Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.

(Nhs.hr)

Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta

Europsko istraživanje o kvaliteti života 2016.


 
Uvod

Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) mjerodavan je alat za praćenje i analizu kvalitete života u EU-u. Istraživanje je provedeno 2003., 2007., 2011. i 2016. i u okviru njega dokumentirani su životni uvjeti i socijalna situacija europskih građana. Uključuje subjektivne i objektivne pokazatelje: iskazane stavove i preferencije te resurse i iskustva.

Pristupom Eurofounda prepoznaje se da je „kvaliteta života”širok pojam koji obuhvaća dobrobit pojedinaca, kao i kvalitetu javnih usluga i kvalitetu društva. Ovo izvješće pruža pregled brojnih čimbenika: ispituje subjektivnu dobrobit, životni standard i značajke oskudice, obveze u pogledu skrbi i ravnotežu između posla i privatnog života; zdravstvenu skrb, dugoročnu skrb, skrb o djeci i ostale javne usluge; socijalnu nesigurnost, socijalnu isključenost i socijalnu napetost, povjerenje te sudjelovanje i angažman u zajednici.

Ovim je izvješćem obuhvaćeno 28 država članica EU-a. U njemu se upotrebljavaju podatci iz Europskog istraživanja o kvaliteti života 2016. godinu te informacije iz prethodnih anketa i drugih istraživanja kako bi se ocijenili trendovi u europskim društvima. Deset godina nakon globalne gospodarske krize u izvješću se preispituje društveni napredak i utvrđuju preostali ili novonastali izazovi.

 
Kontekst politike

Program politike na razini EU-a sve više naglašava važnost socijalnih čimbenika u koheziji i konvergenciji Europe. EQLS pruža sredstvo za mjerenje rezultata napretka, kao što su dobrobit i socijalna uključenost. Niz podataka može se upotrijebiti za dopunu socijalnih pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje rezultatâ politike, posebice u pogledu provedbe europskog stupa socijalnih prava. Mnogi aspekti kvalitete života određeni su na nacionalnoj i lokalnoj razini, a rezultati istraživanja u pogledu razlika među zemljama mogu biti poticaj državama članicama za daljnju analizu koju će provoditi te za uzajamno učenje. Budući da je istraživanjem obuhvaćen cijeli EU, u njemu su sadržani podatci o razmišljanjima o konvergenciji i divergenciji u cijeloj Uniji.

 
Ključni rezultati

  •     Zabilježen je opći napredak u kvaliteti života u EU-u 2016. u odnosu na 2011., a neki su se čimbenici vratili na razinu na kojoj su bili 2007. godine, prije nego što je nastupila kriza. Materijalna se oskudica smanjila, a zadovoljstvo životnim standardom izjednačilo se u svim dohodovnim kvartilima u odnosu na 2011. Međutim, u sedam zemalja i dalje postoji više poteškoća u priskrbljivanju dostatnih sredstava za život nego što je to bio slučaj prije krize 2007. U 11 zemalja više od polovine stanovništva izjavilo je da ima poteškoće u pogledu priskrbljivanja dostatnih sredstava za život.
  •     Razlike u državama u pogledu kvalitete života i dalje su velike, ali radi se o nijansama i stoga se ne može govoriti o homogenim skupinama zemalja. Međutim, višestruke poteškoće u nekim su društvima i dalje izraženije nego u ostalima.
  •     Zadovoljstvo životom u EU-u u posljednjem je desetljeću ostalo na relativno visokoj razini: u istraživanju za 2016. ocijenjeno je u prosjeku sa 7,1 na ljestvici od 1 do 10. Između 2011. i 2016. zadovoljstvo životnim standardom povećalo se u nekim državama članicama, posebice u Mađarskoj, Estoniji i Ujedinjenoj Kraljevini, a najviše se povećalo u Mađarskoj, Bugarskoj, Estoniji i Poljskoj. U Grčkoj, Italiji i Španjolskoj zadovoljstvo životom smanjilo se tijekom tog razdoblja, čime se nastavlja negativan trend primjetan i prije gospodarske krize.
  •     Ocjene kvalitete javnih usluga općenito su porasle; zadovoljstvo zdravstvenom skrbi i skrbi o djeci posebno se povećalo u nekoliko zemalja u kojima su ocjene prethodno bile niske. Percepcija kvalitete javnih usluga još uvijek značajno varira među državama članicama, a građani u skupinama s niskim dohotkom navode manje poboljšanja u kvaliteti usluga.
  •     U gradskim četvrtima sve više ljudi iskazuje zabrinutost zbog kvalitete zraka. Što se tiče usluga u okviru susjedstva, među istaknutim problemima nalazi se nedostatan pristup objektima za reciklažu, dok je u nekim zemljama problematičan pristup bankarskim uslugama u ruralnim područjima. U usporedbi s prethodnim istraživanjem, u EQLS-u za 2016. manji udio ljudi izjavio je da se osjeća blisko drugim ljudima u svojem lokalnom području, osobito u ruralnim područjima, gdje je ovaj čimbenik važan za socijalnu uključenost.
  •     Zamjetno je opće poboljšanje pokazatelja kvalitete društva, uključujući smanjenje osjećaja socijalne isključenosti, povećanje sudjelovanja u klubovima, društvima ili udrugama i povećanje povjerenja u državne institucije. U skupini mladih ljudi (18 – 24 godine) zabilježen je najveći porast povjerenja u druge ljude, što možda ukazuje na novu generaciju koja je manje pogođena krizom.
  •     Smanjio se osjećaj napetosti između siromašnih i bogatih, uprave i radnika te starih i mladih, a, s druge strane, zabilježeno je povećanje napetosti između različitih vjerskih i etničkih skupina te napetosti među ljudima različite spolne orijentacije, iako u manjoj mjeri.
  •     Postoje trajne nejednakosti u pogledu nekih pokazatelja i jasno je da val oporavka od krize nije jednako zahvatio sve građane. U skupinama s niskim dohotkom poboljšanja nekih čimbenika bila su ograničenija u pogledu sveukupne kvalitete javnih usluga, osjećaja socijalne isključenosti i rizika za mentalno zdravlje (žene u najnižem dohodovnom kvartilu u posljednjem su desetljeću trajno izložene većem riziku). Međutim, iskazana kvaliteta zdravlja stanovništva, koja se smanjila nakon krize, sada je bolja nego 2007., uključujući i osobe u najnižem dohodovnom kvartilu.
  •     Iskazane su brojne nesigurnosti i neizvjesnosti. One uključuju smanjenje sigurnosti u pogledu zadržavanja smještaja, znatnu zabrinutost zbog nedovoljnog dohotka u starijoj dobi u dvije trećine država članica – 13 % ljudi u EU-u iskazalo je izrazitu zabrinutost i, u brojnim zemljama, smanjenje razine optimizma u pogledu budućnosti svoje djece u odnosu na vlastitu budućnost.
 
Pokazatelji politike

  •     Najveća poboljšanja u kvaliteti života zabilježena su u drugom najvišem dohodovnom kvartilu – pozitivan pomak za dio srednje klase u EU-u –što potiče na razmišljanje o tome kako bi se taj napredak u pogledu kvalitete života pojedinca i u pogledu učinkovitosti javnih usluga mogao proširiti i na druge skupine.
  •     Situacija dugotrajno nezaposlenih osoba pogoršala se pa bi se pri kreiranju politika trebala uzeti u obzir činjenica da su rizici za mentalno zdravlje u ovoj skupini porasli, a njihov osjećaj socijalne isključenosti osobito je visok. Pri osmišljavanju mjera bilo bi primjereno dodatno ispitati sastav i promjenjive osobine osoba u skupini dugotrajno nezaposlenih.
  •     Kako bi se riješio problem zaduženosti i zaostalih dugovanja, aktivnosti bi se mogle bolje usmjeriti ako se, osim uobičajenih potrošačkih i hipotekarnih dugova, u obzir uzmu dugovi od najma, komunalne naknade, telefonske usluge te neformalni dugovi. Potonje vrste duga češće su kod skupina s niskim dohotkom i mogu upućivati na rizik od prekomjerne zaduženosti.
  •     Mjere za promicanje otpornosti trebale bi uključivati olakšavanje pristupa izvorima podrške – društvenim mrežama i institucijama – jer se ljudi koji osjećaju da se mogu osloniti na podršku osjećaju otpornijima.
  •     Kako bi se odgovorilo na pogoršanje ravnoteže između posla i privatnog života, politike bi se trebale usmjeriti na radnike s ugovorima na određeno vrijeme i one zaposlene u proizvodnji, kao i na ljude s obvezama u pogledu skrbi, a posebno na mlađe i sredovječne žene.
  •     Kako bi se odgovorilo na rastuću potrebu za dugoročnom skrbi te pomoglo održavanju i povećanju ukupne zaposlenosti, politike bi trebale uključivati mjere za neslužbene skrbnike koji su zaposleni, kao i za one koji nisu zaposleni. Potonja skupina zaslužuje veću pozornost zato što se njezini pripadnici susreću s nizom poteškoća, među ostalim s poteškoćama u pronalaženju drugih uloga nakon što prestanu izvršavati obveze u pogledu skrbi.
  •     Planiranje usluga za društva koja stare treba uključivati razvoj kvalitetnih mjera za rješavanje problema niskih ocjena koje uslugama dugotrajne skrbi daju osobe koje su korisnici takvih usluga i one koje nisu.
  •     Starije osobe navode nižu razinu zadovoljstva životom i veće poteškoće u pogledu priskrbljivanja dostatnih sredstava za život u mnogim zemljama, posebice u istočnoj Europi, a taj je trend utvrđen u najnovijim i prethodnim istraživanjima i ukazuje na to da treba poduzeti mjere za poboljšanje učinkovitosti u pogledu pružanja socijalne sigurnosti.

   
Istraživanje na engleskom jeziku
 
 
Preuzeto s: nhs.hr

Priopćenje NHS-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde

Priopćenje NHS-a povodom Svjetskog dana socijalne pravde

Danas obilježavamo Svjetski dan socijalne pravde. Unutar velikog broja međunarodnih i svjetskih dana, među kojima ima i onih poput Svjetskog dana jaja, ... ...
Opširnije
Mikulić na suđenju Kalmeti: Smijenjen sam jer sam odbio Sanaderov nalog

Mikulić na suđenju Kalmeti: Smijenjen sam jer sam odbio Sanaderov nalog

(Jutarnji list)
NASTAVLJEN PROCES
Ispitivanjem nekadašnjega državnog tajnika te bivšeg člana uprave Hrvatskih autocesta Milivoja Mikulića, koji je us ...
Opširnije
Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

Doznali smo koliko umirovljenika se vratilo na posao otkad im je to omogućeno

(Tportal)
Rad na četiri sata
Od početka ove godine svi umirovljenici koji to žele mogu se vratiti na tržište rada i zaposliti se na četiri sata. ...
Opširnije