Kako su uspjeli: Irska je smanjenjem poreza od zemlje iz koje svi bježe postala ekonomska sila

(Index)
KLJUČNI PODACI
*Bili su jedno od najsiromašnijih područja Europe
*1987. godine, premijer postaje Charles Haughey koji si je dao nezahvalan zadatak provesti ono što hrvatski političari nazivaju “bolni rezovi”

Kako su uspjeli: Irska je smanjenjem poreza od zemlje iz koje svi bježe postala ekonomska sila


IRSKA se kroz svoju povijest suočavala s brojnim ekonomskim problemima, iseljavanjem i siromaštvom. Još pedesetih godina gotovo polovica stanovnika živjela je od poljoprivrede, bili su jedno od najsiromašnijih područja Europe, a glavni izvozni proizvod bili su im ljudi, koji su u potrazi za boljim životom masovno iseljavali u razvijenije zemlje. Zvuči poznato?

 
Liberalizacja ekonomije privukla strane kompanije

Da bi uspjela, Irska je morala pobijediti sama sebe, odnosno riješiti se zabluda da će ekonomiju zaštititi i razviti ograničavanjem trgovine, carinama i sprječavanjem stranih ulaganja. To su shvatili sredinom 50-ih godina kada su odlučili krenuti u liberalizaciju - ukinuli su ograničenja za strance kao vlasnike kompanija te izvozno orijentirane kompanije oslobodili poreza.

 
source: tradingeconomics.com

Sredinom 60-ih godina Irska potpisuje sporazum o slobodnoj trgovini s Velikom Britanijom, a početkom 70-ih ulaze u EU, što im donosi ogromno tržište od nekoliko stotina milijuna ljudi. Tada Irska postaje atraktivna velikim stranim kompanijama iz SAD-a, Kanade, Japana, kojima je postala baza za izlazak na europsko tržište. Već do kraja 60-ih godina u Irskoj je bilo 350 stranih kompanija, koje su ubrzo postale predvodnice izvoznog sektora. Povoljni porezni tretman, veliko europsko tržište i radna snaga koja govori engleski od Irske su stvorili idealnu poslovnu destinaciju.

Irska ekonomija je prije navedenih reformi rasla po prosječnoj stopi od 2 posto, koja se nakon liberalizacije popela na preko 4 posto.

 
source: tradingeconomics.com

No 70-ih i početkom 80-ih ponovno stižu problemi. Vlade su se malo previše zaigrale s javnom potrošnjom, došlo je do bujanja javnog duga, koji se popeo na 125 posto BDP-a. Kako bi se financirali dugovi, dolazi do snažnog povećanja poreza.

Porez na dobit popeo se na čak 50 posto, porez na kapitalnu dobit na 60 posto, a nisu ništa bolje prošle i plaće gdje se najveća stopa popela na 65 posto. Ponovno dolazi do usporavanja ekonomskog rasta, na ispod 2 posto, nezaposlenost raste na 17 posto te se ponovno pokreće masovno iseljavanje.


U drugoj polovici 80-ih otpustili 10 tisuća ljudi u javnom sektoru

U vrlo teškoj situaciji za Irsku, 1987. godine, premijer postaje Charles Haughey koji si je dao nezahvalan zadatak provesti ono što hrvatski političari nazivaju "bolni rezovi”, kako bi se financijska kriza stavila pod kontrolu, smanjio javni dug i stvorili temelji za daljnji razvoj.

U sklopu tih reformi došlo je do smanjenja javne potrošnje u gotovo svim područjima, ukinuto je nekoliko državnih agencija te je broj zaposlenih u javnom sektoru smanjen za oko 10 tisuća. Državna potrošnja u Irskoj u razdoblju od 1985. do 1990. smanjena je za oko 15 postotnih bodova - s oko 55 posto BDP-a na 40 posto.

"Bolni rezovi” stabilizirali su javne financija i, kako se situacija poboljšavala, krenulo se u smanjenje poreza, pa je tako porez na dobit od 1985. do 2001. pao s 50 posto na 16 posto, dok je porez na kapitalnu dobit u istom razdoblju smanjen sa 60 na 20 posto.

Irska se i kasnije suočavala s krizama, teško su stradali za vrijeme posljednje globalne financijske krize 2008. godine, no temelji za modernu, dinamičnu ekonomiju postavljeni su reformama u drugoj polovici dvadesetog stoljeća koje su ih transformirale iz siromašne poljoprivredne zemlje na rubu Europe do jedne od najdinamičnijih ekonomija svijeta.


Sve uspješne zemlje potiču razvoj biznisa

Recept za zaokret neke zemlje nije uvijek jednostavan. Obično se radi o kombinaciji raznih politika i iskorištavanju prilika, no postoje neke zajedničke karakteristike svih uspješnih ekonomija, a to je da imaju povoljno poslovno okruženje, efikasnu administraciju i razumnu poreznu politiku koja poslovanje čini isplativim, a porezni obveznici od administracije dobivaju vrijednost za novac koji plate.

 
source: tradingeconomics.com

U Irskoj danas posluju brojne multinacionalne kompanije, koje su glavni motor njihovog izvoza. Usluge čine 60 posto BDP-a, industrija oko 38 posto, dok nekada dominantna poljoprivreda doprinosi samo 1 posto.

Rast BDP-a posljednjih godina kreće se oko 5 posto. Javni dug pao je na 70 posto BDP-a, a nezaposlenost se kreće oko 6 posto. Imaju i jedan od najnižih poreza na dobit koji iznosi 12,5 posto.
 
 
 
Izvor: Index.hr
Piše: Marko Repecki
Foto: Foto: 123rf/Index
Objavljeno: 28. 4. 2018.
Poveznica na izvor


PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

(Jutarnji list)
NOVI PRAVAC
Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijel ...
Opširnije
Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

(Poslovni dnevnik)
Pomoćnik ministra graditeljstva Željko Uhlir prokomentirao je rušenje vijadukta u Genovi, ali i sigurnost naših mostova.
...
Opširnije
S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

(Globus)
GLOBUS IMA REZULTATE ISTRAŽIVANJA
Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel ...
Opširnije