Čak 70 posto mladih Hrvata ne zanima politika, a dvije trećine ih ne vjeruje strankama

(Novi list)
Projekt MYSPACE
Mladi većim dijelom ne vjeruju u politiku, političare i političke institucije, ali podržavaju demokratski sistem i daju podršku opoziciji u iznošenju njihovih stavova

Čak 70 posto mladih Hrvata ne zanima politika, a dvije trećine ih ne vjeruje strankama


ZAGREB Mladi u Hrvatskoj su ili cinični prema demokraciji ili je demokracija u krizi. To se može zaključiti na temelju članka »Mladi, povijest i kriza demokracije? Perspektive iz Hrvatske« objavljenog u zborniku »Razumijevanje participacije mladih u Europi« provedenoga u 14 država u sklopu međunarodnog znanstvenog projekta MYSPACE. Dijelovi tog istraživanja provedenoga na terenu 2012. i početkom 2013. ranije su objavljeni, a sada je spomenutom zborniku objavljen rad Renate Franc, Benjamina Perasovića i Marka Mustapića s Instituta društvenih istraživanja Ivo Pilar.

 Istraživanje je ciljano provedeno u dvije zagrebačke četvrti: Podsljeme (kao bogata četvrt više klase) i Peščenica (kao radnička četvrt siromašnijih) i njime je obuhvaćeno više od 1.200 osoba. Dakle, 70 posto mladih je potpuno ili djelomično nezainteresirano za politiku. Tek svaki deseti sudjeluje u političkim raspravama s roditeljima ili prijateljima. Golema većina njih ima izrazito negativan stav prema politici i političarima. Njih tri četvrtine negativno gledaju na političare jer smatraju da su korumpirani (bilo je to vrijeme početka sudskih procesa Ivi Sanaderu), a tek svaki deseti ima pozitivan stav prema politici.

Od 14 država obuhvaćenih istraživanjem MYSPACE političari su lošije prošli samo u Grčkoj (bilo je to vrijeme grčke dužničke krize), a istraživanje je provedeno u primjerice Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Estoniji, Rusiji, Gruziji.

Nepovjerenje mladih u političke institucije je zabrinjavajuće veliko. Njih oko dvije trećine ne vjeruje političkim strankama, parlamentu, vladi. Autori navode da takvi stavovi ne mogu biti obrazloženi isključivo ekonomskom recesijom koja je u doba istraživanja pogodila Hrvatsku, već je očito riječ o dubljim uzrocima jer su mladi svoje nepovjerenje povezivali s brojnim korupcijskim i privatizacijskim skandalima i tadašnjom razinom nezaposlenosti. No, slika o mladima i njihovim političkim stavovima prilično je kompleksna. Oni većim dijelom ne vjeruju u politiku, političare i političke institucije, ali podržavaju demokratski sistem. Naime, njih nešto manje od dvije trećine pozitivno je ocijenilo demokratski poredak, a još je i nešto veća podrška tome da i opozicija može slobodno iznositi svoje stavove.

Istraživanja o stavovima mladih u Hrvatskoj se provode desetljećima. Ovo je važno jer je usporedivo s istraživanjima istovremeno provedenim u još 13 država, a bilo bi ga dobro u dogledno vrijeme ponoviti kako bi se detektirao utjecaj pojave Živog zida na stavove mladih o demokraciji i participaciji u demokratskom poretku.
 
 
 
Izvor: Novilist.hr
Autor: Tihomir Ponoš   
Ilustracija NL
Objavljeno: 15. 5. 2018.
Poveznica na izvor


Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

(Novi list)
Od zemalja u okruženju, ispred Hrvatske plasirane su Slovenija (na 35. mjestu), Mađarska (48.), Bugarska (51.), Rumunjska (52.) i Srbija (65 ...
Opširnije
Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

Svjetsko istraživanje: Hrvatska ima najgori javni sektor nakon Venezuele

(Index)
JUČER je objavljena ljestvica globalne konkurentnosti za 2018. godinu, na kojoj se Hrvatska nalazi na 68. mjestu među 140 gospodarstava svijeta, ...
Opširnije