Deset inženjera iz HAC-a prelazi u HŽ, radit će na projektiranju pruge

(Večernji list)
Fokus na željeznicu
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je da će nakon autocesta Hrvatska sav napor usmjeriti na željeznicu.

Deset inženjera iz HAC-a prelazi u HŽ, radit će na projektiranju pruge


Hrvatska nakon završetka gradnje autocesta sav svoj napor usmjerava u gradnju željezničke infrastrukture – poručio je jučer ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković na konferenciji "Potpora Europske unije za razvoj željezničkog prometa u Hrvatskoj: trenutne mogućnosti i buduće perspektive” koju je u Zagrebu organizirao zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec u suradnji s Hrvatskim saborom, Udruženjem europske željezničke industrije (UNIFE) i Savezom za željeznicu.

Butković je najavio da će uskoro 10-ak inženjera iz Hrvatskih autocesta, koji su vodili gradnju autocesta, prijeći u HŽ Infrastrukturu kako bi se ubrzalo i poboljšalo projektiranje na željeznici. Nakon Pelješkog mosta, hrvatski prioritet je, prema Butkovićevim riječima, gradnja nizinske pruge. A cilj je da ona bude sagrađena do 2030.


Nedostatna ulaganja

Maja Bakran Marcich, zamjenica direktora Opće uprave za mobilnost i promet u Europskoj komisiji, istaknula je da željeznice u RH bitno zaostaju za prosjekom EU pa navela podatak da je dovršenost osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN–T), kad je riječ o željezničkoj mreži, kod nas na razini pet do šest posto, dok je prosjek EU 60 posto. Ona je kazala i da zastarjela i ograničena infrastruktura rezultira niskom konkurentnošću željeznice, a tome dodatno doprinose nedostaci zakonskog okvira i dominantan položaj javnih poduzeća. Željeznice u Hrvatskoj, prema riječima Bakran Marcich, obilježavaju i višegodišnja nedostatna ulaganja pa se tako planovi investicija kontinuirano ne ispunjavaju. Iznijela je podatak da je HŽ Infrastruktura u 2014. realizirala svega 30 posto plana investicija. Stoga je željeznička mreža stara i loše tehničke kvalitete pa ne čudi da je prema Word Economic Forumu kvaliteta željeznica u RH druga najniža u EU s ocjenom 2,73, dok je prosjek EU 4,36. Hrvatska je pak od ulaska u EU iz fondova dosad povukla 865 milijuna eura, istaknula je Bakran Marcich.

Škrlec je među ostalim kazao da gradnja pruge za vlakove velikih brzina poput Eurostara zahtijeva međudržavne pregovore koje trebamo pokrenuti jer postoje potencijali povezivanja unutar dunavske i jadransko-jonske makroregije.
 
 
Izvor: Večernji.hr
Autor: Josip Bohutinski
Foto: Matija Habljak/PIXSELL, screenshot
Objavljeno: 6. 6. 2018.

Poveznica na izvor

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

(Novi list)
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65 ...
Opširnije
Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

(Index)
JUČER je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, ...
Opširnije