Cijene hrane u nas kao u EU, a primanja triput niža, najskuplja elektronika

(Večernji list)
Najskuplje je živjeti u Danskoj, a najjeftinije u Bugarskoj, dok Britanija i Španjolska imaju jeftiniju hranu i piće od Hrvatske.

Cijene hrane u nas kao u EU, a primanja triput niža, najskuplja elektronika


Hrvatska je prema prosječnoj razini cijena šesta najjeftinija članica EU te se s cijenama koje dosežu 67 posto prosjeka EU nalazi između Litve i Slovačke. Najskuplje je živjeti u Danskoj, koja je dvaput skuplja od Hrvatske, a najjeftinije u Bugarskoj, koja je i po cijenama i po BDP-u na polovici europskog prosjeka, tvrdi Eurostat na osnovi kretanja cijena u 2017. godini.

Hrvatski građani svoju državu ne doživljaju jeftinom, a za takvo mišljenje postoji potvrda i u strukturi cijena pojedinih proizvoda i usluga – hrana na koju odlazi trećina prihoda u Hrvatskoj samo je četiri posto jeftinija od europskog prosjeka, pa se i u bogatoj Velikoj Britaniji ljudi hrane jeftinije nego u nas. Cijene hrane i pića u svim su tranzicijskim državama, osim Slovenije, niže nego u Hrvatskoj.
 

Bugari će nas sustići 2030.
 
Poljska, primjerice, ima cijene hrane koje su na 65 posto prosjeka EU, Mađarska 82 posto, Slovačka 91 posto, Bugarska 73 posto, Češka 86, a Hrvatska je na 96 posto. Nadalje, Hrvatska je u skupini zemalja gdje su cijene potrošačke elektronike najviše u Europi – 8 posto su više od prosjeka EU, a iznad prosjeka smo i po cijenama odjeće. Jučer objavljena usporedba po skupinama proizvoda pokazuje da se standard domaćih građana donekle čuva jedino zbog nižih troškova stanovanja! Cijene struje i plina u Hrvatskoj su 37 posto niže od prosječnih cijena u EU, a u donjoj smo polovici i po cijenama cigareta i alkohola te hrane i smještaja po hotelima i restoranima koje su niže za četvrtinu od prosječnih u EU! Francuski institut Economique Molinari objavio je analizu primanja u Europskoj uniji prema kojoj su neto plaće u Hrvatskoj osme najniže u EU te su za 2016. bile 8934 eura godišnje, tri puta niže nego u Njemačkoj, Austriji, Irskoj gdje je hrana neznatno skuplja.

Prosječno plaćeni španjolski radnici godišnje zarade 20.754 eura, a cijene hrane i pića su im niže. Prosječna godišnja plaća u Češkoj bila je 2016. godine 9024 eura, Slovenci su zarađivali 12.730 eura, Slovaci 8170 eura, Estonci 10.770 eura, Talijani 20.806, a Nijemci, kamo masovno odlaze naši radnici – 28.578 eura, slično kao i u Irskoj. Hrvatska je, dakle, brza u konvergenciji, odnosno približavanju prosječnim vrijednostima Europske unije po cijenama osnovnih grupa proizvoda, prije svega hrane, elektronike, telekomunikacijskih usluga i prijevoza, no zaostaje po stupnju ekonomskog razvoja, investicijama, otvaranju radnih mjesta, a onda i plaćama zaposlenih. Arhivanalitika navodi da će nas po sadašnjem tempu razvoja 2030. sustići i Bugarska, a 2040. i Crna Gora.
 

Šoping-odredište BiH
 
"Ostalim državama Balkana to ipak neće poći za rukom do polovice stoljeća tako da bi ulazak Srbije, BiH i Makedonije u EU u sljedećih dvadesetak godina za Hrvatsku mogao predstavljati posve subjektivnu utjehu”, ističu analitičari Arhivanalitike. Inače, cijene potrošačke elektronike i u susjednoj Bosni i Hercegovini slične su kao i u Hrvatskoj, no BiH ipak ima za četvrtinu niže cijene hrane i pića, što ih uz niže cijene cigareta i benzina čini primamljivom šoping-destinacijom.
 
 
 
Izvor: Večernji list
Autor: Ljubica Gatarić
Foto: Duško Jaramaz/PIXSELL, screenshot
Objavljeno: 21. 6. 2018.

Poveznica na izvor
 

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

PRVI PUT CIJELA RUTA: KAKO ĆE IZGLEDATI PUT PREMA JUGU PREKO PELJEŠKOG MOSTA Sve ceste, tuneli, vijadukti i manji mostovi na novom putu do Dubrovnika

(Jutarnji list)
NOVI PRAVAC
Kako bi se zaobišla granica, osim Pelješkog mosta gradit će se još 3 mosta, 2 vijadukta, 4 tunela, dva vidikovca i prijel ...
Opširnije
Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

Most Slobode u Zagrebu je građen 1950. i na njemu nije napravljena rekonstrukcija koja je hitno potrebna

(Poslovni dnevnik)
Pomoćnik ministra graditeljstva Željko Uhlir prokomentirao je rušenje vijadukta u Genovi, ali i sigurnost naših mostova.
...
Opširnije
S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

S GODIŠNJEG ODMORA U BANKROT: KAKO (NE) LJETUJU HRVATI

(Globus)
GLOBUS IMA REZULTATE ISTRAŽIVANJA
Njih 43% kupa se na moru, a 57% doma u lavoru, čak ni zaposleni ne može kod nas platiti hotel ...
Opširnije