GABRIJELA GALIĆ Od porezne reforme radnik neće osjetiti ni »p«

(Novi list)
Pod svijećama burze rada
Hrvatskoj nedostaje radnika. To smo, ako ne prije, u ovim ljetnim mjesecima naučili. No, ne nedostaje joj samo konobara, kuhara, sobarica, građevinara...

GABRIJELA GALIĆ Od porezne reforme radnik neće osjetiti ni »p«


Hrvatskoj nedostaje radnika. To smo, ako ne prije, u ovim ljetnim mjesecima naučili. No, ne nedostaje joj samo konobara, kuhara, sobarica, građevinara... Manjak radne snage nije vidljiv samo u djelatnostima sezonskog karaktera, već je priča puno šira. Nema, primjerice, niti dovoljno metalaca, trgovaca, a sve češće se i na frizerskim salonima viđaju od stajanja pohabani oglasi za slobodnim radnim mjestima. Ne odlaze ljudi samo zbog malih plaća, odlaze jer žele raditi u uređenim društvima. I nikakve porezne reforme to neće promijeniti.

Polovina zaposlenih u Hrvatskoj, dakle oko 700 tisuća radnika, mjesečno na ruke primi do 5.252 kuna, a njihova bruto plaća maksimalno je 7.138 kuna. Preostaloj polovini zaposlenih poslodavci prosječno mjesečno isplate plaću višu od medijana. Nitko od onih koji mjesečno zarade do medijana i većina sa zaradama iznad medijana od nove porezne reforme neće imati ništa. Ništa se od poreznih zahvata, ako će promjene u konačnici i biti u obliku u kojem se najavljuju, neće preliti u džepove većine zaposlenih u zemlji.

Niska i srednja primanja, a takvih je u zemlji najviše, koristi od pomicanja granice za plaćenje poreza po najvišoj stopi neće imati. Pitanje je i koliko će koristi od toga imati i oni na koje se najavljenim rasterećenje cilja – IT stručnjaci, liječnici. Program za njihovo zadržavanje u zemlji trebalo je napraviti godinama iza nas. Danas je kasno, a uostalom trebalo bi raditi programe zadržavanja ne samo specifične visokoobrazovane radne snage, već i kvalificiranih i visokokvalificiranih radnika, pa gotovo i nekvalificirane radne snage.

Kada se snižavanje doprinosa na plaću, dakle doprinosa koje poslodavac plaća na radnikovu plaću, prelilo u radnički bruto? Nikada. Neće se niti najavljeno ukidanje doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu na radu preliti u radnički bruto. Sve da i neki poslodavac, nekim čudom, tih nešto više od stotinjak kuna koji će mu se osloboditi na medijalnoj plaći prebaci radniku, na neto plaći on to neće niti osjetiti. A i zbog čega bi poslodavci bili tako dobrohotni prema radnicima? Pa oni su ti koji kukaju da su opterećenja plaća u Hrvatskoj prestrašna i da oni zbog toga ne mogu poslovati, ne mogu podizati plaće. I bez obzira što ih usporedba s drugim zemljama, pa i onima u koje domaći radnici bježe, demantira, nastavljaju kukati.

Međutim, ako u Vladi doista misle da će poreznim rasterećenjem poslodavce potaknuti na dizanje plaća, onda bi Vlada sama, kao poslodavac, trebala dati primjer i povećati plaće zaposlenima u državnim i javnim službama. S njima su razgovore o osnovici za iduću godinu trebali otvoriti još tamo u svibnju. No, od razgovora još ništa.

Od podizanja praga za plaćanje najviše stope poreza na dohodak, kao i ukidanja dva doprinosa, bez obzira što bi zdravstveni porastao, dakle, korist će imati jedino poslodavci i taj oslobođeni novac prelit će se u profit. Većina zaposlenih promjene neće osjetiti, osim možda dugoročno. Jer pitanje je hoće li dugovima preopterećeno zdravstvo u nekom trenutku moći pokrivati isplatu naknada za vrijeme bolovanja. Pitanje je i hoće li proračun sutra biti u stanju pokriti isplatu naknada za vrijeme nezaposlenosti ili će nezaposleni nastradati.
 
 
Izvor: Novilist.hr
Autor: Gabrijela Galić   
Foto: Arhiva NL
Objavljeno: 31. 7. 2018.
Poveznica na izvor

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

(Novi list)
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65 ...
Opširnije
Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

(Index)
JUČER je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, ...
Opširnije