Dosje mega uhljeba: Kako su stranke zaposlile svoje ljude

(Express.hr)
Birokratski državni aparat narastao je za golemih 95 posto. Istodobno je na cesti završilo 150.000 radnika u proizvodnji i ne vidi se kraj...

Dosje mega uhljeba: Kako su stranke zaposlile svoje ljude


Zbog preskupe države Hrvatska premalo izdvaja za socijalu i zdravstvo, otkriva novi broj Lidera. Eurostatovi podaci pokazuju kako Hrvatska ima najskuplju državnu administraciju u EU, 49 posto skuplju od europskog prosjeka. I još diže plaće javnom i državnom sektoru umjesto da postojeći ‘višak’ od desetak milijardi kuna preusmjeri u druge svrhe.

U Expressu smo prije tri godine objavili opsežni dosje mega uhljeba - od 1997. godine do 2014. u državnom aparatu zaposleno je 95 posto novih ljudi. Hrvatska ima više lokalnih jedinica nego što ih je imala cijela Jugoslavija, a u međuvremenu je u privatnom sektoru i sektoru proizvodnje nestalo 150.000 radnih mjesta. Najveći broj uhljebljivanja dogodio se 2008. godine, kada je zaposleno čak 80 posto više ljudi.

U nastavku donosimo tekst iz Expressa iz 2014. u kojem je detaljno opisano kako je u Hrvatskoj zaposleno dvostruko više birokrata nego ljudi u realnom sektoru.
 
Evo kako oni to rade. Za samo godinu dana, Željko Kerum zaposlio je u Gradu Splitu 25 ljudi. Njegov prethodnik Kuret u dvije je godine zaposlio 66 ljudi.

Ivo Baldasar zakleo se da će, pobijedi li na izborima, zauvijek prekinuti tu strašnu praksu, koju svi nepogrešivo dijagnosticiraju kao uhljebljivanje stranačkih sljedbenika, rodbine i kumova.

Što se dogodilo? Čim je stupio na vlast, Baldasar je shvatio da ne može otpustiti ni jednog jedinog službenika, jer im zakoni - poput grčkog ustava - jamče doživotno zaposlenje, ako ne počine neki težak zločin. Zato je SDP-ov "reformator” obećao novo zapošljavanje 55 ljudi, i to samo u prvoj godini.

Osječanin Krešimir Bubalo već je prvih dana po preuzimanju Grada Osijeka, stvorio tsunami. Tridesetak sljedbenika ili članova HDSSB-a odmah je dobilo posao u Gradu. No to nije sve - kako glasi slogan popularne reklame.

Bubalo je, naime, jednom prebjegu iz SDP-a u HDSSB za nagradu dao čelno mjesto Gradskog vijeća, on je potom svoju snahu zaposlio u gradskom vodovodu, a sin mu je postao pravnik Vodovoda...

Čini se da svi naši lokalni čelnici demonstriraju nešto što bi se moglo nazvati "željeznim zakonom obmane”.

U kampanji, naime, obećavaju dramatično srezati nabujali aparat proračunskih korisnika; čim dođu na vlast, oni ga, međutim, povećaju.

Posljednji je dokaz te teorije Milan Bandić. Čovjek koji je obećao dati "nogicu” svima koji su telefonski dobili posao, povećao je broj službenika Grada za 350.

A što će biti s njihovim plaćama, na čemu je obećao štedjeti? Kako sada stvari stoje, masa plaća u Gradu je povećana...

Većina hrvatskih stranaka na sličan način doživljava lokalnu samoupravu, komunalna poduzeća i pripadajuće ustanove. Ona je sigurno utočište za nezaposlene članove stranke, sljedbenike, rodbinu i prijatelje.

Statistike koje prikazuju bujanje tog moloha doslovno su zastrašujuće.

Prema istraživanju Ante Baje, koje je objavio Institut za javne financije, od 1997. do 2008. godine broj zaposlenih u administraciji lokalnih jedinica povećao se za 80 posto - pri čemu glavninu čine komunalna društva - narastavši do broja od 66.800!

Taj se divovski broj, dakako, ne odnosi na državnu upravu, javna poduzeća, agencije i sl. Kukuriku koalicija u prvih je pola godine zaposlila, objavila je svojedobno Slobodna Dalmacija - 4250 ljudi.

Istodobno, u gospodarstvu je izgubljeno više od 150 tisuća radnih mjesta. Prema nalazima Josipa Franjića iz istog instituta, nakon skoka broja zaposlenih za 80 posto u godinama relativnog blagostanja, u sljedeće tri godine - od 2008 do 2011. - dakle, u godinama početka najteže krize posljednjih desetljeća - hrvatske su lokalne jedinice povećale broj zaposlenih 15 posto.

U razdoblju 2008. - 2011. u lokalnim tijelima otvoreno je čak 5350 novih radnih mjesta! Udruga Gradova demantirala je ove nalaze, tvrdeći da su, prema zakonu, morali otvoriti neka nova radna mjesta, pozicije itd.

No osnovna dimenzija otkrića apsolutno savršeno "pije vodu” - ljudi na proračunima sve je više, a onih koji nešto nešto proizvode, sve je manje.

- Birokracija se reproducira sama po sebi, a mi je održavamo, kaže dr. Guste Santini.

- Naime, uspostavili smo besmislen broj jedinica lokalne samouprave. Epidemija broja jedinica lokalne uprave i samouprave ima kancerogena svojstva. Više od 500, pa to je ludo! Čitava bivša Jugoslavija ih je imala 500. Hrvatska ima gradova za 200 milijuna stanovnika. Naravno, prihodi ne dolaze ni od kuda, a potrebe lokalnih samouprava koje moraju funkcionirati, stalno se gomilaju...

Premda je sasvim očito da je riječ o bolesti koja prijeti kolapsom cijelog organizma, nitko se dosad nije ozbiljno uhvatio pripreme reforme tog, kao i većine drugih javnih sustava, iako je jasno da je funkcionani preustroj tih aparata preduvjet bilo kakva izvlačenja iz krize.

U Hrvatskoj je potrebno, da parafraziramo staru dosjetku dr. Vladka Mačeka, "raskopčati lajbek” i onda ga iznova zakopčati.

- Moćnici u lokalnoj upravi i samoupravi vladaju kao da su feudalci. I nije samo to problem. Daleko je veći problem činjenica da lokalna samouprava objektivno nije u mogućnosti bilo što ozbiljnije poduzeti kako bi dinamizirala svoj razvoj. Gotovo sve županije žive na granici održivosti, a gradovi postaju sve veće ograničenje osiromašenoj Hrvatskoj. Zauzimao sam se - i danas se zauzimam - da je Hrvatskoj dovoljno šezdesetak općina i gradova, što je deset puta manje od postojećeg broja, koji će moći učinkovito promišljati svoj razvoj u sklopu razvojne strategije Hrvatske. Riječ je o tzv. susretnom planiranju koji bi omogućilo da se jasno i razvojno definira odnos dijelova i cjeline s jedne strane i dijelova i dijelova s druge strane - objasnio je ekonomist Guste Santini.

Dakako, taj posao treba temeljito pripremiti, oslanjajući se na stručnjake. Razlozi zbog kojih se nitko nije uhvatio u koštac s tim problemom sasvim su jasni.

Bilo koja vlada koja bi se prihvatila tog posla morala bi otpustiti - prema stručnim procjenama - oko 30 posto suvišnih zaposlenika sa svih razina vlasti. Drugo, ne bi više mogli računati na jedinice lokalne samouprave i pridružena komunalna poduzeća kao dopunski stranački resurs.

Čime će stranke nagrađivati sljedbenike ako im se do maksimuma smanji mogućnost honoriranja radnim mjestima? I ako se broj jedinica smanji na razumnu mjeru...

Ne manje važna je i činjenica da bi stranke smanjenjem aparata znatno srezale vlastitu financijsku bazu. Hrvatske stranke godišnje na ime "glavarine” za vijećnike u vijećima gradova, općina i županija, uz parlamentarne zastupnike i troškove izborne promidžbe, inkasiraju oko 190 milijuna kuna, prema gruboj procjeni.

Ako bi se broj općina s 430 smanjio na maksimalno 150 (postoje razrađeni planovi), jasno je da bi i ta vrsta tantijema osjetno pala. Ilustracije radi: tijekom cijele 2013. godine hrvatska je izvozna industrija dobila samo 120 milijuna kuna potpora, raspodijeljenih na 110 tvrtki.

Prof. dr. sc Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da je izlaz nije u smanjivanju djelokruga lokalno-upravne razine nego u njezinu dovođenju u red, za što je opet nužna država koja neprestano zakonima i činovnicima "zatrpava” lokalnu samoupravu.

- Broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi jednostavno bode oči. No činjenica jest da je centralna država nekoliko puta izravno kreirala takvu lokalnu samoupravu. Bez komunalnih poduzeća tako je na lokalnoj razini zaposleno oko 40.000 ljudi. Prema broju stanovnika to nije neki velik broj, zapravo smo u Europi na samom dnu ljestvice. Omjer je ovakav. Na 320 stanovnika u Hrvatskoj je jedan zaposlen u lokalnoj samoupravi. U skandinavskim zemljama omjer je mnogo veći.

Jedan zaposleni na trideset ili 55 stanovnika. U Francuskoj je jedan činovnik na sedam stanovnika. Prema tome, mi ispadamo centralizirana zemlja. Naravno svi znamo za političko zapošljavanje po županijama. No je li rješenje ukinuti županije? Naravno da ne, jer bi sve službenike morale preuzeti općine. Takva su pravila igre. Istodobno, takav sustav ne bi funkcionirao ni dva dana. Naše županije podupiru općine koje imaju od jednog do pet zaposlenih.

Ukinuti županije, a da se pritom ne reformira donji dio piramide, ludo je. Ukinuto treba nadomjestiti nečim kvalitetnim. Ključno je da se prvi stupanj lokalne samouprave: gradovi i općine drukčije organiziraju, odnosno treba promijeniti cjelovitu sliku lokalne samouprave.

Rješenje je potpuno novo crtanje lokalnih jedinica, a potom ustroj regija, a ne županija. Planovi kao spajanje jedne nerazvijene s još četiri nikako nije konkretno rješenje. Cilj je formirati samoodržive jedinice.

Prema istraživanjima, Hrvatska može imati 143 centra samoodrživosti, znači ovo što imamo sada nadomjestilo bi od 130 do 150 lokalnih jedinica. Činilo bi ih jedno urbano mjesto s okolicom, kao što sada već funkcionira sa naseljem Zagreb i 69 sela koja ga okružuju ili Čakovec, koji kao naselje ima 15.000 stanovnika, a s okolnim mjestima 30.000.

Proširenjem gradova na okolicu ruralnog karaktera mirne duše možemo ukinuti županije. One bi se bavile administracijom, ali to bi bila samo trećina onoga što rade.

Najvažnije bi bilo pomaganje u ekonomskom i socijalnom razvoju. Jer trenutačno lokalne jedinice troše, a ništa ne privređuju.

Sada je situacija jednaka onoj u kojoj od djece jasličkog uzrasta očekujete da guraju automobil (lokalne jedinice županiju). A to je jednostavno nemoguće.

No za to su potrebne dugotrajne i temeljite promjene - rekao je prof. dr. sc. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Može li HDZ, dobije li izbore, riješiti taj problem koji očito guši cijelu zemlju?

- Po broju zaposlenika lokalna je samouprava samo 1/5 središnje države pa je i problem mnogo veći od samo onoga po općinama, gradovima i županijama - kaže dr Đuro Njavro, jedan od ekonomskih stratega stranke.

- Kad tražimo rješenja za neodrživo stanje visokih javnih troškova, važno je, međutim, ne izbaciti dijete zajedno s vodom u kojoj se kupalo.

U svakoj suvremenoj državi javni sektor ima naime svoje važne zadaće. Pravo je pitanje zato kako učinkovito javni sektor obavlja sve te funkcije u odnosu prema sredstvima koja koristi.

Nažalost, u Hrvatskoj postoji vrlo ograničena spremnost na proračunsku štednju, na dragovoljna odricanja, a najmanje pak u državnom aparatu koji svime vlada i koji sam odlučuje i o zajmovima i o potrošnji.

Štede samo poslodavci koji su se morali prilagoditi krizi ili propasti. Štede beskućnici i sirotinja, najmanji seljaci i većina umirovljenika, jer nemaju izbora.

Na pitanje, ne koči li upravo težak i nepomičan stroj lokalne samouprave Hrvatsku u bilo kakvom pomaku, Njavro kaže:
Današnja se politika skanjuje krenuti u reformiranje javnog aparata jer nije sigurna u narav strukturalnih problema koji opterećuju hrvatsko gospodarstvo.

Umjesto toga nastavlja, zapravo, nastupati kao zaštitnik goleme i neučinkovite državne uprave takve kakva jest, i to ne samo na lokalnoj razini, a time samo ojačava, umjesto da uklanja razloge domaće krize. Konkretno, umjesto da učini toliko očekivani zaokret prema fiskalnoj konsolidaciji, Vlada predviđa ne samo šok povećanja javnog deficita 2014. g. s 3,5 posto BDP-a na 5,5 posto nego i nastavak na gotovo jednako visokoj razini i idućih godina.

Govoriti u tim relacijama samo o lokalnoj samoupravi, to je mali dio priče. Hrvatsku u prvom redu koči nedostatak mjerljivosti rada i učinka administrativno- upravnog aparata, na svim razinama.

Vlada se prema prevelikoj državnoj birokraciji odnosi u prvome redu kao proračunskoj stavci i ne uspijeva je preoblikovati u instrument učinkovitog upravljanja uslugama građanstvu i provedbi državnih politika.

- Mnogi su - nastavlja Njavro - odustali od poduzetništva u kojem im je glavni klijent bila država, njoj su u neko doba lako prodavali i s njom su, uzimajući šakom i kapom, "poslovali". Prirodno je da je tome stigao kraj. Ja imam vjere samo u tržište. Ono će regulirati s vremenom sve ono što je proizvodilo administrativni nered.
 
 
Izvor: Express.hr
Piše: Anela Kuburaš, Boris Rašeta
Foto: Patrik Macek (PIXSELL)
Objavljeno: 8. 9. 2017.
Poveznica na izvor

Prijedlozi sindikalnih središnjica u vezi dopune Zakona o minimalnoj plaći te visini minimalne plaće za 2018. godinu

Prijedlozi sindikalnih središnjica u vezi dopune Zakona o minimalnoj plaći te visini minimalne plaće za 2018. godinu

NHS - Sindikalne su središnjice 10. studenog 2017. godine Ministarstvu rada i mirovinskog sustava i Hrvatskoj udruzi poslodavaca uputili zajednički prijedl ...
Opširnije
HDZ-ovac koji je dobio oko 400.000 kn otpremnina opet direktor:

HDZ-ovac koji je dobio oko 400.000 kn otpremnina opet direktor: "Uzeo sam sve što sam mogao"

(Index)
SISAČKI HDZ-ovac Željko Krapljan, kojeg se spominjalo u aferama vezanim za HAC, već dugi niz godina nalazi se na visokim funkcijama u državnim i ...
Opširnije
Bivši direktor uzeo 780.000 kn provizije na poslu s HAC-om

Bivši direktor uzeo 780.000 kn provizije na poslu s HAC-om

(24sata)
Uskok u optužnici tvrdi da je Kalmeta povezao ljude iz svog ministarstva, Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta i da je sa suradnicima podijeli ...
Opširnije