 77.
Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, Poslodavac je dužan radnika pismeno upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.
Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanja ili radom radnika, Poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od Poslodavca da to učini.

Članak 78.
Namjeru da otkaže određeni ugovor o radu Poslodavac je dužan priopćiti radničkom vijeću te je dužan o toj odluci savjetovati se s radničkim vijećem na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o radu.

2.  Redoviti otkaz radnika

Članak 79.
Radnik može otkazati ugovor o rad uz propisani otkazni rok ne navodeći za to razlog.
Otkazni rok ne može biti duži od 1 mjeseca ako radnik ima opravdani razlog.

3.  Izvanredni otkaz

Članak 80.
Poslodavac i radnik mogu otkazati Ugovor o radu bez obveze poštivanja propisanog otkaznog roka /izvanredni otkaz/ ako zbog osobito teške povrede obveza iz radnog odnosa ili zvog druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.

Članak 81.
Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku 15 /petnaest/ dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

4.  Redoviti otkaz Ugovora o radu na određeno vrijeme

Članak 82.
Ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme može se redovito otkazati samo ako je takva mogućnost otkazivanja predviđena ugovorom.

5.  Oblik, obrazloženje i dostava otkaza,  te tijek otkaznog roka

Članak 83.
Otkaz mora imati pisani oblik s obrazloženjem.
Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje.
Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza.
Otkazni rok ne teče za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnog , posvojiteljskog dopusta, rada s polovicom punog radnog vremena, rada u skraćenom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudnice ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju prema posebnom propisu, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, te vršenju dužnosti I prava državljana u obrani.
Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.
Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.
Otkazni rok ne teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, te razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojega je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada.

6.  Otkazni rok

Članak 84.
Otkazni rok traje:
-  dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno  manje od godinu dana,
-  mjesec dana ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno jednu godinu,
-  mjesec dana i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvije godine,
-  dva mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno pet godina,
-  dva mjeseca i dva tjedna ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno deset godina,
-  tri mjeseca ako je radnik u radnom odnosu kod istog Poslodavca proveo neprekidno dvadeset godina.
Otkazni rok iz stavka 1. ovog članka radniku koji je kod istog Poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno 20 /dvadeset/ godina, povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 /pedeset/ godina života, i  mjesec dana ako je navršio 55 /pedeset pet/ godina života.
Radniku kojem se Ugovor o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa /otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika/ otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovog članka.
Za vrijeme otkaznog roka Poslodavac je dužan omogućiti radniku da radi traženja novog zaposlenja odsustvuje s rada 4 /četiri/ sata tjedno.
Za vrijeme odsustvovanja s rada iz stavka 4. ovog članka radnik ima pravo na plaću kao da je radio.

 7.  Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora

Članak 85.
Odredbe koje se odnose na otkaz Ugovora o radu, primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima /otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora/.
Ako u slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik prihvati ponudu Poslodavca, pridržava pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora.
O ponudi za  sklapanje Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima radnik se mora izjasniti u roku kojeg odredi Poslodavac, a koji ne smije biti kraći od 8 /osam/ dana.
U slučaju otkaza iz stavka 1. ovog članka, rok za zaštitu prava teče od dana kada se radnik izjasnio o odbijanju ponude za sklapanje  Ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima, ili od dana isteka roka koji je za izjašnjenje o dostavljenoj ponudi odredio Poslodavac, ako se radnik nije izjasnio o primljenoj ponudi ili se izjasnio nakon isteka ostavljenog roka.

 
9.  ZAŠTITA PRAVA RADNIKA

Odlučivanje o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 86.
Pravo odlučivati o pravima i obvezama iz radnog odnosa ima osoba ovlaštena za zastupanje Poslodavca.

Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa

Članak 87.
Odluke o otkazu Ugovora o radu dostavljaju se u poslovnim prostorima Poslodavca, za radnog vremena.
Ako se radnik ne nalazi na radu, odluke iz stavka 1. ovog članka dostavljaju se preporučenom poštom s povratnicom na adresu stanovanja radnika, koju je radnik prijavio Poslodavcu. Odluka se smatra dostavljenom ako je istu zaprimio radnik osobno.
Ako dostava ne uspije na način iz st. 2. ovog članka, odluka o otkazu ističe se na oglasnoj ploči Poslodavca ili u poslovnom prostoru Poslodavca u kojem borave ili se kreću radnici Poslodavca. Protekom roka od 3 /tri/ dana smatra se da je odluka o otkazu dostavljena radniku, što na odluci potvrđuje ovlaštena osoba Poslodavca.

Sudska zaštita prava iz radnog odnosa

Članak 88.
Radnik koji smatra da mu je Posldoavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 /petnaest/ dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od Poslodavca ostvarenje tog prava.
Ako Poslodavac u roku od 15 /petnaest/ dana od dostave zahtjeva radnika iz stavka 1. ovog članka ne udovolji tom zahtjevu, radnik može u daljnjem roku od 15 /petnaest/ dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom ne može zahtijevati radnik koji prethodno Poslodavcu nije podnio zahtjev iz stavka 1. ovog članka, osim u slučaju zahtjeva radnika za naknadom štete ili drugim novčanim potraživanjima iz radnog odnosa.
Iznimno od stavka 3. ovog članka, zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom može i bez prethodnog zahtjeva iz stavka 1. ovog članka, u roku od 15 /petnaest/ dana od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odosno od saznanja za povredu prava, zatražiti radnik koji ima sklopljen Ugovor o radu na određeno vrijeme, radnik koji je na temelju Ugovora o radu upućen na rad u inozemstvo i radnik na kojeg se ne primjenjuje niti jedan kolekgivni ugovor.
Odredbe o sudskoj zaštiti prava iz radnog odnosa ne primjenjuju se na postupak zaštite dostojanstva radnika.

 
10.  NAKNADA ŠTETE

1.  Odgovornost radnika

Članak 89.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili iz krajnje nepažnje uzrokuje štetu Poslodavcu, dužan je štetu nadoknaditi.
Namjera postoji kada je radnik znajući i hotimice prouzročio svojom radnjom ili propuštanjem štetu.
Krajnja nepažnja postoji kad radnik nije upotrijebio niti onu pažnju koju bi upotrijebio svaki prosječno pažljiv radnik. Radnik se radi utvrđivanja objektivnih okolnosti nastanka štete može obratiti radničkom vijeću kako bi se utvrdilo nepostojanje krajnje nepažnje iz stavka 2. ovog članka.

Članak 90.
Ako štetu uzrokuje više radnika svaki radnik odgovara za svoj dio štete koji je uzrokovao.
Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio prouzrokovane štete, smatra se da su podjednako odgovorni  i štetu nadoknađuju u jednakim dijelovima.
Ako štetu uzrokuje više radnika kaznenim djelom s umišljajem, za štetu odgovaraju solidarno.

Članak 91.
Visina štete utvrđuje se na osnovi knjigovodstvene vrijednosti stvari, a ako ovih nema, procjenom vrijednosti oštećenih stvari.
Procjena vrijednosti oštećene stvari utvrđuje se vještačenjem.
Ako je stvar nestala ili je uništena, visina štete utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari, a prema mjestu i vremenu nastanka štete.
Odogovrnost za štetu utvrđuje Povjerenstvo za štetu koje se sastoji od: predsjednika, zamjenika predsjednika, dva člana i njihovih zamjenika.
Jednog člana i njegovog zamjenika imenuje Poslodavac, a drugog člana i njegovog zamjenika imenuje radničko vijeće.
Predsjednika i zamjenika predsjednika dogovorno imenuje Poslodavac i radničko vijeće.

Članak 92.
Radnik koji na radu ili u svezi s radom namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio Poslodavac, dužan je Poslodavcu naknaditi iznos naknade isplaćene trećoj osobi.

Članak 93.
Poslodavac će u cjelosti ili djelomično osloboditi radnika od obveze naknade štete kad šteta nije učinjena namjerno, kada je radnik poduzeo sve da se šteta smanji i ako bi naknada štete ugrozila egzistenciju radnika i njegove obitelji.
Odredba stavka 1. ovog članka ne odnosi se na radnika koji je štetu uzrokovao kaznenim djelom s namjerom.
Određena šteta od strane Poslodavca naplaćuje se u mjesečnim obrocima, ali ne više od 1/3 /jedne trećine/ mjesečne plaće radnika.

2.  Odgovornost Poslodavca

Članak 94.
Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom ili povredom prava iz radnog odnosa, Poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima  obveznog prava.

3.  Zastara potraživanja za naknadu štete

Članak 95.
Potraživanje naknade uzrokovane štete zastarijeva za 3 /tri/ godine računajući od dana saznanja za štetu i počinitelja.
U svakom slučaju, ovo potraživanje zastarijeva za 5 /pet/ godina od kada je šteta nastala.

Članak 96.
Kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, a za kazneno gonjenje je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog gonjenja.

Članak 97.
Potraživanje naknade štete koju poslodavac isplati trećoj osobi, zastarijeva prema radniku koji je štetu prouzrokovao u roku od 6 /šest/ mjeseci od dana isplaćene nakade.
 

11.  ODNOSI SA SINDIKATOM


Članak 98.
Poslodavac surađuje sa sindikatima na svim područjima zaštite interesa i ostvarivanja prava radnika.

Članak 99.
U odnosima s Upravom poslodavca, sindikat zastupa predsjednik sindikata ili od njega ovlaštena osoba, a u odnosima s ustrojbenim jedinicama sindikat zastupa sindikalni povjerenik.
Poslodavac je dužan primiti i saslušati predsjednika sinidkata i od njega ovlaštenu osobu.
Rukovoditelj je dužan primiti i saslušati sindikalnog povjerenika ili od njega ovlaštenu osobnu.

Članak 100.
U slučaju da se ovisno o broju članova sindikata utvrđuju odnosi između Poslodavca i sindikata, mjerodavan je broj članova za koje Poslodavac obustavlja sindikalnu članarinu.

Članak 101.
Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljniji položaj.
Sindikalnom povjereniku za vrijeme obnašanja njegove dužnosti i 6 /šestt/ mjeseci po njenom isteku ne može se bez suglasnosti sindikata otkazati Ugovor o radu, premjestiti ga na drugo radon mjesto ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike..
Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika koji svoju dužnost obavlja uz redoviti rad osloboditi od obveza obavljanja rada uz naknadu plaće kao da je radio zbog prisustvovanja sindikalnom sastanku, tečajevima, osposobljavanju, seminarima i sjednicama sindikalnih tijela /radna tijela, skupštine, sabori i sl./.
 
Članak 102.
Poslodavac se oBvezuje da će sindikatu i njegovim podružnicama omogućiti djelovanje u funkciji zaštite kolektivnih prava radnika na način:
-    da će poštivati odredbe kolektivnog ugovora,
-    da će provoditi sve mjere zaštite na radu sukladno propisima normativima i Zakonu,
-    da će ovlaštenom predstavniku sindikata staviti na raspolaganje, na njegov zahtjev sve informacije u svezi ostvarivanja i zaštite prava radnika iz radnog odnosa.
Ova obaveza uključuje i podatke o plaćama, elementima za njihov izračun, te uplaćenim porezima i  doprinosima a što podrazumijeva i obvezu poštivanja tajnosti tih podataka.
-    da će ovlaštenom predstavniku sindikata omogućiti pristup svim radnim mjestima kada je taj  pristup potreban radi obavljanja sindikalne dužnosti.

Članak 103.
Poslodavac je obavezan bez naknade osigurati sljedeće uvjete za rad sindikata i sindikalnih povjerenika:
-    prostorije za rad,
-    omogućavanje korištenja HT linije bez obveze snošenja troškova za HT liniju,
-    dostava službenih glasila i drugih tiskovina koje izdaje društvo, u potrebnom broju
primjeraka,
-   omogućavanje isticanja sindikalnih obavijesti i drugih obilježja sindikata na oglasnim pločama, kao i dijeljenje biltena i informativnih publikacija među zaposlenima,
-    obračun sindikalne članarine i sindikalnog kredita temeljem odgovarajuće dokumentacije
te upućivanje navedenih sredstava na odgovarajuće korisnike i obaviješćivanje sindikata o istom.
    
Članak 104.
Detaljni odnosi sa sindikatom mogu se regulirati posebnim sporazumom o pravima i obvezama Poslodavca i sindikata.

 
12.  UVJETI ZA RAD RADNIČKOG VIJEĆA

Članak 105.
Broj članova radničkog vijeća utvrđuje se prema broju zaposlenih radnika u Društvu sukladno odredbama ZOR-a.
Kada kod Poslodavca nije utemeljeno radničko vijeće, u funkciji radničkog vijeća nastupa sindikalni povjerenik a u skladu s odredbama ZOR-a.
Društvo će osigurati adekvatan proctor za rad radničkog vijeća odnosno sindikalnog  povjerenika u funkciji radničkog vijeća. Tehničke i administratieno stručne poslove za potrebe radničkog vijeća obavljati će administrativno osoblje Društva na trošak Društva.
Društvo će omogućiti članovima radničkog vijeća osposobljavanje za obavljanje te funkcije, prema odredbama ZOR-a.
Društvo će snositi troškove koji prema Zakonu o radu i ovom Kolektivnom ugovoru nastaju djelovanjem radničkog vijeća.

Članak 106.
Za rad u radnčkom vijeću svakom članu pripada naknada plaće za 6 /šest/ sati tjedno temeljem odredaba ZOR-a.
Članovi radničkog vijeća mogu jedan drugome ustupiti radne sate, a svi ukupni radni sati mogu biti objedinjeni pa se poslovi predsjednika ili povjerenika sindikata u funkciji radničkog vijeća mogu obavljati u punom radnom vremenu.
Radnici Društva mogu rješavanje svojih prava vezana uz radničko vijeće zatražiti od Radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjrenika u funkciji radničkog vijeća, u svoje radno vrijeme uz uvjet da time ne remete tehnološki proces rada.


 
II.  dio

TARIFNI DIO



1.   OPĆI DIO:

Članak 107.
Tarifni dio Ugovora sastoji se od:
1.  Opći dio,
2.  Plaća
3.  Dodaci plaće
4.  Naknade plaće
5.  Naknade, potpore i nagrade

Članak 108.
Poslodavac će isplatiti plaću radniku prema uvjetima i na način definiran člankom 111. i 112. ovog Ugovora.
Posldoavac će ovisno o gospodarskim prilikama i likvidnosti Društva isplatiti radnicima pripadajuće naknade troškova radnika, potpore i nagrade definirane ovim Ugovorom, temeljem posebne odluke koju donosi Uprava Društva.

Članak 109.
Doprinose, poreze i prireze obračuvana i uplaćuje Poslodavac.
Poslodavac će omogućiti radniku uvid u dokumentaciju o obračunu njegovih primanja i uplati doprinosa, poreza i prireza.


2.  PLAĆA

Članak 110.
Poslodavac će radniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:
-    osnovne plaće utvrđene tarifom poslova, izražene u koeficijentima u omjeru 1,00 : 5,00, a za svakog radnika na način da se iznos osnovice /vrijednost koeficijenta/ utvrđene odlukom Poslodavca pomnoži s koeficijentom utvrđenim ugovorom o radu. Vrijednost koeficijenta određuje Uprava Poslodavca posebnom odlukom svakog mjeseca ovisno o gospodarskim prilikama u društvu, a koji ne može biti manji od 2.529,55 kn.    
-    stalnog mjesečnog dodatka na plaću koji je jednak za sve radnike, a koji iznos određuje Uprava Poslodavca posebnom odlukom svakog mjeseca ovisno o gospodarskim prilikama u Društvu, a koji ne može biti manji od 500,00 kn.
-    stimulativnog dijela plaće, kada je on predviđen posebnom odlukom Uprave poslodavca sukladno čl. 113.
-    dodatke na plaću po osnovi radnog staža sukladno čl. 120,
-    dodatka na plaću po osnovi otežanih uvjeta rada sukladno čl. 12.

Najniža osnovna plaća

Članak 111.
Najniža osnovna plaća za najjednostavnije poslove ne može biti manja od 3.029,55 kn mjesečno, a izračunava se tako da se pomnoži osnovica od najmanje 2.529,55 kn /najniža vrijednost koeficijenta/ s najnižim koeficijentom za najjednostavnije poslove /koef.1/ te pribroji  dodatak od 500,00 kn.
Svaka strana ovog Ugovora može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće koju je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti njezinu opravdanost te se na prijedlog pisemno očitovati.
Postupak pregovaranja o korekciji najniže osnovne plaće mora biti okončan u roku od 30 /trideset/ dana od dana dostavljanja prijedloga.

Stimulacija

Članak 112.
Za uspješnost u radu radnici mogu ostvariti prava na stimulativni dio plaće.
Elementi za ostvarivanje stimulativnog dijela plaće radnika su: količina, kvaliteta i pravovremenost izvršenih radnih zadataka u skladu sa dnim uputama i nalozima, odnos prema strankama, postupanje sa sredstvima za rad, doprinos radnika u racionalnosti i učinkovitosti poslovanja, unapređenje organizacije rada. Iznos stimulativnog dijela plaće po radniku može iznositi maksimalno 50 % radnikove  mjesečne plaće.
Odluku o visini stimulacije za pojedinog radnika donosi Uprava – director na prijedlog neposredno nadređenog rukovodioca.

Izuzetno povećanje plaće

Članak 113.
Poslodavac može izuzetnom stručnjaku odrediti plaću veću od one koja bi mu pripadala po platnom razredu njegovog radnog mjesta.
Plaća iz stavka 1. ovog članka utvrđuje se odlukom Uprave.

Tarife

Članak 114.
Na temelju ovog Ugovora Pravilnikom o radu razvrstavaju se i vrednuju pojedini poslovi, odnosno radna mjesta po platnim razredima na osnovi složenosti i normalnim uvjetima rada na tim radnim mjestima.
Složenost poslova radnog mjesta, prema odredbama ovog Ugovora, uklučuje značaj radnog mjesta u poslovanju, stupanj izobrazbe za obavljanje poslova radnog mjesta, stupanj odgovornosti radnog mjesta, specijalistička znanja, potrebnu radnu vještinu radnika, ali i psihofizičke osobine za rad na određenom random mjestu.

Članak 115.
Sva radna mjesta razvrstavaju se u 9 grupa složenosti i pripadajući broj platnih razreda, a odnos između najniže i najviše vrednovanog radnog mjesta ne može biti manji od 1:5.

Članak 116.
Radna mjesta razvrstavaju se i vrednuju polazeći od sljedećih grupa poslova i koeficijenata.
    
GRUPA SLOŽENOSTI    OSNOVNA PLAĆA
- raspon koeficijenata - od - do
 
I    grupa poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje    
1,00 - 1,20
 
II    grupa poslova podrazumijeva manje složene poslove odnosno rad s jednostavnim sredstvima rada i za koji su dovoljne pisane upute    
1,20 - 1,40
 
III    grupa poslova podrazumijeva srednje složene poslove na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova    
1,40 - 1,60

IV    grupa poslova podrazumijeva složenije i raznovrsnije poslove za čije obavljanje su potrebne konzultacije u njihovom izvršavanju    
1,60 - 1,80

V    grupa poslova podrazumijeva složenije poslove koji zahtijevaju veći stupanj samostalnosti u izvršavanju poslova i zadataka    
1,80 - 2,00

VI    grupa poslova podrazumijeva poslove koji zahtijevaju samostalnost i veći stupanj kreativnosti u njihovu izvršavanju    
2,00 - 2,50

VII    grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju dodatno poznavanje užeg područja djelovanja uz inicijativu, samostalnost i kreativnost    
2,50 - 3,30

VIII    grupa poslova podrazumijeva vrlo složene poslove koji zahtijevaju inicijativu i kreativu te dodatna specijalistička znanja potrebna za obavljanje tih poslova    
3,30 - 4,00

IX    grupa poslova podrazumijeva najsloženije poslove s najvećim značajem za vođenje poslova društva, kreativne poslove, istraživački rad i sl.    
4,00 - 5,00


    - Plaća pripravnika
    
    Članak 117.
Pripravniku će se isplatiti osnovna plaća u visini od najmanje 70 %  vrijednosti poslova iskazano kroz koeficijent od najniže grupe vrijednosti poslova za koje se osposobljava.
    
    - Obračun i isplata plaće
    
    Članak 118.
Plaća se isplaćuje nakon obavljenog rada.
Plaća se isplaćuje u novcu.
Obračun i isplata plaće vrši se  mjesečno, do 25-tog u mjesecu za protekli mjesec.
Podatke za obračun plaće obrađuje i sastavlja radnikov neposredni rukovoditelj.
O radnom učinku i stimulativnom dijelu plaće prijedlog obračuna sastavlja zaposlenikov neposredni rukovoditelj, a odlučuje Uprava poslodavca.
O isplati naknada plaće, osim za slučaj bolovanja, odlučuje Uprava poslodavca.
Poslodavac će radniku prilikom isplate plaće, naknade plaće i otpremnine uručiti obračunski list.
Ako Poslodavac ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu, u cjelosti ili dio, na dan dospjelosti, dužan je radniku uručiti obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti.
Obračuni iz ovog članka su ovršne  isprave.
    
    
3.  DODACI PLAĆE
    
    Dodatak na radni staž

    Članak 119.
Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža u Društvu i pravnim prednicima za 0,5 %.
Pravo na povećanje osnovne plaće pripada radniku za evidentiran radni staž.
    
    Dodatak na otežane uvjete rada
    
    Članak 120.
Pod otežanim uvjetima rada smatra se rad u tehnološkim uvjetima i u radnoj okolini u kojima se mjerama zaštite ne mogu u cjelosti odstraniti štetni utjecaj na zdravlje radnika.
Za svaki izvršeni efektni sat rada u otežanim uvjetima radniku pripada dodatak na osnovnu plaću i to:
-    vozačima, strojarima i cestarima pri posipavanju
       poledice i čišćenja snijega                                          15 %
-    radnicima mehaničke radione za interventne popravke
na terenu tijekom zimske službe                                        15 %
-     radnik na asfaltiranju I horizontalnoj signalizaciji           15 %

    Ostali dodaci na plaću

Članak 121.
Osnovna plaća radnika uvećava se :
- za rad noću                                                                          30 %
- za rad nedjeljom                                                                   35 %
- za rad blagdanom ili neradnim danom po zakonu i dan Uskrsa   50 %
- za prekovremeni rad                                                              50 %
- za rad u smjenama                                                                10 %
   
 
4. NAKNADE PLAĆE
    
    Za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, obrazovanja i bolovanja
    
    Članak 122.
Radnik ima pravo na naknadu plaće u  visini prosječne plaće isplaćene u prethodna 3 /tri/ mjeseca ili za prethodni mjesec ako je to za njega povoljnije u slijedećim slučajevima.
    -  godišnjeg odmora
    -  plaćenog dopusta
    -  državnih blagdana i neradnih dana utvrđenih zakonom
    -  drugih slučajeva utvrđenih kada navedenim propisima za pojedine slučajeve nije određena
       visina naknade u nekom drugom iznosu.
Povećanje plaće za rad nedjeljom, za rad na blagdane i neradne dane te rad na dan Uskrsa međusobno se isključuju, odnosno radniku se isplaćuje povećanje za taj dan koje je za njega povoljnije.
       
    Članak 123.
Radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme kada ne radi zbog:
    -  obrazovanja, prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja sukladno s potrebama
       Poslodavca, a najmanje u  visini njegove osnovne plaće,
    -  prekida rada do kojega je došlo krivnjom Poslodavca ili zbog drugih okolnosti za koje
       radnik nije odgovoran, u visini njegove osnovne plaće,
    -  ako radnik odbije raditi jer nisu provedene mjere zaštite na radu – u visini kao da je radio.
Ako radnik ne ispuni svoju obvezu u pogledu uspješnog završetka obrazovanja, prekvalifikacije ili stručnog obrazovanja, odnosno ako ne ostane na radu nakon školovanja sukladno ugovoru, obvezan je vratiti cijeli iznos koji mu je isplaćen kao naknada plaće, sve to prema odredbama ugovora.
    
    Članak 124.
U slučaju odsutnosti s posla zbog bolovanja radniku pripada naknada plaće u visini određenoj propisima o zdravstvenom osiguranju.
Naknada u 100 % osnovice utvrđene propisima o zdravstvenom osiguranju radniku pripada za slučaj bolovanja zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu.
    
    Sindikalnom povjereniku i članovima radničkog vijeća
    
    Članak 125.
Poslodavac se obvezuje sindikalnog povjerenika u Društvu određenim aktom o organizaciji sindikata koji dužnost obavlja uz redovni rad osloboditi obveze obavljanja redovnog rada uz naknadu plaće u visini prosjećne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada zbog pohađanja sindikalnih sastanaka, tečajeva, osposobljavanja , seminara i sjednica organa sindikata.
    
    Članak 126.
Članovima radničkog vijeća za rad u radničkom vijeću za broj sati utvrđen zakonom ili sporazumom s radničkim vijećem pripada pravo na naknadu plaće u visini prosječne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada.
Članovi radničkog vijeća imaju pravo na naknadu iz prethodnog stavka samo u slučaju da svoje obveze iz Zakona o radu obavljaju ne koristeći pripadajuće im sate.
   
 
5.  NAKNADE, POTPORE, NAGRADE
    
    Dnevnice i troškovi prijevoza na službenom putu
    
    Članak 127.
Radnik koji je upućen na službeno putovanje u zemlji, a to iz mjesta rada radnika u drugo mjesto, osim u mjestu prebivališta ili boravišta radnika, a udaljenost je najmanje 30 /trideset/ km, radi obavljanja određenih poslova upisanih u putni nalog, u vezi djelatnosti Poslodavca, ima pravo na dnevnicu, radi  pokrića izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je upućen na službeno putovanje.
Puni iznos dnevnice određuje Uprava poslodavca posebnom odlukom, a isti se određuje u visini do max. neoporezivog iznosa.
Radniku na službenom putovanju u zemlji pripada dnevnica u punom iznosu za svaka 24 /dvadeset četiri/ sata provedena na službenom putu i za ostatak vremena preko 24 sata, a duže od 12 /dvanaest/ sati. Pola dnevnice priznaje se ako je službeno putovanje trajalo 8 /osam/ do 12 /dvanaest/ sati.
Radniku se priznaju putni troškovi u iznosu ostvarenog prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja, odnosno sjedišta Poslodavca do mjesta u koje je upućen na službeno putovanje.
Radnik ima pravo i na naknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje do visine cijene noćenja u hotelu kategorije iz Pravilnika o porezu na dohodak.
    
    Članak 128.
Dnevnice i troškovi, za službena putovanja u inozemstvo obračunavaju se na način kako je to regulirano za tijela državne uprave.
Obračun putnog naloga radnik je obvezan izvršiti u roku od 3 /tri/ dana po povratku s puta.
    
    Terenski dodatak
    
    Članak 129.
Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta Poslodavca, sjedišta izdvojene poslovne jedinice I mjesta svog prebivališta, odnosno boravišta, duljeg od 12 /dvanaest/ sati pri čemu je mjesto rada udaljeno od svakog tog mjesta najmanje 30 /trideset/ km, radnik ima pravo na terenski dodatak u  visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu.
Iznos terenskog dodatka određuje Uprava poslodavca posebnom odlukom a isti se određuje u visini do max. neoporezivog iznosa.
Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li radniku osigurani smještaj i prehrana i drugi uvjeti boravka na terenu.
Kategorizacija terena i vrstu posla za isplatu terenskog dodatka ovisno od toga je li radniku osiguran smještaj i/ili prehrana, te ovisno od visine troškova za smještaj ili prehranu određuje Uprava poslodavca posebnom odlukom.
Terenski dodatak se isplaćuje istovremeno sa isplatom plaće.
Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.
    
    Troškovi prijevoza na posao
    
    Članak 130.
Poslodavac se obvezuje isplatiti naknadu troškova na ime prijevoza na posao i s posla ali max. do iznosa utvrđenog za udaljenost manju ili jednaku od 30 /trideset/ km. računajući od mjesta stanovanja do mjesta rada, a koji iznos troškova se utvrđuje na temelju važećeg cjenika prijevozanika odabranog od strane Poslodavca.
    
    Upotreba privatnog automobile u službene svrhe
    
    Članak 131.
Ako zaposlenik, po posebnoj odluci uprave Poslodavca, koristi privatni automobil u službene svrhe ima pravo na nadoknadu troškova u visini max. neoporezivog iznosa utvrđenog važećim Pravilnikom o porezu na dohodak.
    
    Nadoknade za izume, tehniča unapređenja i racionalizaciju
    
    Članak 132.
Za izum ostvaren na radu ili u svezi s radom, izum koji je u svezi s djelatnošću Poslodavca, tehničko unapređenje i racionalizaciju, radnik ima pravo na nadoknadu u visini koja se utvrđuje zasebnim aktom koji donosi Poslodavac uz suglasnost radničkog vijeća, odnosno sindikata ili zasebnim ugovorom Poslodavca i radnika.

    Praksa učenika i studenata
    
    Članak 133.
Sukladno čl. 108. st. 2. ovog Ugovora učenicima i studentima koji nemaju potpisan ugovor o radu a obavljaju ućeninčku odnosno studentsku  praksu temeljem propisa o školovanju, može se temeljem odluke Uprave poslodavca isplatiti naknada za izvršeni rad srazmjerno vremenu provedenom na praksi a max. do visine neoporezivog iznosa utvrđenog važećim Pravilnikom o porezu na dohodak.
    
    Jubilarne nagrade
    
    Članak 134.
Sukladno čl. 108. st. 2. ovog Ugovora temeljem odluke Uprave poslodavca radnicima se može isplatiti jubilarna nagrada za ukupni radni staž navršen kod istog poslodavca, uzimajući u obzir i staž kod pravnih prednika za navršenih:
-    10  godina radnog staža
-    15  godina radnog staža
-    20  godina radnog staža
-    25  godina radnog staža
-    30  godina radnog staža
-    35  godina radnog staža
-    40  godina radnog staža
Kao osnovica za utvrđivanje iznosa jubilarne nagrade uzima se podatak iz važećeg Pravilnika o porezu na dohodak i isplaćuje se neoporezivi dio.
Ako jubilarna nagrada ne bi bila isplaćena u tekućoj godini radi nedostatka sredstava, ista će se isplatiti pri prvoj slijedećoj isplati.

    Otpremnina kod odlaska u mirovinu

Članak  135.
Sukladno čl. 108. st. 2. Ovog Ugovora temeljem odluke Uprave poslodavca radnicima se može isplatriti otpremnina kod odlaska u mirovinu u visini do max. neoporezivog dijela otpremnine predviđenog važećim Pravilnikom o porezu na dohodak.

    Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne bolesti

Članak 136.
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti, a koji nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.
Radnik koji je neopravdano odbio zaposlenje na ponuđenim mu poslovima, nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu.

    Otpremnina kod otkaza ugovora o radu
    
    Članak 137.
Radnik kojemu Posldoavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se ugovor o radu otkazuje iz razloga uvjetovanog ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u visini 1/3 prosječne bruto plaće isplaćene  radniku za tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Društvu.
Ukupan iznos otpremnine iz stavka 1. ovog članka ne može biti veći od 6 /šest/ prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
    
    Prigodne nagrade zaposlenicima
    
    Članak 138.
Sukladno čl. 108. st.2. ovog Ugovora temeljem posebne odluke Uprave poslodavca radnicima se mogu tijekom godine isplatiti prigodne nagrade (božičnica, uskršnjica, regres i dr.).
Ukupni iznos svih isplaćenih prigodnih nagrada i darova tijekom jedne godine ne može biti veći od maksimalno neoporezivog iznosa za prigodne nagrade I darove predviđen važećim Pravilnikom o porezu na dohodak.
U slučaju kada se prigodna nagrada isplaćuje kao regres za godišnji odmor, pravo na regres ostvaruju svi radnici koji su u toj godini ostvarili pravo na godišnji odmor i koji su koristili barem 1 /jedan/ dan godišnjeg odmora. Radniku koji ostvaruje pravo na dio godišnjeg odmora isplaćuje se razmjerni dio regresa.
U slučaju kada se prigodna nagrada isplaćuje kao nagrada povodom božićnih i novogodišnjih blagdana, pravo na tu nagradu ostvaruju svi radnici koji su u tremutku isplate odnosno na dan dospijeća u radnom odnosu kod Posldoavca, ovisno o tome što je za radnika povoljnije.
    
    Dar u naravi
    
    Članak 139.
Sukladno čl. 108. st. 2 ovog Ugovora, temeljem posebne odluke Uprave poslodavca radnicima se može godišnje dati dat u naravi u vrijednosti neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak važećim na dan isplate.
    
    Poklon djeci

    Članak 140.
Sukladno čl. 108. st. 2 ovog Ugovora, temeljem posebne odluke Uprave poslodavca radnicima se može dati poklon za djecu do navršenih 15. /petnaest/ godina života u iznosu neoporezivog dijela iz važećeg Pravilnika o porezu na dohodak.
    
    Solidarne pomoći

    Članak 141.
Sukladno čl. 108. st. 2 ovog Ugovora radnicima ili članovima obitelji radnika se može isplatiti jednokratna solidarna pomoć u kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima:
    1.  smrti radnika
    2.  smrti supružnika, roditelja ili djeteta radnika.
Pomoć iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se temeljem posebne odluke Uprave poslodavca, a u visini do maksimalno neoporezivog iznosa utvrđenog važećim Pravilnikom o porezu na dohodak.
    
    Članak 142.
Sukladno čl. 108. st6. 2. ovog Ugovora radnicima se može isplatiti jednokratna solidarna pomoć u kalendarskoj godini u slijedećim slučajevima:
    1.  nastanku invalidnosti radnika
    2.  bolovanju radnika duže od 90 dana
Pomoć iz stavka 1. ovog članka isplaćuje se temeljem posebne odluke Uprave poslodavca, a u visini do maksimalno neoporezivog iznos utvrđenog važećim Pravilnikom o porezu na dohodak.
    
    Nagrada za spriječenu štetu
    
    Članak 143.
Sukladno čl. 108. st. 2. ovog Ugovora radnicima se može isplatiti nagrada za spriječenu štetu i to za:
    -  spriječenu nesreću
    -  pronađeni kvar na voznim sredstvima
    -  otkrivanje počinitelja otuđenja
    -  spriječen i lokaliziran požar na osnovnim sredstvima Društva
    -  otkrivanje nepravilnosti koja nanosi štetu Društvu u segmentu financijskog poslovanja
        Odluka o visini i načinu utvrđivanja nagrade donosi Uprava-direktor uzimajući u obzir:
    -  visinu spriječene štete
    -  vremenske odnosno mjesne uvjete u sprječavanju neposredne opasnosti
    -  da li slučaj za koji se predlaže nagrada pripada ili ne pripada u redoviti rad radnika.
    
  
 III.  DIO
 
    RADNI UVJETI I ZAŠTITA NA RADU
    
    Članak 144.
Poslodavac je dužan pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu zdravlja i života radnika.
Poslodavac će osigurati radniku radnu i zaštitnu odjeću i obuću sukladno propisima o zaštiti na radu.
    
    Članak 145.
Poslodavac ima obvezu svakom radniku osigurati odgovarajuće osposobljavanje za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, posebno u obliku obavijesti i naputak koji se odnose na njegovo radon mjesto i posao i to: kad radnika prima na posao, ako radnika premješta na drugi posao, ako se uvodi nova radna oprema ili mijenja postojeća, te ako se uvodi nova tehnologija.
Osposobljavanje se obavlja u radno vrijeme i na teret Poslodavca,
Poslodavac može radniku uplaćivati dopunsko zdravstveno osiguranje..
Poslodavac može o svom trošku osigurati svim radnicima jedanput godišnje sistematske zdravstvene preglede.
Poslodavac je obvezan na zahtjev radnika, jednom u pet godina, uputiti ga na zdravstveni pregled.
    
    Članak 146.
Radnik je obvezan:
-    raditi s dužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava život ili zdravlje svoej i drugih radnika,
-    na random mjestu poznavati uvjete i opasnosti rada, pridržavati se propisanih ili priznatih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača sredstava rada,
-    održavati i upotrebljavati u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,
-    upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima, opremi, sigurnosnim uređajima, osobnim zaštitnim sredstvima kao i na neredovite pojave pri radu i postupke drugih osoba koje mogu oštetiti, uništiti određenu opremu ili ugroziti život i zdravlje radnika,
-    upoznati Poslodavca ili nadležnog liječnika pri sklapanju ugovora o radu i u tijeku rada na tjelesne nedostatke ili bolesti koje mogu kod obavljanja određenih poslova uzrokovati posljedice po život i zdravlje radnika ili njegovu radnu sredinu,
-    ovladati znanjima iz zaštite na radu u mjeri potrebnoj za rad na siguran način,
-    podvrći se provjeri da li je pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava za ovisnost,
-    pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima na koje je upućen.
Nepostupanje sukladno stavku 1. ovog članka predstavlja povredu radne obveze i opravdani razlog za skrivljeni otkaz /redoviti, odnosno izvanredni/.

Članak 147.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu bira se prema pravilima za izbor radničkog vijeća,.
Kad Poslodavac organizira rad u prostorima koji nisu u njegovom vlasništvu, tj. na izdvojenim radnim mjestima, izabranim iz stavkla 1. ovog članka mora se osigurati zastupljenost u tim radnim jedinicama.
O izabranim povjerenicima zaštite na radu Poslodavac će biti izviješten u roku od 10 /deset/ dana od dana imenovanja.

Članak 148.
Povjerenik radnika iz prethodnog članka djeluje u interesu radnika na području zaštite na radu, te prati primjenu propisa i naređenih mjera zaštite na radu u radnoj sredini u kojoj je izabran, s pravima i dužnostima utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu.
O svom radu povjerenik radnika je dužan najmanje svaka tri mjeseca izvijestiti radničko vijeće.

Članak 149.
Poslodavac je dužan povjereniku osigurati uvjete za nesmetano obnašanje dužnosti, davati mu sve potrebne obavijesti i omogućiti uvid u sve propise i isprave.
Povjerenik radnika koji postupa sukladno svojom ovlastima zaštićen je od postupaka Poslodavca utvrđenih Zakonom o zaštiti na radu i Zakonom o radu.

Članak 150.
Povjerenik radnika ima pravo na 4 /četiri/ sata tjedno na teret Poslodavca za obnašanje dužnosti iz zaštite na radu uz naknadu plaće u visini prosjećne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada.    
Ako povjerenik na zahtjev Poslodavca sudjeluje u planiranju unapređenja uvjeta rada i sl. ili na zahtjev inspektora rada prisustvuje inspekcijskim nadzorima te radi obnašanja svojih dužnosti izostane s rada više od vremena utvrđenog stavkom 1. ovog članka ima i za to vrijeme pravo na naknadu plaće u visini posječne satnice ostvarene za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada.
Povjerenik radnika ima pravo na odsustvovanje s rada radi osposobljavanja za zaštitu na radu (tečajevi, seminari, sastanci i sl.) 7 /sedam/ dana tijekom kalendarske godine.
    
Članak 151.
Zaposlenik ima pravo odbiti rad na poslu na kojemu postoji opasnost za zdravlje i život, i na kojemu nije provedena zaštita pri radu te ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svoga postupka i uživa zaštitu bilo kakovih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi odnosno imovine.
Zaposlenik koji u slučaju ozbiljne prijeteće i neizbježne opasnosti za život i zdravlje napusti svoje radon mjesto, odnosno opasno područje ili odbije izvršavati poslova na tom random mjestu, ne smije biti doveden u lošiji položaj zbog svog postupka te ima zaštitu od bilo kakovih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanje života, zdravlja ljudi i imovine.
U slučaju iz stavka 1. I 2. ovog članka zaposlenik je dužan obavijestiti odgovornu osobu ili povjerenika zaštite pri radu.

Članak 152.
Zaposlenici koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obavezno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i slično, Poslodavac mora osigurati uvjete za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena.

Članak 153.
Nije dopušteno ugovaranje i isplata novčanih naknada zaposlenicima koji rade u štetnim i opasnim radnim uvjetima a kao nadomjesttak za primjenu pravila zaštite na radu.

Članak 154.
Zaposlenik mlađi od 18 /osamnaest/ godina, trudnice i dojilje ne smiju raditi na poslovima sa štetnim utjecajima.
Ako se na poslovima na kojima rade osobe iz prethodnog stavka uoče opasnosti koje ugrožavaju njihov život i zdravlje, Poslodavac je dužan premjestiti te zaposlenike na druge poslove dok traje opasnost.
Dok radi na drugim poslovima iz razloga navedenih u prethodnom stavku, zaposleniku pripada plaća za poslove koje je ranije obavljao na kojima je utvrđena opasnost za život i zdravlje, ako je to za njega povoljnije.

Članak 155.
Poslodavac je obvezan prilikom donošenja akata o sistematizaciji radnih mjesta utvrditi radna mjesta s posebnim uvjetima rada sukladno Zakonu o zaštiti na radu.
Prilikom utvrđivanja radnih mjesta s posebnim uvjetima rada Poslodavac će se savjetovati sa sindikatom.

Članak 156.
Poslodavac mora djelovati preventivno radi sprečavanja  profesionalnog oboljenja zaposlenika.
Poslodavac će po radnim mjestima voditi evidenciju o profesionalnim oboljenjima zaposlenika o čemu će  jedan puta godišnje izvješćivati sindikat.

Članak 157.
U provedbi mjera zaštite pri radu, Poslodavac je dužan izvjestiti sindikat jednom godišnje o stanju sigurnosti i zaštite na radu i primati primjedbe zaposlenih na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite pri radu. Sindikat ima pravo odrediti svoga povjerenika zaštite na radu koji mora biti obaviješten o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje zaposlenika i primati primjedbe zaposlenika na primjenu propisa i provedbu mjera zaštite na radu.
 
 

IV.  DIO

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 158.
Ako se statusnom promjenom ili pravnim poslom na novog poslodavca prenese poduzeće ili dio poduzeća,  na novog poslodavca prenose se i svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća koje je predmet prenošenja, kao i prava iz ovog Ugovora sve do isteka vremena njegova važenja.
Prilikom pregovora oko sklapanja ugovora o statusnoj promjeni sa novim poslodavcem jedna od stranki u pregovorima obvezno su sindikati, potpisnici ovog Ugovora.

Članak 159.
Ovaj Ugovor se sklapa na razdoblje od 4 /četiri/ godine.
Stranke ugovaraju mogućnost otkaza ovog Ugovora i prije isteka njegova važenja uz otkazni rok od 3 /tri/ mjeseca.
    
Članak 160.
Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se izravno.
Poslodavac se obvezuje dati prednost u primjeni odredbama zakona i drugih propisa, ako su u njima pojedina prava radnika uređena na povoljniji način nego u ovom Kolektivnom ugovoru.

Članak 161.
Ovaj Kolektivni ugovor potpisuju ovlašteni predstavnici Poslodavca i Sindikata kao pregovarači za zakljkučivanje Kolektivnog ugovora djelatnosi održavanja i zaštite cesta.
    
Članak 162.
Poslodavac i Sindikati imenuju Povjerenstvo za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njihove primjene.
Povjerenstvo za tumačenje odredbi ovog Ugovora i praćenje njihove primjene čini paritetni broj predstavnika Sindikata i predstavnika Poslodavca.
Stavovi Povjerenstva za tumačenje odredbi ovog Ugovora obvezuju obje ugovorne strane.

Članak 163.
Ovaj Kolektivni ugovor može se mijenjati i dopunjavati voljom ugovornih strana.
Svaka ugovorna strana može drugoj ugovornoj strani predložiti izmjenu i dopunu odredaba Kolektivnog ugovora, a druga ugovorna strana dužna se o prijedlogu očitovati u roku od 30 /trideset/ dana.
Izmjene i dopune stupaju na snagu i objavljuju se kao izvorni Kolektivni ugovor.

Članak 164.
Ovaj Kolektivni ugovor objaviti će se na način propisan Zakonom ,a primjenjuje se od _________ godine, odnosno na plaći za ___________ godine.

Članak 165.
Svaka strana ovog Kolektivnog ugovora može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće koju je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti njezinu opravdanost, te se na prijedlog pismeno očitovati.
Postupak pregovaranja o korekciji najniže osnovne plaće mora biti okončan u roku od 30 /trideset/ dana od dana dostavljanja prijedloga.
Pregovore o obnovi ovog Kolektivnog ugovora strane će započeti najmanje 60 /šezdeset/ dana prije isteka roka na koji je sklopljen.

Članak 166.
Stranke su suglasne da će se odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjivati nakon proteka vremena na koje je Kolektivni ugovor sklopljen, a sve do sklapanja novog ali najduže šest mjeseci.

Članak 167.
Ovaj Ugovor sačinjen je u 35 /trideset pet/ istovjetnih primjeraka od kojih Sindikat zadržava 15 /petnaest/ Poslodavci 15 /petnaest/ a 5 /pet/ primjeraka dostavlja se nadležnom Ministarstvu i drugim nadležnim tijelima Republike Hrvatske.

Članak 168.
Kolektivni ugovor će se objaviti na način kako je utvrđeno Pravilnikom o vođenju evidencija i Pravilnikom o objavi kolektivnih ugovora.
Završeno sa člankom 168. i potpisano na __________ stranici.
      
    
    
    
    ZA POSLODAVCE:                                                                                                           ZA SINDIKATE:
    

1.         Županijske ceste zagrebačke županije d.o.o.           SINDIKAT PROMETA I VEZA HRVATSKE   
       
             ___________________________________            _______________________________
              / Franjo Lazarin, dipl.oec., direktor/                         /Stjepan Lisičak, predsjednik/

2.    Ceste Karlovac d.d.

              ___________________________________            NEZAVISNI CESTARSKI SINDIKAT
              / Darko Marković, dipl.ing.građ., direktor/
                                                                                                      _______________________________
3.    PZC Varaždin d.d.                                                          /Mijat Stanić, predsjednik/

             ___________________________________
      /Saša Varga, dipl.ing.geot., predsjednik Uprave/
 
4.        Ceste d.d. Bjelovar
 
            ____________________________________        
            /Stjepan Bogović, dipl.ing.građ., direktor/
 
5.        Ceste-Rijeka, d.o.o.
      
    ____________________________________
            /Alojz Zbašnik, dipl.oec., predsjednik Uprave/
 
6.        Ceste Šibenik d.o.o.
       
            ____________________________________
            /Ante Malenica, dipl.ing.prom., direktor/
 
7.       Lika ceste d.o.o.
       
           _____________________________________
           /Željko Devčić, ing.prom., direktor/
 
8.       Istarske ceste d.o.o.
        
           _____________________________________
          /Igor Maras, ing.prom., direketor/
 
09.    Ceste zadarske županije d.o.o.
        
          _____________________________________
          /Radoslav Gudelj, ing.građ., direktor/
 
10.    Cesting d.o.o.  Osijek
        
          ____________________________________
          /Marko Bagarić, dipl.ing.građ., direktor/
 
11.   Ceste Sisak d.o.o.  
 
          ____________________________________
          /Mario Mioković, ing.građ., direktor/

12.   Dubrovnik ceste d.d.  
        
         ____________________________________  
         /Roberto Krile, dipl.oec., direktor/

 13.  Županijske ceste Split d.o.o.
        
         ___________________________________
         /Jure Šundov, direktor/
    
   

Obavijest o Redovnoj skupštini Nezavisnog cestarskog sindikata

Obavijest o Redovnoj skupštini Nezavisnog cestarskog sindikata

Skupština će se održati u subotu 11. studenog 2017. godine u dvorani Matice hrvatskih sindikata u Zagrebu, F. Andrašeca 18A, u 11.00 sati. ...
Opširnije

ZAPISNIK s četvrte sjednice Radničkog vijeća

Utvrđen je dnevni red:
1. Zapisnik sa druge sjednice Radničkog vijeća od 25.11.2016.
2. Rasprava o zaštiti o radu
3. Rasprava o izvješću poslovods ...
Opširnije