Hrvatskoj treba rasterećenje bruto i povećanje neto plaća

(Večernji list)
Umjesto smanjenja opće stope PDV-a za jedan postotni bod treba rasteretiti rad jer to ima znatno veći efekt na gospodarstvo, slaže se većina Styrijinih panelista

Hrvatskoj treba rasterećenje bruto i povećanje neto plaća


(VEČERNJI LIST) O poreznom sustavu kakav treba Hrvatskoj na konferenciji su, uz ministra financija Zdravka Marića, raspravljali bivši potpredsjednik Vlade, SDP-ov zastupnik Branko Grčić, sindikalist Krešimir Sever, Sandra Švaljek s Ekonomskog instituta i Plamenko Barišić iz tvrtke King ICT.

Iako iz Vlade stižu neformalne najave o smanjenju najviše stope PDV-a za jedan postotni bod od Nove godine, većina sudionika ovog panela stava je da bi u promijenjenim okolnostima na tržištu rada Vlada, umjesto o smanjenju PDV-a, radije trebala razmisliti o daljnjem rasterećenju plaća koje bi, procjenjuju, imalo najveći učinak na gospodarski rast.

 
Novac za mirovinski sustav

– Stvari se u Hrvatskoj u posljednje dvije godine dramatično mijenjaju, na tržištu rada smo od goleme nezaposlenosti došli do toga da danas imamo manjak radne snage i problem strukturne nezaposlenosti. To prate i vrlo izražen emigracijski tijek, posebno visokoobrazovanih mladih ljudi koji traže svoju šansu na Zapadu – upozorio je Branko Grčić.

Da je daljnje rasterećenje plaća prioritet, suglasan je i Krešimir Sever, no upozorava da je i tu važno paziti i izbjeći rasterećenje koje poslodavci na kraju ne bi prelili u povećanje neto plaća, nego preusmjerili u ono što im je atraktivnije, poput povećanja dobiti, što se prije događalo.

– Koliko god se mi u Hrvatskoj trudili rasterećivati plaće, pokazalo se da to većini hrvatskih poslodavaca nije poticaj da novac koji im na taj način ostane usmjere u povećanje plaća – kazao je Sever. Uvjeren je da Hrvatskoj trebaju mjere koje će još više pomicati raspon neoporezivog dohotka, odnosno povećanje neoporezivog dijela plaća. Sever upozorava i kako je pogrešno procjene i politike graditi na podacima o prosječnim plaćama s obzirom na to da je medijalna plaća, ona koju prima više od polovice zaposlenih, tek nešto viša od 5000 kuna neto.

– A takva plaća nema ni potrošački, a kamoli razvojni potencijal – ističe Sever.

Analitičarka Sandra Švaljek zadovoljna je što je Hrvatska uopće došla u priliku razmišljati o poreznom rasterećenju, kakvu dugo nije imala. No i ona je protiv smanjenja poreza na potrošnju u ovom trenutku kada, kaže, treba razmišljati kako riješiti osnovni problem Hrvatske, a to je potencijalna stopa rasta ispod 1,5 posto godišnje.

– Takvim stopama rasta trebat ćemo desetljeća da stignemo već i zemlje jugoistočne Europe, o razvijenijima da i ne govorimo, i zato nam treba porezna mjera koja će povećati stopu potencijalnog rasta – kazala je Švaljek. Kao najveće ograničenje u Hrvatskoj i ona ističe smanjenje radne snage uz istodobnu lošu strukturu nezaposlenih.

– Porezna reforma treba adresirati upravo taj problem i mislim da nas takvo razmišljanje vodi do toga da trebamo smanjivati porezno opterećivanje rada, a ne stopu PDV-a, o smanjenju koje, uvjerena je, treba razmišljati poslije, kada Hrvatska bude ulazila u eurozonu i kada se smanjenjem opće stope PDV-a donekle bude mogao amortizirati učinak povišenja cijena.

Za manji porez na dohodak je i Plamenko Barišić, a posebno ističe problem najviše porezne stope koja, kaže, ne dopušta da plaće u IT sektoru budu konkurentne plaćama na Zapadu, zbog kojih gubimo mlade stručnjake.

Suočavam se s kolegama koji nerijetko traže od 15 do 20 tisuća kuna neto, a argument su im plaće koje bi dobili na Zapadu. IT sektor ima velik manjak radne snage i zato moramo našim seniorima dati mogućnost da dođu do visokih plaća. Zašto oni ne bi imali plaće više i od menadžmenta ako pridonose? To bi bila i poruka njihovim mlađim kolegama da se i u Hrvatskoj može doći do visoke plaće ako se razvijaju i napreduju – kazao je Barišić.

Upozorio je i da je među velikim problemima hrvatskog gospodarstva niska produktivnost i odbacio Severove procjene da manje porezno opterećenje rada poslodavci ne bi usmjerili u rast plaća.

– Ako se rasterete najviše plaće, ja vam jamčim da će naši zaposleni to osjetiti na porastu neto plaća – kazao je Barišić.

S obzirom na to da bi samo smanjenje PDV-a za jedan postotni bod, bez drugih mjera, prihode državnog proračuna po nekim procjenama moglo koštati gotovo dvije milijarde kuna, sudionici ovog panela iznijeli su i zanimljive prijedloge što bi se s tih dvije milijarde moglo učiniti.

Sandra Švaljek predlaže tako da se, umjesto rasterećenja potrošnje, taj novac usmjeri u mirovinski sustav.

– S jedne strane se govori o smanjenju PDV-a, a s druge da treba uništiti drugi mirovinski stup jer nema dovoljno novca. Ako imamo dvije milijarde za smanjenje PDV-a, zašto taj novac ne iskoristiti da se i umirovljenicima iz drugog stupa isplati dodatak na mirovinu od 27 posto, umjesto da diramo drugi stup – upitala je Švaljek. Smatra da bi Hrvatska trebala razmisliti i o ujedinjavanju svih doprinosa, na što joj je Marić odgovorio kako je o tome moguće razmišljati u perspektivi, ali da zasad s poreznim promjenama ide u smjeru u kojem kao ministar misli da stvari trebaju ići.

Što se tiče odustajanja od ideje niže opće stope PDV-a, Švaljek odgovor nije dobila, a jednako su prošle i ideje Branka Grčića i Krešimira Severa o tome što bi Hrvatska s tim novcem trebala učiniti.

Grčić je, naime, izračunao kako bi mjere o kojima se spekulira, poput smanjenja PDV-a i obuhvata najviše stope poreza na dohodak, uz ukidanje pojedinih doprinosa, državu mogle koštati i više od četiri milijarde kuna. Efekt tih mjera na plaćama bi osjetilo vrlo malo ljudi, točnije oko 17 posto onih s najvišom plaćom, kaže Grčić. Uvjeren je da bi pametnije bilo smanjiti najvišu stopu poreza na dohodak s 36 na 30, a stopu od 24 posto na 20.

– Efekt takvog rasterećenja osjetilo bi više od 500.000 zaposlenih, a državu bi koštalo ukupno1,4 milijarde kuna– tvrdi Grčić.

Za rasterećenje dohotka većem broju ljudi je i Sever, no on upozorava kako smanjenje poreza na dohodak pogađa jedinice lokalne samouprave.

– Ako bi se išlo na planirano smanjenje najviše stope, moglo bi se dogoditi da olakšamo položaj onima s najvišim primanjima, a istodobno znatno otežamo onima s najnižim primanjima – kazao je Sever te upozorio da se iz prihoda lokalne samouprave, koje u najvećem dijelu čini porez na dohodak, financira standard u dječjim vrtićima i školama, kao i subvencije za vrtiće koje imaju djeca iz obitelji s nižim primanjima.

 
Ne treba se zalijetati

Vladin plan pomicanja granice za ulazak u porezni razred u kojem se naplaćuje najviša stopa poreza na dohodak koštala bi 250 milijuna kuna, no Švaljek kaže kako taj manjak prihoda ne bi osjetio gotovo nijedan grad ni općina osim Zagreba, u kojem je velika većina najviših plaća.

Sudionici panela bez razlike su upozorili da svako porezno opterećenje mora biti pomno osmišljeno i uzeti u obzir negativne trendove koji upozoravaju na usporavanje gospodarskog rasta u Europi i svijetu.

– Ne trebamo se zalijetati. Europsko i svjetsko gospodarstvo usporava i možda će doći novi ciklusi zbog kojih ćemo ponovno biti primorani razmišljati o tome kako ćemo kontrolirati manjak prihoda u proračunu– kazao je Branko Grčić.

 
Prijedlozi panelista za učinkovitiji porezni sustav

1. Grčić: Umjesto PDV-a smanjiti obje stope poreza na dohodak, što bi koštalo 1,4 mlrd.

2. Švaljek: 2 mlrd. kuna PDV-a preusmjeriti u dodatak od 27 posto na mirovine iz 2. stupa

3. Sever: Gradovima i općinama treba nadoknadit manjak iz poreza na dohodak
 
 

Preuzeto s: nhs.hr
Izvor: Večernji list
AUTOR: Iva Boban Valečić

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

(Jutarnji list)
NOVI PRAVAC
Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijel ...
Opširnije
Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

(Poslovni dnevnik)
Pomoćnik ministra graditeljstva Željko Uhlir prokomentirao je rušenje vijadukta u Genovi, ali i sigurnost naših mostova.
...
Opširnije
S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

(Globus)
GLOBUS IMA REZULTATE ISTRAŽIVANJA
Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel ...
Opširnije