Economist potvrdio: Hrvatska demokracija je gora od poljske i mađarske

(Index)
UGLEDNI britanski časopis The Economist objavio je svoj godišnji Democracy Index (Indeks demokracije), rang-listu 167 zemalja s obzirom na stanje demokracije u njima.

Economist potvrdio: Hrvatska demokracija je gora od poljske i mađarske


A prema ovom indeksu, Hrvatska stoji sve gore. Naša zemlja, naime, na njemu nazaduje još od 2016. - kada je SDP-ovog Zorana Milanovića na mjestu premijera zamijenio Tihomir Orešković na čelu koalicijske HDZ-Most vlade.

Štoviše, Hrvatska - sada s Andrejem Plenkovićem na čelu HDZ-ove vlade - stoji najgore od početka vođenja ovog indeksa 2006. Dok je lani bila na 58. mjestu sa 6,63 (od maksimalnih 10 bodova), sada je na 60. mjestu sa 6,57 bodova. Kao i dosad, svrstani smo u kategoriju "demokracije s greškom" (eng. flawed democracy).

>> Rat hrvatskog pravosuđa protiv istine


Hrvatska gora od Mađarske i Poljske, građanske slobode sve ugroženije

Posebno je alarmantno što Hrvatska stoji gore i od problematičnih zemalja članica Europske unije koje analitičari često opisuju kao "neliberalne demokracije", Mađarske i Poljske. Mađarska je sad na 57. mjestu, a Poljska na 54.

A samo tri mjesta ispod Hrvatske je i Srbija sa 6,41 bodova, zemlja koja je još vrlo daleko od članstva u EU.

Indeks demokracije koji izrađuje Economist Intelligence Unit analizira i boduje, odnosno rangira zemlje prema 60 indikatora koji su podijeljeni u pet širokih kategorija: izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, politička participacija, demokratska politička kultura i građanske slobode.

>> News Bar mora platiti neonacistu Bujancu odštetu zbog satire

>> HRT tuži vlastite zaposlenike

>> Vasi Brkiću moraju platiti 15.000 kuna jer su napisali da je prepisivač

>> Riječki suci osudili Index jer je objavio članak agencije Hina o Liniću


Glavni razlog degradacije Hrvatske je sve lošije stanje građanskih sloboda, što nije nimalo čudno s obzirom na recentne skandalozne presude zbog satiričnog članka o neonacistu osuđenom zbog plaćanja kurve kokainom, Velimiru Bujancu, članka u kojem se spominje potvrđeno prepisivanje diplomskog rada od strane potpredsjednika sabora Milijana Vase Brkića, pa i zbog članka preuzetog s državne novinske agencije o bivšem ministru financija Slavku Liniću koji je objavio Index.

Naravno, sve je primjere udara na slobodu govora i druge građanske slobode u tijeku prošle godine teško i nabrojati.


The Economist Intelligence Unit
Published on Jan 8, 2019
 

Nordijske zemlje na vrhu, Sjeverna Koreja i Sirija na dnu, Amerika zbog Trumpa izgubila status "pune demokracije"

Inače, na samom vrhu Economistove ljestvice su, kao i dosad, nordijske zemlje: Norveška na prvom mjestu s 9,87 bodova, Island na drugom s 9,58 i Švedska na trećem s 9,39. Slijedi ih Novi Zeland na četvrtom mjestu s 9,26 bodova i još jedna skandinavska zemlja, Danska, na petom mjestu, s 9,22 boda.

S druge strane, nije iznenađenje da je na neslavnom posljednjem mjestu Sjeverna Koreja sa samo 1,08 bodova, dok je na predzadnjem - jednako očekivano - Sirija s 1,43 bodova.

Kao što sam Economist navodi, njihov indeks je stroži od sličnih lista drugih organizacija. Prema njemu, samo 4,5 % ljudi na svijetu živi u zemljama kategoriziranima kao "puna demokracija". Znakovito je da je lani čak i SAD zbog politike Donalda Trumpa prvi put na Indeksu demokracije izgubio status "pune demokracije".

>> Amerika postala "demokracija s greškom", potvrđuje Economist - ali Trump je posljedica, ne uzrok


U svijetu sve više neliberalnog populizma, ali i sve jača politička participacija

Ipak, ukupni globalni broj bodova ostao je stabilan u 2018. - preciznije rečeno, prvi je put prestao padati u tri godine. Samo 42 zemlje doživjele su pad, u usporedbi s njih čak 87 u 2017. U isto vrijeme, njih 48 doživjelo je napredak.

Osvrćući se na trend posljednjih nekoliko godina, Economist zaključuje da su prijetnje demokraciji postale još očitije: populisti s autokratskim tendencijama osvojili su vlast u Brazilu, Meksiku i na Filipinima te potkopali demokratske institucije u Poljskoj, Mađarskoj i Turskoj, kineski predsjednik učvrstio je vlast i pripremio teren za doživotnu vladavinu, a Bliski istok tone u još veću tiraniju nakon propasti Arapskog proljeća.

No u isto vrijeme, postoje razlozi za optimizam. Politička participacija se lani popravila više nego ijedna druga mjera na Economistovom indeksu demokracije, a posebno je zamjetan rast participacije žena. Unatoč svom razočaranju i bijesu - ili baš zbog njega - glasači u zemljama poput SAD-a izlaze na izbore u sve većem broju.
 
 
Izvor: Index.hr
Autor: P.S.
Foto/screenshot: 123rf/EPA/Economist
Objavljeno: 9. 1. 2019.

Poveznica na izvor

Sud ponovo pozvao Sapunara kako bi ga suočio s optuženicima

Sud ponovo pozvao Sapunara kako bi ga suočio s optuženicima

(Večernji list)
Afera Hac - Remorker
Nakon što su Božidar Kalmeta i ostali optuženici iznijeli obrane, u kojima su mahom govorili da je Sapunar nevje ...
Opširnije
Sindikati su skupljanjem potpisa već triput spriječili namjere vlada, hoće li srušiti i rad do 67 godina?

Sindikati su skupljanjem potpisa već triput spriječili namjere vlada, hoće li srušiti i rad do 67 godina?

(Večernji list)
KAMPANJE
Dosad su pali Kosoričin zakon o radu, Milanovićev ‘outsourcing’ i privatizacija autocesta, a nervozna reakcija ministra Pavi ...
Opširnije
GOLEMA UTAJA Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

GOLEMA UTAJA Zbog neubranog poreza Hrvatska godišnje gubi čitav jedan proračun za zdravstvo

(Novi list)
ZAGREB- Poznato je da mnogi porezni obveznici izbjegavaju državnom proračunu plaćati svoje obveze, ali malo je tko vjerovao da su razmjeri u ...
Opširnije