Autoceste skuplje, zarada 275 milijuna kuna viša nego 2016.

(Večernji list)
Prihod od cestarine
Povećanje prometa i prihoda vidljivo je na svim autocestama te u svim mjesecima

Autoceste skuplje, zarada 275 milijuna kuna viša nego 2016.


Autoceste kojima upravljaju državne tvrtke Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka - Zagreb (ARZ) prošle godine imale su rekordan rast prihoda od cestarine od čak 13 posto.

U 2017. je tako na državnim autocestama uprihodovano 275 milijuna kuna više u odnosu na 2016. Ukupni prihodi od cestarine HAC-a i ARZ-a prošle godine iznosili su 2,45 milijardi kuna. Rekordnoj zaradi HAC-a i ARZ-a najviše je pridonijelo uvođenje ljetne tarife cestarine za motocikle i osobna vozila koja je 10 posto viša u odnosu na zimsku tarifu. Lani je HAC uskladio i svoje cijene cestarine s ARZ-ovim, što je dovelo do poskupljenja od prosječno pet posto.


Rast na svim pravcima

No iako su cijene cestarine lani povećane, to nije negativno utjecalo na njihovo korištenje jer je i promet na autocestama povećan za više od pet posto.

HAC, koji pokriva najdužu mrežu autocesta u Hrvatskoj – 925 kilometara, lani je tako naplatio cestarinu u iznosu od 1,82 milijarde kuna bez PDV-a, a u istom razdoblju zabilježen je promet od 40,821.878 vozila. U 2016. HAC je od cestarine uprihodovao 1,59 milijardi kuna i imao promet od 38,820.451 vozila. Tako su prihodi te tvrtke u 2017. od naplaćene cestarine veći za 14,15 posto odnosno za 226 milijuna kuna, a broj vozila veći je za 5,16 posto u odnosu na 2016.

U HAC-u kažu da je, prema analitičkim podacima, vidljiv trend povećanja prometa i prihoda na svim autocestama u svim mjesecima i po svim kategorijama vozila. Financijski najznačajniji prihod lani je ostvaren na autocesti A3 Zagreb - Lipovac u iznosu od 841,1 milijun kuna bez PDV-a. A3 je lani imala rast prihoda od 8,96 posto. No A1 Zagreb - Split - Ploče u 2017. ubrala je od cestarine 20 posto više prihoda nego godinu dana prije. Dalmatina je tako lani zaradila 714,2 milijuna kuna od cestarine.

Pojedinačno po mjesecima, najveći prihod ostvaren je u kolovozu, u iznosu od 305,495.951 kunu bez PDV-a, što je 15 posto više nego u istom mjesecu 2016.
 
 
 
I u toj kategoriji je Dalmatina rekorderka s prihodima od cestarine od 169,7 milijuna kuna u kolovozu, a što je 116 posto više u odnosu na isti mjesec 2016. Ljetna tarifa cestarine je stupila na snagu 1. lipnja, a prema podacima o prometu na autocestama, to nije dovelo do pada prometa, kako su neki očekivali. Na A1 je, primjerice, promet u lipnju povećan čak 20 posto.

Tunel Sveti Ilija prošle je godine od tunelarine uprihodovao 24,2 milijuna kuna ili 18,8 posto više u odnosu na 2016. godinu. No na te prihode HAC više ne može računati jer je Vladinom odlukom od ove godine prolaz kroz taj tunel besplatan. U HAC-u ističu da su u 2017. zabilježili i porast prometa po svim skupinama vozila. Tako povećanje prometa za laka vozila iznosi 4,99 posto, a teretnog prometa 6,25 posto.

ARZ, koji osim istoimenom autocestom A6 upravlja i Krčkim mostom te A7 - Rijeka - Rupa prošle je godine od cestarine uprihodovao 629 milijuna kuna ili 8,4 posto više odnosno 49 milijuna kuna više u odnosu na 2016. godinu. I na pravcima ARZ-a lani je promet rastao za više od pet posto, s 21,3 milijuna u 2016. na 22,5 milijuna vozila u 2017.

Rast prihoda od cestarine jedna je od mjera programa modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora u Hrvatskoj, a koji još podrazumijeva restrukturiranje i refinanciranje dugova, rezanje troškova te uvođenje novog, elektroničkog sustava naplate cestarine.


Smanjen je broj radnika

Tako je RH u studenome prošle godine izdala 1,27 milijardi eura vrijedne obveznice s dospijećem 2030., a sredstva prikupljena tim izdanjem iskoristit će se za prijevremenu otplatu i refinanciranje zaduženja s državnim jamstvima HAC-a, ARZ-a i Hrvatskih cesta. HAC i ARZ krenuli su i u smanjivanje brojs radnika, a iz sektora autocesta bi do kraja restrukturiranja 2020. trebalo otići između 700 i 900 ljudi. Izbor savjetnika za izradu studije razvoja elektroničkog sustava naplate cestarina u Hrvatskoj je u tijeku.
 
 
Izvor: Večernji list
Autor: Josip Bohutinski
Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL (screenshot)
Objavljeno: 7. 1. 2018.
Poveznica na izvor

 
 

Jurčić: Rad nedjeljom ne koristi nikome

Jurčić: Rad nedjeljom ne koristi nikome

(Index)
KLJUČNI PODACI
Smatra kako rad nedjeljom ne donosi ništa trgovini ni proizvodnji
Radno vrijeme tijekom tjedna dovoljno je za kupovinu ...
Opširnije
IZBRISANO PRAVO NA RAD Ima li tiha većina volje boriti se ovdje i sada ili je rješenje bijeg iz Hrvatske?

IZBRISANO PRAVO NA RAD Ima li tiha većina volje boriti se ovdje i sada ili je rješenje bijeg iz Hrvatske?

(Novi list)
Kršenje radničkih prava
Radnik, kao jedan od nosivih identitetskih stupova socijalističkog režima, u tzv. tranziciji morao je biti ideolo ...
Opširnije
Više novca, više sigurnosti, bolja kvaliteta života za radnike Deutsche Telekoma u Njemačkoj

Više novca, više sigurnosti, bolja kvaliteta života za radnike Deutsche Telekoma u Njemačkoj

(HST)
U odlučujućem četvrtom krugu pregovora, koji je održan 11. i 12. travnja 2018. godine pregovarači sindikata Ver.di su postigli dogovor s pregovara ...
Opširnije